OPĆINA ĐURĐENOVAC
ULICA GRADA VUKOVARA 1
31 511 ĐURĐENOVAC
TEL:031-602-036
FAX:031-602-422
E-MAIL: opcina-djurdjenovac@po.t-com.hr
OPĆINSKI NAČELNIK: Hrvoje Topalović, dipl. iur.
Republika Hrvatska obiluje mnoštvom prirodnih ljepota i još uvijek neistraženim područjima. Istražite ih zajedno s nama!
Uvijek ljubazni i na usluzi, hrvati će Vas dočekati raširenih ruku!
Naša metropola broji oko milijun stanovnika, ali i isto toliko mjesta koje morate posjetiti!
Donji Kraljevec je općina u Hrvatskoj.
Općina Donji Kraljevec nalazi se u donjem dijelu Međimurske županije, a sa susjednim Gradom Prelogom i Općinom Goričan središte je industrije ovog dijela Županije. U Donjem Kraljevcu rođen je dr. Rudolf Steiner, začetnik antropozofije, biodinamičke poljoprivrede, waldorfske pedagogije i euritmije, poznat u cijelom svijetu. Tu se nalazi i speedway stadion “Millenium” Speedway kluba “Unia”.
Donji Hrašćan
Donji Kraljevec
Donji Pustakovec
Hodošan
Palinovec
Sveti Juraj u Trnju
crkva Sv. Ivana Nepomuka u Donjem Kraljevcu
DJEČJI VRTIĆ FTIČEK
CENTAR DR. RUDOLF STEINER




Kolodvorska 52d,
40320 Donji Kraljevec
E-mail:
opcina@donjikraljevec.hr
Telefon:
040/655-126
Radno vrijeme:
pon-pet 07-15 sati
Sunja je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Bestrma, Bistrač, Blinjska Greda, Bobovac, Brđani Cesta, Brđani Kosa, Crkveni Bok, Čapljani, Četvrtkovac, Donja Letina, Donji Hrastovac, Drljača, Gornja Letina, Gradusa Posavska, Greda Sunjska, Ivanjski Bok, Jasenovčani, Kinjačka, Kladari, Kostreši Šaški, Krivaj Sunjski, Mala Gradusa, Mala Paukova, Novoselci, Papići, Petrinjci, Pobrđani, Radonja Luka, Selišće Sunjsko, Sjeverovac, Slovinci, Staza, Strmen, Sunja, Šaš, Timarci, Vedro Polje, Velika Gradusa, Vukoševac i Žreme
Spomenik glumcu Svenu Lasti ispred zgrade općine.
U Sunji su prije rata postojale dvije osnovne škole, od kojih je jedna u ratu uništena. Ime škole pokraj same rijeke Sunje bilo je “25. maj”, ali je poslije rata promijenjeno u “OŠ Sunja”
Dječji vrtić Bambi
Saznajte više informacija OVDJE.


Grga Dragičević
načelnik Općine Sunja
OPĆINA SUNJA
TRG KRALJA TOMISLAVA 3P.P. 1
44210 SUNJA
TELEFONI
+ 385 (0)44 833-011
+ 385 (0)44 833-700
+ 385 (0)44 833-666 Pogon za komunalne djelatnosti
Sveti Filip i Jakov je udaljen 25 km jugoistočno od grada Zadra i svega 3 km sjeverozapadno od starog kraljevskog grada Biograd na Moru. U sastavu općine nalazi se šest naselja: Donje Raštane, Gornje Raštane, Sikovo, Sveti Filip i Jakov, Sveti Petar na Moru i Turanj.
Vrijedno je istaknuti sljedeće spomenike arhitekture:
park Borelli, kao spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja.
ostatci benediktinskog dvora na Rogovu, pregrađenog na tri razine.
kuća Oštrića
kuća Borelli
Spomenik: Dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik.

Osnovna škola Sv. Filip i Jakov
Dječji vrtić Cvit Sv. Filip i Jakov
Crkveni zbor
KUD Sv Roko
Ritmika
K.U.U.”Kod Križa” -ritmika/pjevanje
Muška klapa Cantus
Općina Sveti Filip i Jakov osnovana je 1994. godine i od tada djeluje samostalno kao jedinica lokalne samouprave (do tada je bila sastavni dio Općine Biograd). Dan Općine Sveti Filip i Jakov je 16. kolovoza i na taj dan se održava svečana sjednica Općinskog vijeća, odnosno posebne svečanosti.
Grb Općine Sveti Filip i Jakov se sastoji od plavog polja sa dvije zlatne grede i preko njih uspravljen srebrni biskupski štap. Dvije grede simboliziraju dva sveca zaštitnika općine. U svečanoj inačici grb je ukrašen grančicama masline i vinove loze s imenom općine na vrpci. Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je svijetlo plavi gonfalon s tri repa pravokutnog kraja sa zlatnim resama, s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad i ornamentima grančica masline u repovima.
Općina Sveti Filip i Jakov priobalna je općina smještena u Jugoistočnom dijelu Zadarske županije, površine 47,3 km2, s oko 4.482 stanovnika u sedam naselja smještenih duž obale, u zaobalju i na otoku. To su: Donje Raštane, Gornje Raštane, Sikovo, Sveti Filip i Jakov, Sveti Petar na Moru, Turanj i Babac. Općina osim kopnenog dijela obuhvaća i otočni dio. Otoci Frmić i Planac su kategorizirani kao „nenaseljeni“, dok na otoku Babcu ima 10 stalnih stanovnika.

Općina u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu, promet na svom području, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Općina Sveti Filip i Jakov ima Vlastiti pogon koji obavlja sve vrste komunalnih poslova na području Općine: odvoženje otpada, čiščenje ulica, uređivanja javnih i zelenih površina, uređivanje naselja za blagdane i slično.
Adresa:
Općina Sveti Filip i Jakov
Obala kralja Tomislava 16
23207 Sveti Filip i Jakov
Hrvatska
Telefon: 023 389 800
Fax: 023 389 802
Mail: protokol@opcina-svfilipjakov.hr
OIB: 57113796391
MB: 2797291
IBAN: HR0624020061842800003, Erste&Steiermaerkische bank d.d.
Radno vrijeme:
Od ponedjeljka do petka: 07:00-15:00
Rad sa strankama:
Srijeda: 08:00-12:00
Vrsi su smještene na krajnjem sjeverozapadnom dijelu sjeverne Dalmacije, posred jednoga od središnjih poluotočića kojima završava kopneni dio Dalmacije prema Pagu, oko 5 km sjeveroistočno od grada Nina.
Vrsi su ponajprije dobile ime prema svom smještaju, na vrhu, pa odatle naziv Vrsi, što je množina od vrh, umjesto Vrhovi. Stanovnik Vrsi je Vršanac, a stanovnica je Vršanka.
Selo Vrsi osnovano je u srednjem vijeku i u pisanim se izvorima spominje od god. 1387., zatim od gododine 1488. i kasnije, ali je porušeno i opustjelo u mletačko-turskim ratovima u 16. i 17. stoljeću. Nakon povlačenja Turaka selo je obnovljeno na današnjem položaju. Od 2006. godine Vrsi su općina, u čijem sastavu su i naselje Poljica.
Osnovna škola Petar Zoranić
Predškolski odgoj: Dječji vrtić “Vrška vila”

KUD Sveti Mihovil osnovan je 21. travnja 2005. godine i sastoji se od folklorne, glazbene i literarne sekcije, grupe za mornarske igre te sekcije za narodne običaje, sakupljanje i čuvanje starih predmeta. KUD prestaje s radom 2014. godine.
KUD “Sveti Lovre”
Općina Vrsi je jedna od najmlađih općina u Republici Hrvatskoj. Osnovana je Odlukom Hrvatskog sabora 13. srpnja 2006. godine, a započela je s radom 01. siječnja 2007. godine. 13. srpnja se ujedno slavi kao Dan Općine Vrsi. U sastavu Općine Vrsi se nalaze mjesta Vrsi i Poljica. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Vrsi je imala 2.053 stanovnika. Općina je smještena na malom poluotoku na krajnjem sjeverozapadnom dijelu sjeverne Dalmacije, oko 20-ak km udaljeno od Zadra.
Općina Vrsi obiluje kulturnom baštinom i prirodnim ljepotama. Stanovnici se pretežito bave poljoprivredom, turizmom i pomorstvom. Od 1970.-ih do 1990.-ih godina Općina je imala tri stotine aktivnih pomoraca. Pomorstvo je velikim dijelom pridonijelo izgradnji turističke infrastrukture i prelijepih apartmana uz samu obalu.
Općina svake godine subvencionira kupovinu sadnica maslina te vinove loze za svoje mještane. Također, Općina je član LAG-a Bure, udruženja devet općina sa zajedničkim ciljem postizanja održivog i integriranog razvoja cjelokupnog područja, posebice s naglaskom na ruralni razvoj.
Jedno od najvećih prirodnih bogatstava Općine Vrsi je prekrasna i razvedena obala duga 34 km. Obalom dominiraju prirodne uvale i skrivene plaže dok se na predjelima Vrsi-Mulo i Vrsi-Zukve mogu naći urbane plaže sa osvjetljenim šetnicama.
Zahvaljujući prirodnim i klimatskim pogodnostima teritorij mjesta Vrsi je naseljen više od 10 000 godina o čemu svjedoče brojni arheološki ostatci iz te davne prošlosti.
Hrvati su se na teritorij sela doselili još u 7. stoljeću nakon Krista i tu na antičkim i rimskim ostatcima izgradili srednjovjekovna naselja Jasenovo, Vrsi, Sv.Toma i Seline. O postojanju tih naselja svjedoče i neka prezimena koja se spominju u izvorima, a nastavila su živjeti u Vrsima i nakon povlačenja Turaka.
S ponosom ćemo spomenuti i lozu Barakovića koji su živjeli u Selinama. Na tom području je i naš poznati pjesnik Juraj Baraković imao posjed 1586. godine te se vjerojatno upravo po toj lozi spomenuto područje i danas naziva Barakovci.
U mletačko-turskim ratovima u 16. i 17. stoljeću ta 4 naselja: Jasenovo, Vrsi, Sv. Toma i Seline su razorena, a iz njih je nastalo jedinstveno mjesto Vrsi.
Većina se stanovništva nakon povlačenja Turaka u Vrsi doselila sa područja Kotara, Bukovice i Like. Prvi podatak o broju stanovnika je zabilježen 1603. godine i tada su Vrsi imale 100 žitelja. Kroz godine broj stanovnika je u uzlaznoj putanji i danas u Vrsima živi 38 prezimena ili rodova.
Činjenicu da su Vrsi nastale iz četiri naselja, potvrđuju i crkvice koje i danas postoje na područjima tih nekadašnjih naselja. Danas se naše mjesto ponosi svojim crkvicama koje čine našu kulturnu baštinu.

Crkva Sv. Tome nalazila se u istoimenom srednjovjekovnom naselju koje je vjerojatno po crkvi i dobilo ime.

Crkva Sv. Jakova se nalazi na području srednjovjekovnog naselja Seline ili Zloušane.

Jednobrodna romanička crkvica Sv. Lovre iz 13. stoljeća služila je za obredne svrhe stanovništvu nekadašnjeg naselja Jasenovo.

U središtu današnjeg sela smještena je župna crkva Sv. Mihovila, zaštitnika sela čiji se blagdan slavi 29. rujna. Jednobrodna župna crkva je izgrađena krajem 17. i početkom 18. stoljeća.
Saznajte više informacija o općini Vrsi OVDJE.
Sukošan je mjesto i općina u Hrvatskoj.
Općini Sukošan, s naseljima Sukošan, Debeljak, Glavica i Gorica, pripada prostor od 53,16 km2, što iznosi 1,44% teritorija u odnosu na cjelokupan teritorij Zadarske županije. Do političko-teritorijalne reorganizacije Republike Hrvatske 1992., Sukošan je pripadao tadašnjoj općini Zadar.
Sukošan je naselje u prostranom zaljevu Zlatna luka (lat. Portus aureus), 11 km jugoistočno od Zadra. Nalazi se na Jadranskoj turističkoj cesti, na sredini hrvatske jadranske obale, na 44°02’45” sjeverne zemljopisne širine i 15°18’40” istočne zemljopisne dužine.
Prostrano i mirno mjesto dugih obala i brojnih intimnih uvala, te čistoga, bistroga mora, obrubljenog otocima što se protežu u nacionalni park Kornate.
Pojedini dijelovi Sukošana su: Čukovice, Vrisje, Dešenj, Ždralovac, Makarska, Vrljica, Goleš, Tratica, Barbir, Punta i drugi.
Sukošan ima veliku marinu Dalmacija (s 1.200 vezova u moru i više od 500 na kopnu, te s ukupnom površinom od 70 ha, najveća je na hrvatskom dijelu jadranske obale), prirodni kompleks Tustica, više plaža i malih kampirališta, povijesna zdanja, maslinike i vinograde, gostoljubljive ljude i tradiciju.
Prirodne vrijednosti registrirane sukladno Zakonu o zaštiti prirode, su spilja Rupine i spilja Zrakunjača, obje neiskorišteni krški fenomeni.
U blizini Sukošana nalazi se više nacionalnih parkova i parkova prirode.
Udaljenost do nacionalnih parkova: Kornati: 11 Nm, Krka: 60 km, Paklenica: 50 km.
Udaljenost do parkova prirode: Telašćica: 9 Nm, Vransko jezero: 22 km, Velebit: 50 km.
Udaljenost Sukošana od većih centara: Zadar: 13 km, Šibenik: 63 km, Split: 150 km, Dubrovnik: 377 km, Rijeka: 297 km, Pula: 393 km, Zagreb: 289 km.

Sukošan ima mediteransku klimu sa blagom, vlažnom zimom i vrlo toplim, vlažnim ljetom. Siječanj je najhladniji mjesec, srpanj i kolovoz su najtopliji i najsunčaniji, dok su studeni i prosinac najkišovitiji mjeseci. Temperature tijekom ljetnih mjeseci mogu biti više od 30 °C, ali i u proljeće i jesen također mogu biti do 30 °C gotovo svake godine. Temperature ispod 0 °C su rijetke, te se ne zadržavaju više od nekoliko dana. Snijeg je vrlo rijedak i najvjerojatnije je da cijele zime uopće ne padne, ali ponekad može pasti u prosincu, siječnju, veljači i još mnogo rjeđe u ožujku.

Geoprometni položaj općine je izvanredan. Općina ima izravnu povezanost sa autocestom A1 (“Dalmatina”) preko brze četverotračne državne ceste D424 Gaženica – Zadar2 (kolokvijalno nazvane “Kalmetina”), a kroz središte mjesta Sukošan prolazi državna cesta D8 (“Jadranska magistrala” ili “Jadranska turistička cesta”).
Na području općine nalazi se najveća marina na Jadranu – Marina Dalmacija i dio Zračne luke Zadar. U blizini je i luka teretno-putničkog prometa Gaženica, kao i pomorski prolaz Pašmanski kanal, a kroz Sukošan prolazi i željeznička pruga Knin – Zadar.
Gospodarska je osnova poljodjelstvo (najviše povrće: blitva, grašak, grah, krumpir i rajčica), vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo i turizam.
Sukošan je poznato odredište brojnih turista iz svih dijelova Europe. Povijest turizma u Sukošanu je započela dvadesetih godina prošlog stoljeća. Tada su ga posjećivali pretežito Česi i Nijemci koji su i nadjenuli ime najvećoj sukošanskoj plaži “Dječji raj”. Danas mjesto ima preko 3.000 ležaja u apartmanima, pansionima i hotelima, a posebno je posjećen velik broj malih autokampova. Sukošan se odlikuje brojnim plažama kao što su pješčana plaža Dječji raj, te plaže Zlatna luka i Makarska. Mjesto isprepleću tradicionalne uske ulice i šetnice. Sukošan ima nekoliko prodavaonica, autopraonica, poštu, ljekarnu, benzinsku pumpu, kozmetički salon… Unutar mjesta nalazi se velik broj restorana i tradicionalnih konoba u kojima se može osjetiti pravi dalmatinski ugođaj. Sukošan se smatra pravim rajem za nautičare upravo zbog Marine Dalmacija koja pruža preko 1.200 vezova u moru i 500 na kopnu. Sukošan je pogodno mjesto za windsurfing, boćanje, ribolov, ronjenje, vožnju bicikla, te rafting na rijeci Zrmanji.
Najljepše razdoblje za provod u Sukošanu je upravo ljeti, kada se skoro svake večeri organiziraju fešte. Posebnu pažnju privlači mjesna fešta na blagdan sv. Kasijana (13. kolovoza), te “Trka tovarov memorijal kenje (magarice) Vijole” i “Svićarenje” (natjecanje u noćnom ribolovu ostima). Tijekom ljeta u Sukošanu se održavaju mnogobrojni koncerti i zabavno-kulturne manifestacije.
![]()
Ostaci nadbiskupskog ljetnikovca (Palac)
Gornja vrata
Gornja vrata iz 1469., nekada su bila ulaz, odnosno izlaz iz utvrđenog Sukošana. To su ujedno i vidljivi ostaci obrambenih zidina kojima je Sukošan bio opasan, a koje su podigle mletačke vlasti 1468. – 1470. godine, kako bi zaštitile naselje i ljude.
![]()
Župna crkva svetog Kasijana
Crkvica svetog Martina
![]()
Crkvica Gospe od milosti
Crkva Svih Svetih
Crkvu Svih Svetih pokraj novog groblja je posvetio zadarski nadbiskup Marijan Oblak 29. ožujka 1987. U povišenom svetištu ima mramorni oltar prema puku i mramorni ambon; iza oltara slika – drvena intarzija Bogorodica s Djetetom, a oko nje hrvatski sveci i blaženici. Uz crkvu je mala sakristija i zvonik s dva zvona.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Debeljaku
Crkva svetog Ivana Krstitelja u Gorici
Vrčevo, prapovijesna gradina “Turska kula”, Glavica
Čičikan, prapovijesna gradina, Debeljak
Kosmatac, ostaci rimske građevine u blizini trase rimskog akvadukta
Polačine s ostacima ville rustike podno brda Kaštelina i Crkve sv. Martina
Crkvina, ostaci srednjovjekovne crkve u blizini Račanske lokve, Debeljak
Barbir, podmorski arheološki lokalitet južno od rta Plitkača
podmorski arheološki lokalitet nedaleko uvale Vodotoč i rta Kažela
ostaci grobnih humaka u blizini Gorice
urbanistička cjelina Sukošana (stara jezgra naselja)
pučko graditeljstvo u Debeljaku
etnološke građevine u Glavici
Najveća mjesna fešta je blagdan sv. Kasijana (13. kolovoza) kada se održava svečana misa i procesija, a u tjednu prije blagdana sv. Kasijana, od 1966. održava se “Trka tovarov memorijal kenje Vijole” i “Svićarenje” (natjecanje u noćnom ribolovu ostima, održava se od 2004.).
Ljeti se u Sukošanu održavaju mnogobrojni koncerti pjevača i klapa, uključujući klapske koncerte “Ispod kampanela” i “Zapivajmo Kasijanu”. A održavaju se i manifestacije “Domovini s ljubavlju” za Dan državnosti, “Glazbena večer u Sv. Kasijanu”, “Dječji festival poznatih melodija”, “Smotra pisme, plesa i folklora”, “Folklorna večer”, “Kreativna večer”, “Brudetijada”, “Ribarske feštice četvrtkom” i drugo.
Za vrijeme karnevala Sukošanci su poznati po lužarima (babe luže, “ružne maškare”) – maškarama koje se oblače u krzna ovaca i s vrećom luga i zvonima obješenim o pas obilaze cijelo selo. Na večer se pali slamnati did optužen za sve nedaće koje su protekle godine zadesile ovo mjesto. Pored toga, još uvijek se čuvaju i drugi stari narodni običaji vezani uz pojedine crkvene blagdane.
U izdanju komunalnog društva “Zlatna luka” izdaje se “Sukošanski glasnik”, glasilo Sukošana sa zanimljivostima, informacijama i reportažama iz Sukošana.
Na području općine Sukošan djeluju kulturno-umjetnička društva:
Ženska klapa “Uzorita”
Muška klapa “Sukošan”
Kulturno-umjetničko društvo “Zlatna luka” iz Sukošana
Kulturno-umjetničko društvo “Debeljak”
Kulturno-umjetničko društvo “Sveti Ivan Krstitelj” iz Gorice
Sve preostale informacije saznajte OVDJE.

Općina Sukošan
Hrvatskih branitelja 14
23206 Sukošan
OIB: 05968747240
Telefon: 023/393-250
Telefaks: 023/394-430
E-mail: opcina-sukosan@zd.t-com.hr
Saponia d.d. je osječka kemijska industrija koja se bavi proizvodnjom deterdženata te proizvoda za osobnu higijenu i sredstava za kućansku i industrijsku čistoću. Tvrtka je osnovana 1894. dok ju je 1998. preuzela širokobriješka tvrtka Mepas.
1894. godine Samuel Reinitz je u Osijeku osnovao obrtničku radionicu za proizvodnju sapuna koja se 1922. povezala sa tvrtkom Georga Schichta. Time je obrtnička radionica povećala proizvodnju te počela proizvoditi nove proizvode.
Autor znaka/loga Saponie je Antun Peić. Osječki grafički dizajner i umjetnik, rođen 4.11.1929. te preminuo 2.12.2014. godine.
Tvornice sapuna iz Schichtova koncerna se 1930. spajaju sa britanskim koncernom Lever Brothers dok je nakon Drugog svjetskog rata tvornica nacionalizirana te nastavlja raditi pod imenom „Prva tvornica sapuna Osijek“.
1952. tvornica je započela sa proizvodnjom kozmetičkih proizvoda dok sljedeće godine dobiva ime Saponia koje nosi i danas. Također, Saponia je bila među prvima na ovim prostorima koja je provodila marketinške akcije dok je 1962. osnovala vlastiti istraživački institut.
Tijekom 1960-ih tvrtka je sklopila ugovor o tehničkoj suradnji sa Unileverom dok je sredinom 1970-ih rekonstruiran pogon za proizvodnju praškastih deterdženata čime je podignut godišnji kapacitet proizvodnje na 110.000 tona.
1981. su na izdvojenoj lokaciji u Nemetinu puštene u rad nove suvremene tvornice za proizvodnju tekućih deterdženata i toaletno-kozmetičkih proizvoda, kao i impresivan distribucijski centar.


Matije Gupca 2,
31000 Osijek, Hrvatska
saponia@saponia.hr
Tel: +385 31 513 513
Fax: +385 31 513 103
POTROŠAČKI TELEFON
0800 83 83
Zadar (talijanski: Zara) je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske. Po broju stanovnika drugi je grad u Dalmaciji, a peti u Republici Hrvatskoj.

U sastavu naselja Zadar nalaze se 22 mjesna odbora (četvrti), a Grad Zadar, kao upravno teritorijalnu jedinicu čini osim Zadra još 14 naselja, ukupno 15 (stanje 2011). To su: Babindub, Brgulje, Crno, Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zadar i Zapuntel.
Grad se razvio na povoljnom položaju u središtu hrvatskog dijela istočne obale Jadranskog mora, zaštićen nizom zadarskih otoka od utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u razdoblju prevage jedrenjačkog pomorskog prometa. Kopneno zaobalje čini prostrani uravnjeni prostor Ravnih Kotara, što mu omogućava nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od većine drugih primorskih gradova Hrvatske. Masivom Velebita priobalno je područje morfološki odijeljeno, ali i povezano s Likom i kontinentalnim dijelovima Hrvatske, što je u najnovije vrijeme vrednovano izgradnjom suvremene autoceste, odnosno tunela Sveti Rok.
Nakon što su u 20. stoljeću prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao prometnu važnost – kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a grad je spojen s autocestom A1, modernom četverotračnom cestom Zadar Zapad – autocesta A1. Odvojkom željezničke pruge je od 1966. povezan s Kninom, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb – Split. Međunarodnom brodskom linijom povezan s talijanskim gradom Anconom. Zračna luka Zadar nalazi se u Zemuniku, 10 km istočno od grada.
Crkva sv. Donata
![]()
Forum
![]()
Kalelarga
Kalelarga ili Široka ulica je glavna i najpoznatija zadarska ulica, koja se proteže u smjeru istok-zapad od Narodnog trga do Foruma. U Drugom svjetskom ratu su uništene gotovo sve zgrade u ulici, te je ona obnovljena u modernističkom stilu zadržavajući samo osnovni smjer.
Katedrala Sv. Stošije
Crkva Sv. Marije
![]()
Crkva sv. Krševana
Crkva Sv. Šimuna / Škrinja Sv. Šimuna
Crkva i franjevački samostan Sv. Frane
Crkva Gospe od Zdravlja
Crkva Svetog Andrije i Svetog Petra
Crkva i samostan Svetog Mihovila
Crkva Svetog Dominika
Crkva Svetog Ilije Proroka
Ostaci crkve Stomorica
Gradske zidine (Muraj)
Stalna izložba crkvene umjetnosti – Zlato i srebro grada Zadra
Arheološki muzej Zadar
Narodni trg
Zgrada Zadarskog sveučilišta

Morske orgulje

Morske orgulje, izvedene su po projektu arhitekta Nikole Bašića, smještene su u blizini novog pristaništa za cruisere, u sklopu zadarske rive, te su prepoznatljive kao posebno oblikovana obala u nekoliko redova stepenica koje se spuštaju prema moru. Stepenice se protežu na sedamdesetak metara obale, ispod kojih je, na razini najniže oseke mora, okomito na obalu ugrađeno 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog popločanja i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Tu se na cijevima nalaze LABIUMI (zviždaljke), koje sviraju 7 akorda od 5 tonova. Iznad kanala su performirane kamene stepenice kroz koje izlazi zvuk, morem potisnut zrak.
Pozdrav Suncu
Nalazi se na Istarskoj obali, na najzapadnijoj točki zadarskog poluotoka, neposredno uz Morske orgulje. S ovog se mjesta pruža pogled na Zadarski kanal, otoke i na zalazak Sunca , čija je ljepota u Zadru posebno poznata. Pozdrav Suncu sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga promjera 22 metra. Ispod staklenih provodnih ploča nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje simbolična komunikacija s prirodom, odnosno sa Suncem. Istovremeno sa zalaskom Sunca uključuju se i rasvjetni elementi ugrađeni u krugu te po posebno programiranom scenariju proizvode iznimno dojmljivu svjetlosnu igru u ritmu valova i zvuka Morskih orgulja.
Maraschino
Originalni zadarski liker Maraschino priznat diljem svijeta. Prepoznatljiv je po karakterističnom slatkom okusu i aromatičnom mirisu. Priprema se po tradicionalnoj recepturi koju su stvorili ljekarnici dominikanskog samostana početkom 16. stoljeća.
Zadarski barkajoli – Jedan od zaštitnih znakova grada Zadra. Oni već 800 godina s malim čamcima na vesla povezuju dva kraja gradske luke po svim vremenskim uvjetima, štedeći na taj način vrijeme svojim vjernim putnicima. Ova tradicija se već stoljećima prenosi s koljena na koljeno u nekoliko obitelji, a uspjela se održati unatoč svim izazovima modernog vremena.
Zadarski perivoji
Perivoj kraljice Jelene Madijevke
Perivoj Vladimira Nazora
Perivoj Vrulje
Perivoj Riva
Perivoj Gospe od zdravlja
Perivoj Jarula
Arsenal
Arsenal je spomenik kulture nulte kategorije, izgrađen u 18. stoljeću za vrijeme mletačke uprave kao skladište za vojnu flotu. Nakon obnove funkcionira kao mediteranski gradski trg u zatvorenom prostoru i jedno je od središta javnog, kulturnog i zabavnog gradskog života bogato događanjima.
Gradska knjižnica Zadar
Znanstvena knjižnica Zadar
Knjižnica Državnog arhiva u Zadru
Arheološki muzej Zadar
Narodni muzej
Muzej antičkoga stakla
Stalna izložba Zlato i srebro grada Zadra
Etnografski muzej Zadar
Pomorski muzej Zadar
Glazbene večeri u sv. Donatu – Donat festival
Zadarski kulturni forum
Zadar snova – Međunarodni festival novog kazališta i izvedbenih umjetnosti
Zadarsko kazališno ljeto
Film forum Zadar – međunarodni filmski festival
MMS – Melting metal summit (festival na otvorenom)
Garden-fest Zadar
Ponton fest – Ljetni festival na pontonu u uvali Jazine
Zadarfest (Festival zabavne glazbe Zadar)
Zadarska gitarijada
Jader Urban Music Festival
Saznajte sve novosti grada Zadra OVDJE.
Narodni trg 1, 23000 Zadar
Ured grada:
Mirjana Zubčić
dipl.iur.
Pročelnica
Tel: 023 / 208-172
Fax: 023 / 315-932
E-mail:
ured.grada@grad-zadar.hr
Duga Resa je grad u Hrvatskoj. Upravno-politički pripada Karlovačkoj županiji. Poznata je po pamučnoj industriji.

Belajska Vinica
Belavići
Bošt
Cerovački Galovići
Donje Mrzlo Polje Mrežničko
Donji Zvečaj
Duga Resa
Dvorjanci
Galović Selo
Gorica
Gornje Mrzlo Polje Mrežničko
Grganjica
Gršćaki
Kozalj Vrh
Lišnica
Mihalić Selo
Mrežničke Poljice
Mrežnički Brig
Mrežnički Novaki
Mrežnički Varoš
Mrežničko Dvorište
Novo Brdo Mrežničko
Pećurkovo Brdo
Petrakovo Brdo
Sveti Petar Mrežnički
Šeketino Brdo
Venac Mrežnički
Zvečaj
Duga Resa se smjestila u kontinentalnoj Hrvatskoj na rijeci Mrežnici nedaleko Karlovca, na raskrižju puteva prema Rijeci i Senju.
Osnovne škole:
OŠ “Ivan Goran Kovačić”
OŠ “Vladimir Nazor”
Srednje škole:
Srednja škola “Duga Resa”
Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa
Dom zdravlja Duga Resa
HBOR-ov Infodan – individualni razgovori s poduzetnicima
HBOR-ov Infodan – individualni razgovori s poduzetnicima
OPREMLJENA DJEČJA IGRALIŠTA U MJESNIM ODBORIMA
IZVJEŠĆE O PROVEDENOM POSTUPKU NATJEČAJA ZA RADNO MJESTO VIŠI STRUČNI SURADNIK – GLAVNI KNJIGOVOĐA
OBAVIJEST KANDIDATIMA O MJESTU I VREMENU PRETHODNE PROVJERE ZNANJA I SPOSOBNOSTI
Adresa: Trg sv. Jurja 1, 47 250 Duga Resa
tel. 047 819 010, 819 011
fax. 047 841 465
e-mail: grad-dugaresa(at)dugaresa.hr
Borovo (ili često nazivano Borovo Selo zbog postojanja dijela grada Vukovara pod nazivom Borovo Naselje) je naselje i općina u Hrvatskoj.
Općina Borovo nalazi se na istoku Republike Hrvatske, a teritorijalno pripada Vukovarsko srijemskoj županiji, nalazi se na 7 km Vukovara, Vinkovaca 20 km, Iloka 45 km i Županje 50 km. Smještena je na desnoj obali Dunava, cestovnim pravcem od graničnog prijelaza Erdut – Bogojevo udaljena cca 25 km.
Značaj državne ceste Osijek – Vukovar – Erdut na kojoj se nalazi općina, osigurala joj je povezanost sa svim dijelovima županije.
Katastarska Općina Borovo obuhvaća prostor ukupne površine 28,17 km2 od toga 30% stambeni prostor, a 70% ostalo.
Mjesto ima kvalitetne prirodne resurse, sve je to rezultiralo tradicionalnom ratarsko – stočarskom proizvodnjom, razvitkom male privrede i trgovine, te konačno veoma bogate tradicionalne kulture.



Ideja je bila da se mnogobrojne manifestacije, u oblasti kulture, sporta, privrede, turizma i religije koje se tokom godine održavaju u Borovu spoje u jednu, i u tome se uspelo. Koncentracija svih događanja bila je pod jedinstvenim nazivom “Dani Borova – Borovsko ljeto”.
Tijekom godine održavaju se razne manifestacije u Borovu:
“Međunarodni festival folklora”,
“Prvi glas Borova”,
“Borovski vašar”,
“Turnir u malom nogometu”,
Poetsko – gazbena večer borovskih umirovljenika,
“Borovska fišijada”,
“Međunarodna likovna kolonija”
“Dani Borova” i “Borovsko ljeto” kao kruna svih događanja svojim programima privlače pažnju ne samo stanovništva općine već i mnogobrojnih gostiju.
Slogan “Upoznajte ljepote Borova i uživajte u gostoprimstvu Borovaca” poziv je upućen svima, a kad se dođe bar na jednu od mnogobrojnih manifestacija, takoreći cijele godine, u Borovu se baš zbog toga dolazi i stalno vraća.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
OBAVIJEST O PROVOĐENJU SUSTAVNE DERATIZACIJE – jesenska deratizacija
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću

Načelnik Općine je
Zoran Baćanović mag. iur. – član SDSS-a.
Cetingrad je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Cetingrad je mjesto u središnjem djelu Hrvatske. Nastao je nedaleko od ruševina srednjovjekovne tvrđave Cetin. Općina Cetingrad nalazi se na području županije Karlovac te je podijeljena u 36 naselja. Graniči s gradom Slunjem te općinama Rakovica, Topusko, Vojnić i općinom Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini.

Stari grad Cetin
Crkva Uznesenja bl. djevice Marije
Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima
POŠTANSKI URED
AMBULANTA OPĆE MEDICINE CETINGRAD
ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE U CETINGRADU
ŠUMARIJA CETINGRAD
Osnovna škola Cetingrad
Glavni godišnji događaji su Dan općine (7. kolovoza) i zborovi na dan Sv. Josipa, Sv. Petra i Pavla i Blagdan Velike Gospe. Na dan Sv. Josipa svake se godine održava i tradicionalni stočni sajam. U Cetingradu djeluje KUD Cetingradska Tamburica.
CETIN 1527.
LOVAČKO DRUŠTVO KUNA, CETINGRAD
KUD CETINGRADSKA TAMBURICA
NOGOMETNI KLUB CETINGRAD
DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO CETINGRAD
PLANINARSKO DRUŠTVO CRVENE STIJENE, CETINGRAD


Adresa: Trg hrvatskih branitelja 2
Telefon: 047/781-002
Fax: 047/781-006
e-mail: opcina.cetingrad@inet.hr
Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu. Administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji.
Crikvenica se nalazi na dohvat ruke posjetiteljima iz Srednje Europe. Smještena je na hrvatskom dijelu Jadranskog mora, poznatom kao Hrvatsko primorje, u dijelu Kvarnerskog zaljeva, svega 35 kilometara od grada Rijeke, središta Županije primorsko-goranske. To veliko prometno čvorište i najveća hrvatska luka ujedno je i najbliži izlaz na more cijele Središnje Hrvatske i velikog dijela Srednje Europe.

Grad se sastoji od 4 naselja, to su: Crikvenica, Dramalj, Jadranovo i Selce.
Svako od četiri mjesta unutar Grada Crikvenice od davnina svečano obilježava dan svoga zaštitnika, i to: Dramalj Sv. Jelenu 22. svibnja, Jadranovo Sv. Jakova 25. srpnja, Crikvenica Velu Gospu 15. kolovoza te Selce Sv. Katarinu 25. studenoga. Za Dan Grada Crikvenice je izabran 14. kolovoza, jer je na taj dan 1412. godine ime Crikvenica prvi put zapisano u službenim pisanim ispravama, u darovnici kneza Nikole IV. Frankopana, kojom predaje pavlinima na upravljanje kaštel i crkvu pokraj Dubračine. Svake se godine u tjednu kada se obilježava Dan Grada organiziraju Dani Grada Crikvenice, u sklopu kojih se održavaju brojne kulturne, zabavne i sportske manifestacije. U raznolikom programu svatko može pronaći nešto za sebe, od izložbi, predstava, književnih večeri i večeri folklora pa do koncerata, regata i tradicionalnog plivačkog maratona Šilo-Crikvenica, koji se ubraja među najstarije u Hrvatskoj, a održava se još od 1910. godine.
Turizam se u Crikveničkom primorju razvija od 1890-ih, a 1894. izgrađen je hotel Therapia. Godine 1906. proglašena je klimatskim lječilištem, a turistički se jače razvija nakon Prvog svjetskog rata.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Crkva Svetog Antona
Sunčani sat (nagrada najboljem turističkom mjestu u anketi radio Zagreba 1977.)
Memorijalni atelje Zvonka Cara
Muzej grada Crikvenice
U blizini Crikvenice nalazi se slatkovodno Kavranovo jezero

SAZNAJTE VIŠE INFORMACIJA KLIKOM NA
Grad Crikvenica
Ulica kralja Tomislava 85,
51260 Crikvenica
Tel: +385 (0)51 455 400
Fax: +385 (0)51 242 009
E-mail: info@crikvenica.hr
Općina Tompojevci prostire se na 73,84 kilometra kvadratna, što znači da ima gotovo 7,5 tisuća hektara, od čega je 5700 ha obradive površine, 1200 ha šuma, a ostalo su ritovi i trstenici. Nalazi se u istočnom djelu Vukovarsko-srijemske županije i obuhvaća sela Berak, Bokšić, Čakovci, Mikluševci i Tompojevci. Na sjeveru graniči gradom Vukovarom, na istoku s općinom Lovas, na jugu s općinama Tovarnik i Nijemci i na zapadu s općinom Bogdanovci.

Tompojevci, Mikluševci, Čakovci, Grabovo, Berak i Bokšić.

Općina Tompojevci
Antuna Gustava Matoša 1
32238 Tompojevci
Telefon: 032/514-184
Fax: 032/514-185
Email: opcina-tompojevci@vk.t-com.hr
Općina Legrad nalazi se na sjeveru Koprivničko-križevačke županije. Na ukupnoj površini od 62,62 km2 živi 2.185 stanovnika. Općina se nalazi uz samu granicu s Republikom Mađarskom, a u svom sastavu ima sedam naselja: Legrad, Kutnjak, Selnica Podravska, Antolovec, Mali Otok, Veliki Otok i Zablatje.
U naselju Kutnjak 14 km udaljenom od Koprivnice nalazi se poslovna zona Kutnjak koja je cestovno povezana s Podravskom magistralom D2 Varaždin-Osijek. U Kutnjaku se nalazi nalazište geotermalnih voda, čiji početak eksploatacije je u visokoj fazi dovršetka.

Barokna crkva Presvetog trojstva u Legradu
Evangelička crkva
Evangelička škola
Barokni trg s pilovima u Legradu
Kupalište na rijeci Dravi
Barokni gostinjac iz 18. stoljeća
Jezero Šoderica
Orintološki rezervat Veliki pažut
Novi Zrin – obilježje od velikog povijesnog značenja
Osnovna škola Legrad
Dječji vrtić Dabrić
Dobrovoljno vatrogasno društvo Legrad
Dobrovoljno vatrogasno društvo Veliki Otok
Dobrovoljno vatrogasno društvo Zablatje
Dobrovoljno vatrogasno društvo Selnica Podravska
Vatrogasna zajednica općine Legrad
Udruga žena Legrad
Udruga žena Kutnjak-Antolovec
Udruga žena Selnica Podravska
Udruga žena Zablatje
Ekološka udruga Legrad
Društvo “Naša djeca” Legrad
Trg Svetog Trojstva 13, Legrad
Telefon: 048/835-003
Trg Svetog Trojstva 13, Legrad
Telefon: 048/835-535
Trg Svetog Trojstva 44, Legrad
Telefon: 048/835-260
Petefi Šandora 29, Legrad
Direktor: Ladislav Sabo
Telefon: 048/835-212, 835-410
Petra Zrinskoga 13, Legrad
Telefon: 048/835-094
Ulica kralja Tomislava 9a, Koprivnica
Telefon: 048/835-002, 098/174-4638
zdravko.miokovic@veterinarskastanicakoprivnica.hr


25.09.2020.
24.09.2020.
SLJEDEĆI TJEDAN POČINJE DERATIZACIJA
22.09.2020.
16.09.2020.
09.09.2020.
08.09.2020.
07.09.2020.
03.09.2020.
01.09.2020.
Preostale novosti saznajte OVDJE.
Trg Sv. Trojstva 52A
48317 Legrad
Tel. 048/863 – 241
legrad.nacelnik@gmail.com
Trg Svetog Trojstva 52A
48317 Legrad
Tel. 048/835-051
Fax. 048/ 835 – 455
opcina-legrad@kc.t-com.hr
Koprivnički Bregi su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Odmah uz Koprivnicu u smjeru prema Virovitici. Selo je iznimno dobro povezano. Do njega se može doći s Podravske magistrale i iz smjera Koprivnice.
Naziv mjesta je Koprivnički Bregi. U deklinaciji se prema pravilima hrvatskoga jezika poštuje lokalni izgovor tj. pravila, stoga je u genitivu – Koprivničkih Bregi, ne Brega!, u dativu – Koprivničkim Bregima, ne Koprivničkim Bregovima! itd. Stanovnici Bregi su “Bregovci” i “Bregovke”.
Glogovac, Jeduševac i Koprivnički Bregi.
Spomenici; “borcima NOB-a” u centru mjesta, “poginulima za domovinu Hrvatsku 1941.-1945.” na mjesnom groblju Bregi, “vitezovima poginulima u Domovinskom ratu” na groblju u Glogovcu.
Crkva sv. Roka u Bregima
Kapelica sv. Ivana Krstitelja u Jeduševcu
“Bregovska pita” – kolač (kao što samo ime govori) nastao u Kop. Bregima
Klub prijatelja kulture “Vlado Dolenec”, “Društvo žena” Kop. Bregi, KUD “Rudar” Glogovac. Svake godine u Kop. Bregima tradicionalno se održavaju “Dani Zelja” .
Dječji vrtić “Potočić”
Osnovna škola Koprivnički Bregi
Župa Svetog Roka



Saznajte više informacija OVDJE.
e-mail: opcinako@inet.hr
opcina.koprivnicki.bregi@kc.t-com.hr
Tel: 048 830 420
Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Koprivnički Bregi
Jasna Klasan, dipl. iur.
Tel: 048 830 066
Mob: 091 610 7119
E-mail: procelnik@koprivnicki-bregi.hr
Pitanja načelniku možete poslati na:
nacelnik@koprivnicki-bregi.hr
Općina Nijemci smještena je na jugoistoku Vukovarsko-srijemske županije, koji se tradicionalno naziva Srijem. Općina Nijemci sa sjedištem u Nijemcima obuhvaća prostor i naselja: Nijemci, Đeletovci, Donje Novo Selo, Apševci, Lipovac, Podgrađe, Vinkovački Banovci i Banovci. S istočne strane Općina graniči s Općinom Tovarnik i Republikom Srbijom, sa sjeverne strane s općinama Tompojevci i Stari Jankovci, sa zapadne strane Gradom Otokom, te s južne strane s općinama Vrbanja i Bošnjaci.

Crkva svete Katarine u Nijemcima
Crkva i svetište gospe Lučićke, poznatija kao Lučica kod Lipovca.
Pravoslavna crkva sv. Petke u Šidskim Banovcima.
Poznata je manifestacija “Divan je kićeni Srijem” koja okuplja Hrvate s jedne i druge strane Srijema, pa i šire.
AKCIJA DOBROVOLJNOG DARIVANJA KRVI, SUBOTA 10. LISTOPADA 2020. GODINE
SVEČANO POTPISANI UGOVORI O RADU SA ZAPOSLENIM ŽENAMA NA PROJEKTU NISA – NISMO SAMI II
IZJAVA O DIGITALNOJ PRISTUPAČNOSTI
OPĆINSKI NAČELNIK: Vjekoslav Belajević
tel.032 280 012
fax. 032 280 018
e-mail: nacelnik@nijemci.hr
Administrator: Marijana Majsinger
tel.032 280 012
fax. 032 280 018
e-mail: tajnica@nijemci.hr
Andrijaševci su općina u Hrvatskoj. Andrijaševci su smješteni na putu Županja-Vinkovci s lijeve strane Bosuta, rijeke koja ih odvaja od Rokovaca. Jedan dio sela nalazi se odvojeno od ostatka, prije sjevernog ulaza u selo Cerna, koje leži na istom prometnom pravcu.


Arheološko nalazište “Rokovačke zidine”.
saznajte
OPĆINSKI NAČELNIK
Damir Dekanić, dipl.ing.šum.
– dužnost obavlja od 6. lipnja 2013. godine, kao volonter
Kontakt: 032/225-400
Adresa elektroničke pošte: opcina-andrijasevci@vk.htnet.hr
ZAMJENIK OPĆINSKOG NAČELNIKA
Ante Rajković
– dužnost obnaša od 6. lipnja 2013. godine, kao profesionalac
Kontakt: 032/225-400
Adresa elektroničke pošte: opcina-andrijasevci@vk.htnet.hr
Vinkovačka ulica 6
32271 Rokovci
OIB: 47372067408
Tel./fax.: 032/225-400
E-pošta: opcina-andrijasevci@vk.htnet.hr
Općina Gorjani smještena je u Đakovštini, oko 11 km sjeverozapadno od grada Đakova na oko 120 m nadmorske visine. Nalazi se na spoju đakovačkog lesnog ravnjaka (posljednjih obronaka Krndije) i nizine rijeke Vuke.

Gorjani
Tomašanci
Općina Gorjani nalazi se u izrazito poljoprivrednom području, pretežno se uzgajaju ratarske kulture.
Običaj ljelja je proljetni ophod koji se u Gorjanima održava jednom godišnje, na katolički blagdan Duhova, a danas ga izvode članice i članovi KUD-a „Gorjanac“. Iako se običaj ljelja održava na Duhove, on nema nikakvih crkvenih obilježja. Održavao se u Gorjanima do 1966. godine i ponovno od 2002. godine do danas, dok se u međuvremenu održavao na pozornici.
Kapela Sveta Tri Kralja u Gorjanima
Inventar župne crkve sv. Jakova apostola u Gorjanima
Orgulje u župnoj crkvi sv. Jakova apostola u Gorjanima
LD “Lisica” Gorjani – Lovačko društvo “Lisica” iz Gorjana osnovano je 1952. godine i od tada gospodari lovištem na širem području katastarske općine Gorjani. Na lovnom području najviše je srneće divljači, fazana i zeca. Društvo danas čini 30-tak aktivnih članova. Društvo ima izgrađen lovački dom u šumi Sibik, koji je nedavno temeljno obnovljen, osim doma društvo koristi manje ograđeno šumsko područje tzv. Gater.
LU “Zokovica” Tomašanci- Lovačka udruga „Zokovica“ iz Tomašanaca čini zajedno s lovcima iz mjesta Ivanovci Đakovački Lovačko društvo „Garav dol“ Tomašanci – Ivanovci. Lu „Zokovica“ izgradila je novi lovački dom u Tomašancima.
Voditelj projekta ”Program Zaželi Općine Gorjani 2” – opis poslova i podaci o plaći
Bilje je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Osječko-baranjskoj županiji, 5 km od Osijeka i Drave.

Dvorac Eugena Savoyskog
Kopački rit
Stepska Livada – na području Općine Bilje nalaze se jedini ostatci stepske livade na području RH.
Folklorna skupina Bilje
Javni poziv za dodjelu potpora poduzetnicima radi ublažavanja posljedica poslovanja uslijed pandemije bolesti COVID-19 iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2020. godinu
Obrazac zahtjeva
Izjava o korištenim potporama male vrijednosti
Izjava o povezanim osobama
Izjava o korištenim potporama male vrijednosti povezanih osoba
Javni poziv za dodjelu potpora obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji pružaju uslugu smještaja na području Osječko-baranjske županije iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2020. godinu
Obrazac prijave na javni poziv
Izjava o korištenim de minimis potporama
Izjava o nepostojanju dvostrukog financiranja istih troškova
Privola za prikupljanje i obradu osobnih podataka
http://www.obz.hr/index.php/potpore/natjecaji-i-javni-pozivi-u-tijeku

Kralja Zvonimira 1b
31327 BILJE
tel. +385 31 751 400
fax.+385 31 751 410
mail; bilje @ bilje.hr
Đurđenovac je gradić i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se uz zapadnu granicu Osječko-baranjske županije, nedaleko Našica. Okružen je s 14 seoskih naselja.
Đurđenovac se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, približno 60 km zapadno od Osijeka, sjeveroistočno od Krndije i istočno od gorskoga masiva Papuka. Točan zemljopisni položaj je: 45º 32′ 38″ sjeverne zemljopisne širine, 18º 3′ 6″ istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine, a položajem pripada donjoj Podravini. Đurđenovac leži na kontaktu nizinskog dijela Slavonske Podravine i podgorja Papuka, što pripada reljefnim cjelinama virmskih terasa Drave te papučkog pobrđa i podgorja. Đurđenovac je ujedno i najveće i jedino urbano naselje općine, a zajedno s obodnim naseljima Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko i Našičko Novo selo čini veću izgrađenu aglomeraciju. Navedena se naselja prostorno nastavljaju na izgrađeno područje naselja Đurđenovac duž postojećih prometnica, te je vidljiva tendencija stvaranja izgrađene cjeline.
Beljevina
Bokšić
Bokšić Lug
Đurđenovac
Gabrilovac
Klokočevci
Krčevina
Ličko Novo Selo
Lipine
Našičko Novo Selo
Pribiševci
Sušine
Šaptinovci
Teodorovac
Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske zaštitila je sljedeća kulturna dobra i spomenike u Đurđenovcu:
Radnička kolonija (planski građena rezidencijalna četvrt za radnike đurđenovačkih tvornica; stambeni blokovi su građeni u tzv. kolonama (nizovima) s ulicama koje se sijeku pod pravim kutem)
vila Neuschloß (reprezentativni primjer secesije iz 1909. godine; vilu okružuje prostrani perivoj engleskoga tipa)
Činovnički dom (secesijska administrativna palača iz 1910. godine, danas vijećnica i upravno sjedište Općine)
vila Leimdörfer (secesijska vila iz 1925. godine s upečatljivim četverokutnim tornjem na zapadnom pročelju)
vila Schwertasek (secesijska vila iz 1925. godine)
Dom kulture s kazališnom dvoranom (reprezentativna secesijska zgrada iz 1921.godine)
Dječje zabavište (secesijska zgrada iz 1931., namjenski građena kao dječji vrtić, jedna od prvih takvih ustanova u Hrvatskoj i šire)
Crvena vila (kuća Fenrich-Kremer, izgrađena 1883., jedan od najranijih primjera stambenog Brickstein ekspresionizma na tlu Hrvatske i šire)
Spomen-grobnica palim antifašističkim borcima (NOB spomenik na Središnjem đurđenovačkom groblju)
Zgrada parne pilane s originalnim parnim strojem (zaštićeni spomenik industrijske baštine iz 1880. godine; parni je stroj prozivodio besplatnu struju za građane i za javnu rasvjetu, pa je Đurđenovac bio prvo mjesto u Slavoniji i drugo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo električnu struju)
Osim zaštićenih kulturnih i spomeničkih dobara, u gradu se nalazi i nekolicina drugih spomenika i znamenitosti:
Parna lokomitiva Jung iz 1873., izložena uz šetnicu u Stepinčevoj ulici, popularno zvana Ćiro
Spomenik poginulim borcima Domovinskoga rata (smješten na trgu dr. Franje Tuđmana)
Crkva sv. Josipa Radnika iz 1938. (jednobrodna crkva s elementima neogotike; u crkvi se posebno ističu dva lateralna neogotička oltara izrezbarena iz hrastovine)
Ribnjaci športskog ribolovnog društva “Đurđenovac” s uređenim izletištem
1888. otvorena je prva (privatna) škola u Đurđenovcu.
Pučka škola otvorena je 1909., a Građanska škola 1925. Do 1965. godine u Đurđenovcu djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola Moše Pijade te Osnovna škola “J. Marinković – Ivo. Danas u Đurđenovcu djeluju:
Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera Đurđenovac (sa 6 područnih osnovnih škola),
Srednja škola Josipa Kozarca Đurđenovac,
Dječji vrtić “Jaglac” Đurđenovac.
Obavijest građanima općine Đurđenovac o kontroli i čišćenju dimnjaka

OPĆINA ĐURĐENOVAC
ULICA GRADA VUKOVARA 1
31 511 ĐURĐENOVAC
TEL:031-602-036
FAX:031-602-422
E-MAIL: opcina-djurdjenovac@po.t-com.hr
OPĆINSKI NAČELNIK: Hrvoje Topalović, dipl. iur.
Lipovljani su općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Hrvatske šume, Šumarija Lipovljani
U Lipovljanima ima mnogo starih spomenika i znamenitosti(Npr. čardak, spomenik žrtvama Domovinskog rata i dr.).
Jedna trećina općine je u Parku prirode Lonjsko polje.
U Lipovljanima postoje i dvije crkve. Jedna je Rimokatolička crkva sv. Josipa koja je izgrađena 1777. godine od cigli stare župne crkve koja se nalazila u Kraljevoj Velikoj, a ljudi su ju prenosili s ruke na ruku. Crkva je posvećena sv. Josipu i na glavnom oltaru nalazi se slika jedinstvena u cijeloj Europi, a dan župe i općine slavi se 19. ožujka. Druga crkva je Grkokatolička crkva Bezgrešnog začeća sv. Ane i njezin dan slavi se 18. prosinca.
Osnovna škola Josipa Kozarca, obrazovanje od prvog do osmog razreda.
Dječji vrtić Iskrica, za odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi.
Knjižnica Lipovljani.
Opeke, Kraljeva Velika, Šumarski fakultet u Zagrebu
Na ‘Danima slovačke kulture u Lipovljanima’ poklonjena dva glazbena instrumenta mladim glazbenicima
Dani slovačke kulture započeli misnim slavljem i malim koncertom zbora ‘Lira’
Dan dobrovoljnih darivatelja krvi – 25.10.
Zabilježeni prvi slučajevi zaraze virusom Covid-19 i na području općine Lipovljani
VELIKO ZADOVOLJSTVO KORISNIKA SOCIJALNOG PROGRAMA ‘ZAŽELI I OSTAVI’ NA PODRUČJU OPĆINE LIPOVLJANI
Na ‘Večeri ukrajinske pjesme’ gostovala društva iz Slavonskog Broda i Vukovara
Uz cvijeće i svijeće obilježen Dan branitelja općine Lipovljani
Javni uvid u Nacrt Strateškog programa razvoja Općine Lipovljani za razdoblje od 2017.-2022. godine
ČESTITKA U POVODU 13. LISTOPADA – DANA HRVATSKIH BRANITELJA OPĆINE LIPOVLJANI
Likovna kolonija na Opekama iznjedrila vrlo kvalitetne likovne radove
Udruga žena ‘Ruže’ održala redovnu izbornu Skupštinu
U trećoj ovogodišnjoj akciji u Lipovljanima prikupljeno 40 doza krvi
Obavijest kupcima električne energije
D5 Creation | Powered by: WordPress