OPĆINA LOVRAN

Lovran je ime dobio po lovoru koji u izobilju samoniklo raste u njegovoj okolici.[1]

Staro antičko ime Lovrana bilo je Lauriana, što u prijevodu jednostavno znači “grad lovora”. Naziv je ostao i za vrijeme raznih vladavina i nije se promijenio.

Smješten na istočnoj obali Istre, odnosno na zapadnoj obali Kvarnerskog zaljeva; u podnožju južnih padina brda Knezgrad (612m) i Lužinski breg (624m) koji pripadaju obroncima planine Učke. Udaljen je 6 km od Opatije i 21 km od Rijeke.

Klima je mediteranska s prosječno 269 sunčanih dana godišnje. Prosječna temperatura u siječnju 4,7°C. Prosječna temperatura u srpnju 22,1°C.

Graniči s tri JLS : Opatija, Mošćenička Draga i Lupoglav.

Gospodarstvo

Prvenstveno turizam i ugostiteljstvo. U manjoj mjeri ribarstvo, malo poduzetništvo i uslužne djelatnosti. Većina radnog stanovništva zaposlena je u susjednom gradu Rijeci i Opatiji.

Turizam

Posljednjih sto godina Lovran se okrenuo turizmu, najprije kao zimovalište i lječilište visokih krugova Austro-Ugarske monarhije, a danas kao mjesto za odmor koje privlači turiste tijekom cijele godine. Iz vremena početka turizma potječe i čitav niz prelijepih secesijskih vila, koje su sagrađene na prijelazu 19. u 20. stoljeće, na obalnom pojasu sjeverno i južno od stare gradske jezgre, a od kojih se neke ubrajaju u sam vrh svjetske graditeljske baštine.

Lovran danas privlači turiste tijekom cijele godine i pruža smještaj u brojnim hotelima, pansionima i privatnom smještaju. Turisti se mogu odmarati na brojnim terasama ili uživati sunčajući se i kupajući se na jednom od dva gradska kupališta ili na malim šljunkovitim plažama smještenim u brojnim uvalama. Mogu uživati u šetnji jedinstvenom šetnicom, popularni lungomare, koja se u dužini od 12 km pruža od Lovrana do Voloskog i pruža jedinstven doživljaj gdje stogodišnji hrastovi svojim granama gotovo dodiruju površinu mora. Ljubitelji planinarenja mogu slijediti neku od planinarskih ruta koje iz Lovrana ili Medveje vode na sam vrh Učke.

Proširenje turističke ponude osmišljeno je i organizacijom niza redovitih, već tradicionalnih manifestacija koje započinju Danima šparuga u travnju, Danima trešanja ili, kako domaći kažu, “Dani črešanj”, ljetnom sezonom koja je obogaćena brojnim izložbama, koncertima i ribarskim zabavama. A u jesen organizira se tradicionalna i izuzetno popularna “Marunada”, svečanosti “maruna”, posebne vrste pitomog kestena izuzetne kvalitete, koji se tradicionalno već stoljećima uzgaja na Lovranštini i po kojima je Lovran u prošlosti bio poznat u čitavoj Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Jurja u Lovranu

Crkvica svetog Ivana u Starom gradu

Crkvica svetog Trojstva iznad lučice

Stari grad

Gradska kula na Trgu svetog Jurja

Istočna gradska vrata “Stubica”

Reljef svetog Jurja kako probada zmaja

Mustaćon – luneta portala

Kamena ploča u spomen posjete Saskog kralja Friedricha II. Augusta

Hotel Draga di Lovrana (Lovranska Draga) – spomenik kulture

Lovranske vile

Nekadašnje lječilište u Lovranu – Lovran spa

Park prirode Učka

Obalno šetalište Franca Josefa I. u dužini od 12 km počevši od Lovrana pa sve do kraja Voloska

Kultura

Puhački orkestar Lovran, utemeljen 1912.

Slovensko kulturno-prosvjetno društvo Snežnik

Atelje i galerija hrvatskog slikara Ivana Pessija

Izložbeni prostor galerija Laurus

Kuća lovranskega guca – galerija

Manifestacije

Saznajte sve informacije OVDJE.

KONTAKT I ADRESA:

Šetalište m. Tita 41,
51415 Lovran

TEL: +385 51 291 045
FAX: +385 51 294 862
EMAIL: opcina.lovran@ri.ht.hr

OPĆINA KLANA

Klana je općina u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji. Klana je naselje sjeverozapadno od Rijeke, a smješteno je na 564 m nadmorske visine, u planinskom dijelu između Riječkog primorja, Gorskog kotara i Slovenije. Istoimenoj općini pripadaju i naselja Breza, Škalnica, Lisac i Studena. Taj kraj ima oštriju klimu, s relativno slabim utjecajem toplog morskog zraka, jer je brdskim područjem odvojen od Kvarnera. Osim ratarstvom i stočarstvo, žitelji se bave i preradom drva.

NASELJA:

Breza
Klana
Lisac
Studena
Škalnica

Kultura

Organizacija kulturnog života u Klani počinje već krajem 19. st. kada učitelj Jakob Lusnik podučava zborno pjevanje, a neki imućniji mještani počinju nabavljati hrvatski tisak koji se čita i širi kroz mjesto. Tako je 1902. g. osnovan tamburaški zbor, a 1904. Čitalnica “Napried”. U to vrijeme u Klani kao učitelj djeluje Ivan Matetić Ronjgov koji uz crkveno podučava i svjetovno zborno pjevanje. Kontinuitet razvoja kulturnih djelatnosti prekida I. svj. rat kada s radom prestaje tamburaški zbor, a u vrijeme talijanske vladavine zamire svaki vid kulturne aktivnosti. Nakon II. svj. rata osniva se Dom kulture u sklopu kojega djeluju čitaonica i knjižnica, obnavlja se kino dvorana, a ponovno se osniva tamburaško društvo i pjevački zbor, koji međutim djeluju svega nekoliko godina. Jedinu konstantu organiziranog kulturnog djelovanja predstavlja crkveno pjevanje, koje u Klani nikad nije zamrlo.

Danas u Klani djeluje Mješoviti lovački pjevački zbor “Matko Laginja”, osnovan 1979. g. koji je od tada nositelj i organizator mnogih kulturnih zbivanja u kraju. Tu je i crkveni pjevački zbor, a ulogu čitaonice i knjižnice zauzima multimedijalni centar u kojem se uz pristup internetu putem petnaestak računala, nudi i mnoštvo knjiga i DVD-ova. Ovdje djeluje i Društvo za povjesnicu Klana, kojem je zadatak istraživanje i očuvanje povijesne i kulturne baštine kraja, i u sklopu kojega je otvorena Etnografska kuća – Rebičina hiša.

U Klani djeluje katedra Čakavskog sabora “Društvo za povijesnicu Klane”.

Obrazovanje

OŠ ”Klana”

Dječji vrtić ”Klana”

TURIZAM

Lovni turizam

Iskopi kaštela GRADINA

Liburnijski limes

Etnografska kuća – Rebičina kiša

Šetnica Klana – Kastav

Markirane planinarske staze

Planinarska kućica Rebar

Biciklističke staze

Ugostiteljski objekti

Smještaj

POSLJEDNJE NOVOSTI:

NAJAVA XXXI. SJEDNICE OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE KLANA

NAJAVA XXX. SJEDNICE OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE KLANA

Javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora na adresi Škalnica 6, Klana

Javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora na adresi Klana 32

AKCIJA PRIKUPLJANJA POTREPŠTINA ZA STRADALE U POTRESU

“BRINI O SEBI – BUDI DOBRO – proŽIVI COVID”

KONTAKT I ADRESA:

Općina Klana,

Klana 33

51217 Klana

Kontakt

051 / 808-205

E-mail: nacelnik@klana.hr

OPĆINA SKRAD

Općina Skrad zauzima površinu od 53,85 km2 i prostorno je jedna od manjih jedinica lokalne samouprave na području Primorsko-goranske županije, gdje čini samo 1,50 % sveukupne površine te Županije. Općina Skrad se nalazi u središnjem goranskom području najvažnijem i najtipičnijem dijelu Gorskog kotara, koji je zbog prometne otvorenosti i tranzitnog značenja, kao najvažnije gospodarsko-geografske osobine, definiran prije svega nekadašnjom i suvremenom važnošću prometno-transportnih funkcija.

Naselje Skrad nalazi se u središnjem dijelu istoimene Općine. Samostalna naselja na području Općine Skrad jesu: Belski Ravan, Brezje Dobransko, Bukov Vrh, Bukovac Podvrški, Buzin, Divjake, Gorani, Gorica Skradska, Gornja Dobra, Gramalj, Hlevci, Hosnik, Hribac, Mala Dobra, Malo Selce, Pečišće, Planina Skradska, Podslemeni Lazi, Podstena, Pucak, Raskrižje, Rasohe, Resnatac, Rogi, Skrad, Sleme Skradsko, Trški Lazi, Tusti Vrh, Veliko Selce, Vrh Brodski, Zakrajc Brodski, Žrnovac.

Godine 1694. prvi je put zabilježeno ime Skrad. Skrad je osnovan kad je osam kmetova od vlastelinstva u Brodu na Kupi dobilo zemlju i pravo da osnuju naselje. Novo je naselje u upravnom pogledu potpadalo pod sučiju u Velikom Selcu. Poznato je da je područje današnje općine Skrad bilo naseljeno znatno ranije, ali je u naletima turskih pljačkaških četa opustošeno, posebice tijekom 16. stoljeća. Dio stanovništva tada je stradao, dio su Turci odveli u ropstvo, a jedan se dio spasio bijegom preko Kupe u Sloveniju. Kad su u 17. stoljeću naleti Turskih pljačkaša prestali, Brodsko je vlastelinstvo počelo obnavljati opustošena sela. Iz Slovenije su se vratili potomci prebjega i donijeli ovamo kajkavski dijalekt koji je potisnuo čakavštinu kojom se u Gorskom kotaru govorilo prije Turskih pustošenja. Novi je dijalekt, poznat kao goranska kajkavština, ostao sve do danas.

Skrad se tijekom 18. stoljeća vrlo sporo razvijao pa je još 1805. imao 13 kuća, 14 obitelji i 114 stanovnika. Ključni se poticaj u razvitku Skrada zbio kad je kroza nj sagrađena u svoje vrijeme vrlo moderna cesta što je povezala Rijeku s Karlovcem. Kroz Skrad cesta je sagrađena 1806. godine, odnosno točno prije 200 godina, a do Netretića kod Karlovca 1809. godine. Nastavak radova prekinuo je rat u koji je Europu uvukao francuski car Napoleon 1. Francuzi su novu cestu dovršili do Karlovca i nazvali je po Napoleonovoj supruzi Mariji Lujzi, Lujzinskom cestom. Za razvitak Skrada ni jedan događaj nije toliko značajan kao dovršenje Lujzinske ceste. Novom se cestom odvijao živ promet. Procjenjuje se da je njome dnevno prolazilo i do 1000 vozila. U prijevozništvo se uključivalo i lokalno stanovništvo sa svojim zaprežnim vozilima, a u Skradu je otvoreno konačište za putnike i staje za stoku i vozila koja su prometovala cestom. Skrađani su tako vrlo rano naučili poslovati sa strancima pa im ugošćavanje putnika nije od tada bilo strano.

Drugi važan poticaj za napredak Skrada zbio se 1873. godine kad je dovršena željeznička pruga, koja je također prošla kroz Skrad, povezavši panonsku unutrašnjost Hrvatske s lukom u Rijeci. Skrad se tako našao na dvjema važnim prometnicama koje su, svaka na svoj način, obilježile život i razvitak Skrada tijekom 19. i u 20. stoljeću. Zahvaljujući prometnoj povezanosti i prirodnim ljepotama kraja te povoljnim klimatskim utjecajima na život i zdravlje ljudi, Skrad je početkom 20. stoljeća postao poznato turističko odredište u koje su ljudi dolazili na oporavak i liječenje, u povoljnim planinskim uvjetima, bolesti dišnih organa. Zato i jest u Skradu već 1914. godine osnovano Društvo za promet stranaca koje se brinulo da se mjesto što bolje pripremi za prihvaćanje gostiju što su ovamo dolazili na odmor, oporavak i klimatsko liječenje.

Razdoblje do početka Drugog svjetskog rata doživljava se kao zlatno doba skradskog turizma i općeg napretka. U tomu je razdoblju, 1920. godine otvoren hotel “Zeleni vir”, 1921. godine sagrađena je hidro centrala u Zelenom viru, otvoren je pansion “Verin bor” koji je uređen i vođen na razini tada poznatih švicarskih pansiona, sagrađeni su objekti za oporavak i odmor na Šiljaru, razvijao se turizam i kao privatna djelatnost. U Skrad su tada dolazili turisti na odmor, oporavak i liječenje iz mnogih dijelova tadašnje države.

Nakon Drugog svjetskog rata Skrad je svoj turistički razvitak zasnivao na tranzitnom turizmu. Kada je u novije vrijeme otvorena nova, suvremena auto-cesta Rijeka-Zagreb, koja je mimoišla Skrad, u životu mjesta nastao je zastoj jer je izostao promet koji je bio važan za njegov razvitak.

Gospodarstvo

Glavne gospodarske djelatnosti na području Općine Skrad su turizam i ugostiteljstvo te šumarstvo.

Uz njih pojavljuje se sve veći broj malih i srednjih poduzetnika, pa trenutno na području Općine ima tridesetak malih poduzetnika.

Glavni zamašnjak razvoja malog gospodarstva i poduzetništva je Poduzetnički inkubator PINS koji je osnovan 1996. godine i čiji je osnivač Općina Skrad.

Općina Skrad odlučila se da je strateški pravac razvoja Skrada turizam. Stoga je 2006. napravljen i usvojen Plan razvoja turizma Skrada 2007.-2015. godine.

Spomenici i znamenitosti

Zeleni vir, Gorski kotar

Zaštićeni krajolik “Zeleni vir” i Vražji prolaz”.

Zeleni vir (345 m) je snažan izvor u dnu plitke spilje što se nalazi podno sedamdesetak metara visoke, živopisne stijene niz koju se ruši planinski potok.

Vražji prolaz – kroz usku guduru, jedva dva metra široku, među stijenama visokim do stotinjak metara, probija se planinski potok Jasle. Nad njim na nosačima usječenim u živu stijenu, načinjene su galerije i mostići kojima se prolazi sve do spilje Muževa hišica.

POSLJEDNJE NOVOSTI!

Javni natječaj za financiranje javnih potreba iz Proračuna Općine Skrad za 2021.g.

– Upute za prijavitelje

– Obrazac JP21-OP

– Obrazac JP21-PROR

– Obrazac JP21-IP

– Obrazac JP21-DVOFIN

Godišnji plan natječaja

Izvješće o drugoj ponovljenoj javnoj raspravi II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Skrad

Natječaj za imenovanje direktora/direktorice Turističke zajednice Gorskog kotara

KONTAKT I ADRESA

OPĆINA SKRAD
Josipa Blaževića-Blaža 8
51311 Skrad

Tel: 051/810-620
Fax: 051/810-680
e-mail: opcina-skrad@ri.t-com.hr

GRAD SKRADIN

Skradin se smjestio na mjestu gdje rijeka Krka uranja u Jadransko more. Skradin je osebujan i romantičan dalmatinski gradić u kojem su ljudi pristupačni i otvoreni.

NASELJA

Bićine, Bratiškovci, Bribir, Cicvare, Dubravice, Gorice, Gračac, Ićevo, Krković, Lađevci, Međare, Piramatovci, Plastovo, Rupe, Skradin, Skradinsko Polje, Sonković, Vaćani, Velika Glava, Žažvić i Ždrapanj.

Spomenici i znamenitosti

Skradin je romantični mediteranski grad s uskim popločanim ulicama, prolazima i voltima. Cijela je gradska jezgra zaštićeni spomenik kulture. U njoj se nalaze kuće koje uglavnom potječu iz 18. i 19. stoljeća i ožbukane su na način tipičan za Veneciju i područje njezina utjecaja.

Turina je srednjovjekovna utvrda izgrađena za vladavine bana Pavla Šubića (1273 – 1312) na mjestu stare liburnske gradine.
Crkva Porođenja Blažene Djevice Marije sagrađena je na temeljima nekadašnje katedrale koju su razorili Turci. Građena je prema nacrtima vojnog inženjera Francesca Melchiora iz Vicenze. Gradnja je trajala punih deset godina (1747 – 1757). Osim F. Melchiora, u gradnji je sudjelovao i talijanski graditelj Giovanni Battista Lodoli. Skradinski biskup Antun Becić posvetio ju je kao katedralu 1758. godine. To je jednobrodna barokna građevina s bočnim kapelama, a na jugoistočnoj strani završava polukružnom apsidom. Sa sjeverne strane očuvani su ostaci džamije iz turskog razdoblja. U crkvi se nalaze dvije slike Antonija Zuccara s kraja 19. stoljeća te bogata zbirka srebrenih zavjetnih darova. Najvažniji njen dio čine vrijedne orgulje iz 18. stoljeća koje su proglašene državnim kulturnim dobrom. Sagradio ih je talijanski graditelj Francesco Dacci, učenik Nakićeve škole.
Zvonik (kampanel) je podignut 1782. godine, dvadesetak metar zapadno od crkve. Podnožje zvonika je ukošeno, ima četiri kata sa prozorčićima romaničkog oblika, a završava s lađom širokih bifora i zidanom kupolom u obliku lukovice.
Nadžupsko-opatski dvor često se ističe kao najljepša skradinska građevina. On je muzejska riznica sakralnog i etnografskog blaga jer sadrži cijeli niz vrijednih umjetničkih slika, ulja na platnu iz 17. i 18. stoljeća, te zbirku brokantnog crkvenog ruha i crkvene liturgijske ornamentike, kaleža, relikvijara, monstranca, sa visokovrijednom knjižnicom.
Crkva svetog Jerolima potječe iz 16. stoljeća. Porušena je za vrijeme turske vlasti, a njenu obnovu financirao je car Franjo I.
Pravoslavna crkva svetog Spiridona sagrađena je 1876. godine, u neogotičkom stilu. Ističe se brojnim ikonama i ikonostasom Spiridona Rapsomanikija s Krfa iz 18. stoljeća.
Muzej grada Skradina sadrži bogatu zbirku izložaka iz prapovijesti, liburnskog i antičkog doba te kasnoga srednjeg vijeka.
Nacionalni park Krka

Kulturne manifestacije

Susret dalmatinskih klapa Skradin jedna je od najstarijih i najpriznatijih klapskih manifestacija u Hrvatskoj. Održava se svake prve subote u kolovozu.
Glumište pod murvom je kazališni festival na otvorenom koji se održava tijekom ljetnih mjeseci na Trgu Male Gospe. Idejni začetnik festivala je Sergej Mioč. Ulaz na sve predstave je besplatan.
Stari i mladi naziv je dugogodišnje manifestacije koja se održava u kolovozu. Riječ je o ljetnom karnevalu čiji je središnji događaj nogometna utakmica između starih i mladih Skradinjana. Prvi put je održana 1964. godine.

Kulturne udruge

Žensku klapu Skradinke osnovano je Stipe Sladić, 1998. godine. Od tada su nastupale diljem domovine, a za svoje pjevačko umijeće nerijetko su nagrađivane. Najvažnije nagrade su: debitantska nagrada na Festivalu dalmatinskih klapa Omiš, 3. nagrada žirija na Večeri dalmatinske pisme u Kaštelima, 3. nagrada publike na festivalu Klape Gospi Sinjskoj te nagrada Večernjeg lista za najbolju izvedbu izvorne pjesme na Susretu dalmatinskih klapa Skradin. Sadašnji voditelj je Ivo Mikuličin, a predsjednica klape je Višnja Pulić.
Gradska limena glazba Skradin svoj prvi nastup održala je 27. srpnja 1978. godine, pod dirigentskom palicom Borisa Jakovljevića.

RIJEKA GUDUĆA

Rijeka Krka u svojem donjem dijelu širi se u drugo po veličini jezero u Hrvatskoj, Prukljansko jezero, na čijim se sjeverozapadnim obalama nalazi ušće rijeke Guduće. Kontakt slane i slatke vode daje posebno obilježje ovom riječnom ušću. Mnoštvo žaba i barskih kornjača, poneka bezopasna bjelouška i nebrojene vrste ptica jedan su od razloga zbog kojih ne smijete propustiti posjet ovoj rijeci.

PRUKLJANSKO JEZERO

Četiri kilometra nizvodno od grada Skradina, nalazi se Prukljansko jezero, drugo po veličini jezero u Hrvatskoj (11,5 km2). Prukljan kakvog danas poznajemo oblikovan je početkom holocena, prije 10000 godina, kada se razina mora podigla za 100 metara. Po morfologiji i genezi ovaj je lokalitet tipičan rijas – potopljeni donji dio riječne doline, važno obitavalište brojnih vrsta školjkaša, vodozemaca, gmazova, a na jezeru su zabilježene i 153 vrste ptica.

Na Prukljanskom jezeru nalazi se mali otok Stipanac, koji je u rimsko vrijeme bio povezan s kopnom uz pomoć nasipa. Danas je nasip pod vodom, ali se dobro vidi. Uz Stipanac je vezana legenda o okrutnom Gavanu, gospodaru čitava kraja, koji je živio na otočiću. Zbog zloće i oholosti, gospodar je s dvorima završio na dnu jezera.

Na otoku se nalaze i ostaci romaničke crkve sv. Stjepana, a na čitavom prostoru Prukljana brojni su tragovi drevne naseljenosti, od kamenih ulomaka iz srednjeg paleolitika i starijeg nolitika, do antičkih ostataka villae rusticae, rimskog vodovoda i ruševine starokršćanske bazilike.

BRIBIRSKA GLAVICA

U mjestu Bribir, 15 kilometara od grada Skradina, nalazi se atraktivan lokalitet pod nazivom Bribirska glavica, središte hrvatske države u 13. st. i spomenik kulture najviše kategorije. Arheološko nalazište Bribirska glavica (antička Varvaria i starohrvatski Bribir) obuhvaća površinu od oko 72.000 kvadratna metra i nalazi se na 300 m nadmorske visine. To je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj (među arheolozima poznato kao Hrvatska Troja) na kojem se može pratiti slijed življenja od prapovijesti, liburnskog doba, rane i kasne antike, starohrvatske povijesti te ranog i kasnog srednjeg vijeka. Sv. Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac, 1375. godine stupio je u franjevački red u samostanu sv. Marije na Bribirskoj glavici.

GRADSKE NOVOSTI

Saznajte OVDJE.

KONTAKT I ADRESA

Trg Male Gospe 3, 22222 Skradin

E-mail: grad.skradin@si.t-com.hr

Tel: +385 (0)22 771 076

Fax: +385 (0)22 771

OPĆINA PRIMOŠTEN

Općina Primošten osnovana je 1993. godine, a svoj razvoj počinje već davne 1960. god. kada studenti iz Zagreba (sa Zvjezdarnice) i esperantisti otkrivaju Primošten. Gradi se esperanto-kamp i preko ljeta dolaze esperanti iz čitavog svijeta.

Prve radne akcije organiziraju se na incijativu g. Marka Skorina. Radilo se na dalekovodu i vodovodu. Dolazi struja, voda, telefon i izgrađuje se Jadranska magistrala (1964. god.).Grade se hoteli: “Raduča” 1966. god.,”Zora” i “Slava” 1968. god., “Marina Lučica” 1971. god., marina “Kremik” 1983. god. a nešto ranije izgrađen je kamp “Adriatik” (punta Maslina) za 3000 kampista.

Primošten postaje jedno od najljepših ljetovališta na Jadranu. Bilo je to doba pravog procvata i razvoja turističke privrede, koje je prekinuto ratnim događanjima na našim prostorima.

Uslijedilo je teško razdoblje za Primošten, pa je Općina Primošten 2000.godine bila predložena za ukidanje. Pokazatelji su bili poražavajući: godišnji proračun bio je cca 3,5 milijuna kuna, a proračunski minus 7,5 milijuna kuna.

2001. godina donosi radikalni zaokret za Primošten. Na lokalnim izborima stranke gube, a vlast osvaja skupina mještana okupljena oko Nezavisne liste Vinko Bolanča, a danas je to Nezavisna lista Stipe Petrina.

Gospodarstvo

turizam

Turizam, najjača gospodarska aktivnost, ostvarivala je u prvoj polovini 2012. godine četiri posto više noćenja nego 2011. godine.

Primošten radi na daljnjem poboljšavanju svoje pozicije kao turističke destinacije. Bratimio se s talijanskim općinama Piglio i Apiro, a s talijanskim gradom Loreto potpisan je Sporazum o prijateljstvu.

Proračun Općine Primošten za 2011. bio je 23 milijuna kn, a za 2012. je 27 milijuna kuna.
Preko 80 posto proračuna troši se na kapitalne projekte i uređenje mjesta.
U tijeku su novi projekti. Projekt izgradnje Doma zdravlja u Primoštenu, projekt Put Podgreben, uređenje ulice dr. Franje Tuđmana i dijela Trga don Ive Šarića.

Udruga vinogradara, vinara i maslinara

Spomenici i znamenitosti

Primošten je poznat po svojim velikim i predivnim vinogradima. Fotografija jednog od primoštenskih vinograda visi na zidu zgrade središta UN-a u New Yorku. Razmatra se uvrštenje vinograda u UNESCO-v popis baštine.

Osim po vinogradima, Primošten je poznat po tradicionalnoj utrci magaraca koja se organizira svako ljeto. Najveća plaža u Primoštenu je Raduča, a postoji i Mala Raduča, koja je izabrana za jednu od 10 najljepših plaža u Hrvatskoj.

Kip Gospe od Loreta u Primoštenu zajedno s postoljem visok je 17 i 30 metara, točno desetina brda Gaj. Spomenik je od betona, šupalj, može se vidjeti unutrašnjost, a završna obrada je mozaička, od zlata, srebra i bojanog stakla. Za konačan izgled kipa Gospe bio je zadužen arhitekt Aron Varga, a na mozaiku je radila ekipa stručnjaka s mozaičarom Milunom Garčevićem na čelu. To je najveći takav spomenik na svijetu.

Kultura

KUD “Sv. Juraj” Primošten Stanovi
Mediteranski etnofestival
Puhački orkestar Primošten
Primoštenska čipka

SAZNAJTE DODATNE INFORMACIJE

OVDJE.

KONTAKT I ADRESA

Adresa: Sv. Josipa 7
Telefon: +385 22 571 900
Fax.: +385 22 571 902
Email: info@primosten.hr

Načelnik Općine Primošten

Stipe Petrina
Email: stipe.petrina@primosten.hr

GRAD OTOČAC

Otočac se nalazi u Gackoj dolini, smještenoj između Velebita i Male Kapele.

NASELJA:

Brlog, Brloška Dubrava, Čovići, Dabar, Doljani, Drenov Klanac, Glavace, Gorići, Hrvatsko Polje, Kompolje, Kuterevo, Ličko Lešće, Lipovlje, Otočac, Podum, Ponori, Prozor, Ramljani, Sinac, Staro Selo, Škare i Švica.

Krajem 19. stoljeća gradi se kompleks pivovare ispod utvrde Fortica i tako počinje industrijalizacija Otočca. Urbani razvoj Otočca, tijekom prve polovice 20-og stoljeća manifestira se uglavnom daljnjim popunjavanjem povijesno zacrtane urbane matrice grada i izgradnjom pojedinačnih objekata duž tradicionalnih komunikacija, razvija se zadrugarstvo, šumarstvo, zdravstvo, kemijska, drvna i tekstilna industrija, trgovina i ugostiteljstvo.

Spomenici i znamenitosti

Područje Gacke bilo je naseljeno u pretpovijesti. Najstariji lokalitet na području Gacke iz tog razdoblja nalazi se u Pećini u Lešću. Ovaj kraj je zasigurno znamenit po rijeci Gacki, koja je naširoko poznata po bistroći i pastrvi. Na izvoru Gacke u Sincu nalaze se mlinice koje i danas dočaravaju dio nekadašnjeg života u ovome kraju. Na drugu stranu, prema Velebitu, nalaze se sela Švica s lijepim jezerom i Kuterevo u kojem se nalazi Velebitsko utočište za medvjediće Kuterevo. U gradu Otočcu se nalazi zgrada u kojoj je održana osnivačka skupština ZAVNOH-a, u kojoj je sada muzej, pučko otvoreno učilište i kino. Od ostalih znamenitosti Otočca izdvajaju se Crkva Presvetog Trojstva i kula Fortica koja se nalazi na istoimenom brdu iznad grada.

Crkva Presvetog Trojstva u Otočcu

Gradski park

Ruševine tvrđave Fortica na brdu iznad grada

Gacko polje

Kultura

Muzej Gacke Otočac je zavičajni muzej smješten u samom centru grada koji ima bogatu povijesnu i kulturnu tradiciju. Kroz zbirku »Otočac kroz povijest« mogu se pratiti događanja na prostoru Gacke od daleke prapovijesti, dolaska Rimljana, nastanka i prvih spominjanja grada, borbi s Turcima, Vojne krajine, Prvog i Drugog svjetskog rata, te do razdoblja gospodarskog i kulturnog razvitka grada i stradanja u Domovinskom ratu 1991. godine.

Arheološkom (Japodskom) zbirkom predstavljen je kroz predmete materijalne kulture (nakit, oružje, oruđe, posuđe) život i rad ilirskog plemena Japoda od sredine kasnog brončanog doba, tj. 10. stoljeću prije Krista pa sve do dolaska Rimljana krajem 1. st. prije Krista.

Etnografska zbirka ocrtava tradicijski život i kulturu Gacke u posljednjih stotinjak godina kroz izložene predmete tradicijske kulture karakteristične za ovo područje (alatke za izradu tekstilnih proizvoda, proizvoda od gline) te mušku i žensku narodnu nošnju.

Osobito vrijedna je Spomena zbirka akademskog slikara Stojana Aralice, rodom iz Otočca, svjetski poznatog kolorista. Izložena su autorova ulja na platnu, crteži u tušu, olovci i ugljenu, njegovi osobni predmeti, isprave, fotografije, slikarski alat i knjige.

U Otočcu djeluje katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke.

Od 1890. u Otočcu s kraćim stankama (za vrijeme 2. svjetskog rata) djeluje Puhački orkestar pri Dobrovoljnom vatrogasnom društvu, inače trećem najstarijem društvu u Hrvatskoj (osnovano 1868.). Puhački orkestar redovito nastupa na raznim manifestacijama diljem Hrvatske pod dirigentskom palicom predsjednika DVD-a, Marinka Krmeca, te glasi kao jedan od najstarijih i najkvalitetnijih vatrogasnih puhačkih orkestara. Svake godine krajem prosinca, orkestar održava tradicionalni božićni koncert.

Ustanove i poduzeća

!NOVOSTI GRADA!

GRADONAČELNIK GRADA OTOČCA POTPISAO SPORAZUM SA NAČELNIKOM OPĆINE VRHOVINE

GRADONAČELNIK STJEPAN KOSTELAC POTPISAO UGOVOR O ODRŽAVANJU SVJETSKOG KUGLAČKOG KUPA U OTOČCU

SVJETSKI DAN KASTRACIJE PASA I MAČAKA

GRAD OTOČAC DOMAĆIN SVJETSKOG KUPA U KUGLANJU 2021.GODINE

NATJEČAJ ZA DODJELU STIPENDIJA ZA AKADEMSKJU GODINU 2020/2021.

SUFINANCIRANJE PRVOG CIJEPLJENJA PASA, MIKROČIPIRANJA PASA TE KASTRACIJE I STERILIZACIJE PASA I MAČAKA NA PODRUČJU GRADA OTOČCA ZA 2021. GODINU

EUROPE GOES LOCAL – završna faza

POTICANJE RAZVOJA STOČARSTVA I POMOĆ POLJOPRIVREDNICIMA NA PODRUČJU GRADA OTOČCA

KONTAKT I ADRESA

Kralja Zvonimira 10

53220 Otočac

Ličko-senjska, Hrvatska

email: grad-otocac@gs.t-com.hr

tel: 053 / 771-176, 053 / 771-158

fax: 053 / 746-274

OPĆINA UNEŠIĆ

Unešić je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji, desetak kilometara istočno od nacionalnog parka Krka.

NASELJA

Cera
Čvrljevo
Donje Planjane
Donje Utore
Donje Vinovo
Gornje Planjane
Gornje Utore
Gornje Vinovo
Koprno
Ljubostinje
Mirlović Zagora
Nevest
Ostrogašica
Podumci
Unešić
Visoka

Prostor Općine Unešić je prijelazno područje između srednjeg i sjevernog dijela Dalmacije, odnosno ima poseban geografski položaj unutar Dalmatinske zagore. Nalazi se između Šibenika, Drniša, Knina, Sinja, Trogira, Kaštela i Solina, odnosno Splita.

Sva samostalna naselja u općini Unešić nalaze se cestovno udaljena od svog općinskog središta 5 – 16 km. Općina Unešić je područje od posebne državne skrbi zbog planinsko – brdskog karaktera općinskog teritorija, depopulacije, prevladavajućih ruralnih osobina naselja, slabije društveno – gospodarske razvijenosti te zbog nedavnog stradanja tijekom Domovinskog rata, iako to nije bilo okupirano područje.

Područje općine Unešić obuhvaća 16 naselja i to; Cera, Čvrljevo, Donje Planjane, Donje Utore, Donje Vinovo, Gornje Planjane, Gornje Utore, Gornje Vinovo, Koprno, Ljubostinje, Mirlović Zagora, Nevest, Ostrogašica, Podumci, Unešić, te Visoka. Među samostalnim naseljima u općini Unešić, svojom veličinom i funkcijama, ističe se općinsko središte Unešić.

Smjestio se na 343 m nadmorske visine u središtu ovog dalmatinskog zagorskog kraja uz Unešičko polje i izravno je povezan županijskim i lokalnim cestama i dijelom sa željezničkom prugom sa svim okolnim naseljima.

prednosti općine Unešić

Motivirani pojedinci – vrijedni ljudi sa radnim iskustvom i dobrim poduzetničkim idejama, ali uz ograničene vlastite resurse (novac, sredstva za rad i predmete rada)
Neokrnjena priroda – čist zrak i tlo
Lokacija uz važne pruge – važno željezničko čvorište
Kvalitetan kamen – velike rezerve kvalitetnog kamena
Rude-minerali – velike rezerve ruda i minerala za proizvodnju građevinskog materijala
Razvijeno stočarstvo – tradicija uzgoja stoke (ovce i goveda)
Razvijeno vinogradarstvo – tradicija bavljenja vinogradarstvom uvjetovana povoljnim podnebljem
Prirodno dobivena hrana – bez prekomjerne upotrebe pesticida
Blizina turističkih područja – Šibenska i Trogirska rivijera
Prirodni uvjeti za razvoj ruralnog turizma – izletnički, lovni, zavičajni turizam

Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura

Izgradnja željezničke pruge s uspostavljenim vezama Unešića s lukama i gradskim središtima Splitom i Šibenikom, a prema unutrašnjosti s Drnišom, Siverićem (ugljenokopi), Kninom i dalje, kao i izgradnja suvremenih cestovnih prometnica magistralnog, regionalnog i lokalnog značenja unutar teritorija Općine Unešić ili u njezinoj neposrednoj blizini u regiji, utjecali su na otvaranje ovog prostora. Time se ostvaruje relativno povoljan geografski i tranzitni položaj ove općine i sve bolji uvjeti za dobro prometno povezivanje unutar županije i s drugim regijama.

Tako počinje suvremeno korištenje nekih njegovih komparativnih vrijednosti, pogodnosti i prednosti. U prvom redu to se odnosilo na korištenje prirodnih izvora. Počinje eksploatacija bogatih zaliha kvalitetnog arhitektonskog-ukrasnog i tehničkog-građevinskog kamena, ali i rezervi boksitne rudače razbacanih po ovom području. Dolazi do paljenja brojnih klačina radi dobivanja kvalitetnog građevinskog materijala (klaka ili vapna). Dio stanovnika radio je na željeznici, a otvaraju se također i neki drugi manji prerađivački pogoni u ovom kraju.

NOVOSTI

Saznajte OVDJE.

KONTAKT I ADRESA:

022 / 860 – 610
opcina@unesic.hr
Trg Dr. F.Tuđmana br. 40, Unešić

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj. Karlovačka županija graniči sa dvije susjedne države: Republikom Slovenijom te Bosnom i Hercegovinom. Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i sportsko središte županije je Grad Karlovac.

Administrativna podjela i stanovništvo
Karlovačka županija administrativno je podijeljena na 5 gradova i 17 općina.

Gradovi:
Duga Resa
Karlovac
Ogulin
Slunj
Ozalj
Općine:
Barilović
Bosiljevo
Cetingrad
Draganić
Generalski Stol
Josipdol
Kamanje
Krnjak
Lasinja
Netretić
Plaški
Rakovica
Ribnik
Saborsko
Tounj
Vojnić
Žakanje

Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od 3.622 km2 te se ubraja u red većih županija, od 20 koliko ih ima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju jedna je od najvažnijih županija: Tu je sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom.

Karlovačka županija graniči s dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom, a u doticaju je i sa četiri županije: Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Primorsko-goranskom i Ličko senjskom županijom.

TURIZAM

Cikloturizam

Karlovačka županija nudi obilje mogućnosti za vaš aktivni odmor na biciklu. Poželite li vozeći bicikl upoznati njezine ljepote i znamenitosti, na raspolaganju vam je gotovo 700 kilometara biciklističkih staza. Okrečući pedale možete uživajući upoznati sve kutke županije, nizinsko Pokuplje, doline četiri karlovačke rijeke i brežuljkastu kršku visoravan Korduna, te gorsko-planinske krajeve Žumberačkog gorja, Petrove gore i Gorskog kotara.

Speleoturizam

Želite li doživjeti neke od najljepših špilja u Hrvatskoj, posjetite Karlovačku županiju, koja je i kolijevka hrvatskog speleoturizma. Baraćeve špilje kod Nove Kršlje u blizini Rakovice, poznate po raskoši kalcitnih ukrasa, bile su prve u Hrvatskoj otvorene za turiste još 1892. godine. Do njih su navraćali kočijama na proputovanju k Plitvičkim jezerima.

Planinarenje i pješačenje

Počeci planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj vezani su uz Karlovačku županiju. Uspon Karlovčanke Dragojle Jarnević 1843. godine uz stijenu Okića prvi je zabilježeni penjački poduhvat u Hrvatskoj. Jugoistočna stijena Kleka od 1912. je škola vrsnih alpinista. Planina Klek (1181 m.n.m.) iznad Ogulina, nalik usnulom okamenjenom divu, najprivlačnije je planinarsko odredište u Hrvatskoj.

Kamo na izlet?

Vodeničarsko naselje Rastoke

Turistički centar Petrova gora

Jezero Sabljaci

Jelov Klanac

Baraćeve špilje

Zeleni kut

Čorkova uvala

Đulin ponor

Kulturna baština

Bogate muzejske zbirke

Gradski muzej Karlovac osnovan je 1904. godine, a od 1953. godine smješten je u najstarijoj gradskoj zgradi, kuriji na Strossmayerovom trgu. Kuriju je 1630. godine dao podignuti zapovjednik tvrđave Karlovac, general Vuk Frankopan. Muzej danas raspolaže zbirkom od 18 tisuća predmeta. Između ostaloga, posjeduje najbogatiju zbirku prapovijesne figurativne umjetnosti u Hrvatskoj: zbirka od oko 500 glinenih idola iz starijeg željeznog doba potječe s arheološkog nalazišta Turska kosa kraj Topuskog.

Povijesne ceste i mostovi

Most preko Dobre podno gradine Novigrad na kojem se plaćala cestarina spominje se prvi puta 1558. godine, no tu je zacijelo i ranije bio drveni most. Kameni most, ovakav kakav i danas služi prometu, sagrađen je najvjerojatnije nedugo nakon izgradnje ceste Karoline (1726-1732.). Most zidan od klesanih kamenova dug je 122 metra i ima 10 otvora za prolaz vode. Naziva se i Patačićev most, po plemićkoj obitelji u čijem je vlasništvu bio Novigrad od 1746. do 1809. godine.

Prirodna baština

Na području županije nalaze se zaštićeni djelovi prirodne baštine:

Sjeverni dio NP Plitvička jezera
Čorkova uvala – jedinstvena prašuma u ovom dijelu Europe
Bijele i Samarske stijene

Ustanove kulture na području Karlovačke županije

Gradsko Kazalište Zorin Dom

Gradski muzej Karlovac

Gradska knjižnica I. G. Kovačić

Državni arhiv Karlovac

Pučko otvoreno učilište

Knjižnica i čitaonica

Zavičajni muzej Ogulin

Narodna knjižnica i čitaonica

Zavičajni muzej Ozalj

Pučko otvoreno učilište

Knjižnica i čitaonica

Knjižnica i čitaonica Plaški

Gradska knjižnica i čitaonica

Pučko otvoreno učilište Katarina Zrinska

Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca

Gastronomska ponuda je neizostavni dio ukupne turističke ponude, i kako je uz dobro jelo važna i dobra kapljica, brojni privatni restorani nastoje spojiti ova dva užitka te vjerujemo da će sa ponudom nagrađivanih autohtonih vina Ozaljskog kraja i Vivodine zasigurno zadovoljiti svakog gosta. Mnogo je razloga da gost gurman, ogladnjeli turist ili putnik namjernik bude itekako zadovoljan ponudom hrane na našem stolu jer, ostavši u pamćenju, miris i okus lokalnog specijaliteta vratit će, nadamo se, gosta ponovno za taj stol.

Opostite se u mirnom okruženju i uživajte u izvornim okusima našeg kraja. Ako smo ovim tekstovima pobudili Vaš interes da nas posjetite, nadamo se da ćete poželjeti posjetiti i neko od brojnih izletišta.

Detalje pogledate na web stranici turističke zajednice: https://visitkarlovaccounty.hr/

NOVOSTI

saznajte OVDJE.

Adresa:
A. Vraniczanya 2, Karlovac

Telefoni:
centrala: 047/ 666-111
tajnica župana: 047/666-101
tajnica zamjenika župana: 047/666-100
tajnica zamjenika župana: 047/666-102

Radno vrijeme:
7,00 do 7,30 – 15,00 do 15,30
(klizno radno vrijeme)

Dnevni odmor: 10,30 – 11,00

E-mail: zupan@kazup.hr

OPĆINA KOSTRENA

Kostrena je staro popularno primorsko mjesto, prvi puta spomenuto početkom 15. stoljeća. Prvu općinsku samostalnost stekla je 1874. godine, ali ju je vrlo kratko zadržala, svega dvije godine. Podijeljena je na dva dijela, Sv. Luciju i Sv. Barbaru, prema imenima dviju crkava koje postoje na njezinom području.

Kostrena je smještena u neposrednoj blizini grada Rijeke, uokvirena uvalom Martinšćica i Bakarskim zaljevom. Kostrenski poluotok dužine je nekih 10 kilometara i blago se spušta prema morskoj obali. Cijelom njegovom dužinom smještene su predivne plaže koje tijekom ljeta posjećuje na tisuće kupača. Najpoznatije i najposjećenije su one u uvali Žurkovo, zatim Smokvinovo, Svežanj, Spužvina, Podražica, Nova voda i Perilo.

Kostrena se sastoji od dvadesetak naselja, od kojih su mnoga dobivala imena prema obiteljima, a danas najviše stanovnika broje Vrh Martinšćice, Glavani, Sv. Lucija, Rožmanići,Doričići i Paveki.

Karakteristično krško područje s mediteranskim biljem i poznatim kostrenskim gromačama, te blaga klima koja ponekad popusti pred jakim naletima bure, obilježja su ovoga kraja.

U elementu mora sastoji se čitav život Kostrene i Kostrenjana, pa time i njihovo suštinsko opredjeljenje, a to je otkako se Kostrena povijesno pamti pomorstvo. Kostrena je diljem svijeta imala poznate kapetane, pa je tako kapetan Pavao Randić prvi preplovio Sueski kanal uoči njegova otvaranja. Erazmo Bernard Tićac sudjelovao je kao glavni projektant u stvaranju prvog trgovačkog broda na atomski pogon «Savanah». Slavi i hrabrosti naših pomoraca doprinos je dao i Kuzma Franelić sudjelujući u spašavanju brodolomaca s broda “Titanic”. Uz poznate kapetane i vrlo cijenjene brodograditelje, u drugoj polovici 19. st, brodovlasnici iz Kostrene sv. Barbare posjedovali su 20 brodova, a u njih 48 imali udjela, dok su istovremeno brodovlasnici iz Kostrene sv. Lucije u posjedu imali 13 brodova i udio u 31 brodu. Ali nažalost, u to doba preko 200 kostrenskih pomoraca otplovilo je u srce tame velikog plavetnila.

NASELJA:

Doričići
Dujmići
Glavani
Kostrena Sveta Barbara
Kostrena Sveta Lucija
Maračići
Martinšćica
Paveki
Perovići
Plešići
Randići
Rožići
Rožmanići
Šodići
Šoići
Urinj
Vrh Martinšćice
Žuknica
Žurkovo

Gospodarstvo

Kultura

Udruge

Katedra čakavskog sabora Kostrena
Bratovština Sv. Nikole
Udruga Narodne čitaonice Kostrena
Udruga pomorskih kapetana Kostrene
Klapa Kamik (www.klapakamik.com)
Klapa Trabakul
Likovna udruga Veli Pinel
Udruga za kreativno stvaralaštvo Vali
Karnevalska grupa Špažićari
Udruga A.NA.NAS.
Udruga antifašističkih boraca i antifašista Općine Kostrena
Udruga umirovljenika – podružnica Kostrena
UDVDR RH – ogranak Kostrena

POSLJEDNJE NOVOSTI

Aktualna epidemiološka situacija u Kostreni

Mićel Kovidić je kriv za sve…

Štedljiva javna rasvjeta od Plešića do Randića

Kostrena i u 2021. godini zadržala brojne nadstandarde

Obavijest o isključenju vode na području Kostrene 12. 2. 2021.

Način provođenja sportskih aktivnosti nakon djelomičnog popuštanja epidemioloških mjera

Dan crvenih haljina, #nosicrveno za žene!

Izvješće o provedenom javnom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću – Nacrt prijedloga odluke o grobljima

Uzorkovanje lavandina u Rasadniku

Dnevni red 40. sjednice Općinskog vijeća

Obavijest o sanaciji dijela obalnog puta

Javni poziv za izbor i proglašenje najuspješnijih sportaša i sportskih ekipa Općine Kostrena u 2020. godini

JAVNI NATJEČAJ ZA FINANCIRANJE PROGRAMA I PROJEKATA ZA ZADOVOLJENJE JAVNIH POTREBA NA PODRUČJU ZDRAVSTVA U OPĆINI KOSTRENA U 2021. GODINI

JAVNI NATJEČAJ ZA FINANCIRANJE PROGRAMA I PROJEKATA ZA ZADOVOLJENJE JAVNIH POTREBA NA PODRUČJU SOCIJALNE SKRBI U OPĆINI KOSTRENA U 2021. GODINI

JAVNI NATJEČAJ ZA FINANCIRANJE PROGRAMA I PROJEKATA ZA ZADOVOLJENJE JAVNIH POTREBA NA PODRUČJU OBRAZOVANJA U OPĆINI KOSTRENA U 2021. GODINI

Javni poziv za izbor i proglašenje najuspješnijih sportaša i sportskih ekipa Općine Kostrena u 2020. godini

DV Zlatna ribica- NATJEČAJ ZA RADNO MJESTO: POMOĆNI RADNIK ZA NJEGU, SKRB I PRATNJU – 1 izvršitelj/ica na određeno nepuno radno vrijeme

DV Zlatna ribica- NATJEČAJ ZA RADNO MJESTO: ODGOJITELJ/ODGOJITELJICA – 1 izvršitelj/ica na određeno puno radno vrijeme

DV Zlatna ribica- NATJEČAJ ZA RADNO MJESTO: SPREMAČICA – 1 izvršitelj/ica na neodređeno puno radno vrijeme

J A V N I N A T J E Č A J za zamjenu nekretnina k.č. broj 526/3 i k.č. broj 527/1 u vlasništvu Općine Kostrena za nekretninu k.č. broj 524/1 u vlasništvu fizičke osobe, sve u k.o. Kostrena – Lucija

KONTAKT I ADRESA:

Adresa: Sv. Lucija 38
Tel: 051/ 209 000
Fax: 051/ 289 400
E-mail: kostrena@kostrena.hr

OPĆINA LASINJA

Općina Lasinja smještena je u središnjem Pokuplju, u živopisnom kraju na desnoj obali rijeke Kupe.

NASELJA:

Banski Kovačevac
Crna Draga
Desni Štefanki
Desno Sredičko
Lasinja
Novo Selo Lasinjsko
Prkos Lasinjski
Sjeničak Lasinjski

U Domovinskom ratu Lasinja je pretrpila velika razaranja i stradavanja te progon hrvatskog stanovništva. 5. kolovoza 1991. velikosrbi su prvi put napali Lasinju i postrojbe 110. brigade.

U ranijoj povjesti naselje je bilo poznato kao župno (katoličko vjersko) i vojnokrajiško središte za vrijeme Hrvatske vojne krajine (granice).

Općina Lasinja osnovana je 1992. godine, u sastavu Sisačko-moslavačke županije, s privremenim sjedištem u Zagrebu, a konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća održana je u progonstvu, 02.lipnja 1993. godine. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH („NN“ br.10/97) pripala je Karlovačkoj županiji, u čijem sastavu je i danas.

U općini se svečano obilježava 13. lipanj kao Dan općine. Zaštitnik općine Lasinja je sveti Antun Padovanski.

Općina Lasinja smještena je u sjeveroistočnom dijelu Karlovačke županije, na desnoj obali rijeke Kupe, udaljena je svega tridesetak km od Zagreba. Površinom od 82 km2 (2,3 % površine županije) obuhvaća 8 naselja (Banski Kovačevac, Crna Draga, Desni Štefanki, Desno Sredičko, Lasinja, Novo Selo Lasinjsko, Prkos Lasinjski, Sjeničak Lasinjski) u kojima živi 1624 stanovnika (1,29 % stanovništva županije) u 622 kućanstva, prosječan broj članova kućanstva iznosi 2,61 ( podaci popisa stanovništva iz 2011. godine)

Gospodarstvo

Poljodjelstvo, kamenolom i turizam važne su grane gospodarstva i budućeg razvoja općine.

Spomenici i znamenitosti

Spomenik palim Hrvatskim Braniteljima iz Domovinskog rata.
Lasinjska Rimokatolička crkva
Klauzorni samostan Kćeri Srca Isusova

Obrazovanje

Lasinja ima OŠ “Antun Klasinc” Lasinja, koja je dovršena još 1991., ali je svečano otvorena 1997. godine. Iako je 1991. godine bila opremljena namještajem i ostalom opremom te predana učiteljima i učenicima na korištenje, osujećena ratnim zbivanjima i razaranjem, svoje prve učenike primila je tek 8. rujna 1997. Dan škole obilježava se na dan Sv. Antuna.

NASELJE LASINJA

Naselje Lasinja kao općinsko sjedište, ujedno je sjedište i ostalih službi i ustanova koje djeluju na području općine: lokalna uprava i samouprava, osnovna škola, zdravstvena ustanova, vjerske ustanove, razne udruge građana.

POSLJEDNJE NOVOSTI

JAVNI POZIV ZA DODJELU NOVČANE POMOĆI ZA PRIVREMENU I NUŽNU ZAŠTITU I POPRAVAK ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU OPĆINE LASINJA

KARLOVAČKA ŽUPANIJA – POSTOJEĆE STANJE MOBILNOSTI – ISPITIVANJE STAVA JAVNOSTI

JAVNI NATJEČAJ ZA FINANCIRANJE PROGRAMA I PROJEKATA UDRUGA GRAĐANA IZ PRORAČUNA OPĆINE LASINJA U 2021. GODINI

USTROJAVANJE MEDICINSKOG TIMA S NOSITELJEM U LASINJI

OBAVIJEST O RADU ORDINACIJE OBITELJSKE MEDICINE

PROAKTIVNA OBJAVA U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI: 23 JLP(R)S OBJAVLJUJU OKO 62% PRAĆENIH INFORMACIJA

KONTAKT I ADRESA

Općinski načelnik

Željko Prigorac

Lasinjska cesta 19,47206 Lasinja

TEL:
047 884 010
047 884 011
047 884 012
047 884 293

FAKS:047 400 686

OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA

Općina Mošćenička Draga proteže se od Medveje (uvala Cesara), pa sve do Zagora (Stepča, na području od 16 km. Ima 7 šljunčanih plaža, i bezbroj šumskih, odnosno planinskih puteva. Kraj je izrazito brdovit, a prostire se na 63 četvorna kilometra. Svojim teritorijem debelo zarezuje u Park Prirode Učka. Sam položaj je veoma interesantan iz razloga što ima, osim klasičnog (istarskog) tipa turizma, i mogućnost seoskog (agro) koji bi se razvijao upravo na padinama Učke – masiv Učka sa vrhovima Učka, Sisol, Kremenjak.

Broj pučanstva vrti se oko broja 1700 (prema popisu iz 2011. ovdje živi 1535 stanovnika u 14 naselja – Brseč, Kraj, Golovik, Grabrova,Kalac, Mala Učka, Martina, Mošćenice, Mošćenička Draga, Obrš, Sučići, Sv. Anton, Sv. Jelena, Zagore). Upravno i administrativno sjedište je Mošćenička Draga. Smještajni kapacitet Općine je oko 2.500 ležajeva, osnosno približno 1100 u hotelima i autokampu, te 1400 u privatnom smještaju. Općina M. Draga zauzima 4.396 hektara površine.

Stari grad nastao je krajem 19. stoljeća kada su se stanovnici grada Mošćenica i okolnih mjesta doselili na obalu uglavnom zbog ulova ribe. Ovo mjesto razvilo se kao ribarska lučica grada Mošćenica, što dokazuju i sačuvani zapisi iz 1436. godine u kojima se navodi mjesto na portu poli Sv. Marine. Gosti koji su boravili u Opatiji su kočijama odlazili na izlete u romantičnu Mošćeničku Dragu. Vile izgrađene u 19. stoljeću prve su nudile smještaje za noćenje, a obitelj Armanda je obilježila početak turizma otvaranjem hotela u centru Drage. Na temeljima tog povijesnog hotela sagrađen je hotel Draga, koji je prvo promijenio ime u Miramar potom u današnji Mediteran.

Kultura ovog područja počinje dolaskom glagoljaša, dakle nekih pola tisućljećau prošlost kada su glagoljaši naselili obronke Učke i počeli se polako spuštatiprema moru. Gradnju starih Mošćenica pripisujemo također glagoljašima, pa možemozaključiti da i kultura počinje u tom razdoblju. Povijest je svakako mnogo dublja,poznato je da su ovo područje osvajala mnoga plemstva, no za nas je najvažnijeono sa dolaskom glagoljaša. Čakavski sabor Općine Mošćenička Draga sa sjedištemu Mošćenicama njeguje tu tradiciju, te istoj instituciji pripisujemo kulturnirazvoj Općine koja ujedno i obilježava sve značajne povijesne događaje ovogapodručja. Kulturu Općine njeguju i Turistička zajednica, Talijanska zajednica,te mnogi mještani koji su se zauzeli sačuvati kulturnu baštinu kroz tradiciju.

Njegovanje crkvene baštine kao glavnih spomenika kulture osnovna jekulturna ponuda Općine Mošćenička Draga, te isticanje starih zanimanja, kao iprezentacija brojnih tradicionalnih predmeta u muzejskoj zbirci u Mošćenicama.U Mošćeničkoj Dragi ribarstvo kao najstarije i nekad jedino zanimanje postajenekako simbol-spomenik kulture i velika kulturna ponuda mjesta, dok se Brseč dičiknjiževnikom Eugenom Kumičićem koji se ondje rodio, a od koga nam je ostala njegovarodna kuca pretvorena danas u krasnu galeriju imena “Jenio Sisolski”.Za Kraj nas veže liburnijski pisac Viktor Car Emin, dok je drašku plažu opjevaoRikard Katalinić Jeretov 1940 godine. Dakle, Općina u kojoj su živjela tri velikaknjiževnika može se ponositi kulturom i predstavljati svijetu kao kulturni zavičaj.Za Mošćenice nas veže crkva Sv. Andrije (centralna i najveća u Općini),stoljetni Toš u centru staroga grada, crkva Sv. Bartola, Kalvarija, većspomenuta muzejska zbirka također u starome gradu, itd. U Brseču su crkva Sv.Jurja, crkva od Kriza, crkva Sv. Stjepana, Sv. Magdalena, Toš u starome gradu,te galerija poznatog kipara Ljube De Karine u obližnjem Zagorju.

U spomenike kulture možemo slobodno uvrstiti i prekrasne stare vile naprvoj i drugoj plaži u Mošćeničkoj Dragi, mnoge kao da izranjaju iz mora,ukrašene kamenjem i školjkama sa žala. One su pravo bogatstvo ove Općine, asvojom arhitekturom te sofisticiranim stilom spadaju upravo u umjetnička djela.Osobito valja istaći Vilu Zagreb, Vilu Primorku, Vilu Biser i Vilu Rubin.

Od novijih spomenika tu je onaj iz vremena drugog svjetskog rata podignut uime iskrcavanja oslobodilačkih jedinica 1945 i oslobođenja Mošćeničke Drage.

U kulturnu ponudu, odnosno u spomenik kulture treba svakako uvrstiti stareoriginalne kamene kuće (starine) od kojih su mnoge obnovljene u autohtonomstilu.

Tradicija koja pomalo prerasta u kulturu ove Općine zasigurno je karneval,pa možemo slobodno tvrditi da su karnevalska događanja od pamtivijeka pa do danasdefinitivno postale zaštitni znak Općine, te na neki način u svojim običajimanose kulturni tijek povijesti ovog podneblja.

Sve ovo nabrojeno kultura je našeg zavičaja, te ujedno i kulturna ponudakojom se uistinu ponosimo, sve je vise povezujemo s turizmom kako bi onapostala u skorim danima osnovni razlog za posjet i boravak turista u ovoj Općini.Pored prekrasne plaze, čistoga mora i zdrave tradicionalne kuhinje, kultura jeovdje veoma važan proizvod.

U začetke kulture ovoga kraja spada mala Crkva sv. Petra u istoimenom naselju gdje se još uvijek nalaze ostaci opatije, a tu je i kamenica za blagoslovljenu vodu iz 1573. godine ispisana glagoljicom. S glagoljicom povezujemo i Mošćenice, srednjovjekovni grad ponad Mošćeničke Drage i plaže Sv. Ivan, s kojeg uživamo u neponovljivim vizurama na Kvarner. Grad se spominje za naseljavanja Slavena u ove krajeve – Hrvati su se naselili u 7. i 8. stoljeću, a prije toga ovo je područje pripadalo Liburnima.

Po dolasku su otkrili mogućnost opstanka u ovoj idili podno brda koje su imenovali Perun, prema svome vrhovnom bogu Gromovniku. Za Peruna je vezano Trebišće, selo oteto suncu, u vječnoj hladovini, koje krije svoju bajkovitost u nekim dalekim prošlim vremenima.

Uz Mošćenice tu je i Brseč, tipičan srednjovjekovni gradić nastao na 157 m visokoj hridi nad Kvarnerom. Prvi pisani tragovi sežu u 1102. godinu kada je bio naseljen daleko ranije od ostalih o čemu svjedoči brdo Sisol, odnosno prapovijesna gradina ispod gdje su pronađeni tragovi kasnoantičkog naselja.

Ono što nas usko veže s Mošćeničkom Dragom i okolicom je stoljetna tradicija pomorstva. Ovaj je kraj rodio mnoge poznate kapetane i vrijedne mornare, o čemu svjedoče i brojne zavjetne slike koje se nalaze u nekoliko crkvica mošćeničke i brsečke župe.

Vile u Mošćeničkoj Dragi stare su više od jednog stoljeća i svojom arhitekturom i otmjenim izgledom posebno su privlačne. Krenite u razgledavanje tih plemenitih palača, slikajte se pred njihovim vratima i osjetite dah slavne prošlosti.

Ako vas zanima prošlost ovog kraja, možete posjetiti Zavičajnu zbirku Katedre Čakavskog sabora općine Mošćeničke Drage sa sjedištem u Mošćenicama.

Saznajte novosti OVDJE.

KONTAKT I ADRESA

Općina Mošćenička Draga

Trg Slobode 7

51 417 Mošćenička Draga

Tel. 051 737 621

Fax. 051 737 210

E-mail: info@moscenicka-draga.hr

OPĆINA DOBRINJ

Dobrinj i istoimena općina smješteni su na sjeveroistočnoj strani otoka Krka. Mjesto se smjestilo na uzvisini oko 200 metara nad uvalom Soline.

Općina Dobrinj obuhvaća tri katastarske općine: Dobrinj, Soline i Sužan, s 20 naselja, na površini od 55 km2.

Reljefno, to se područje može podijeliti u nisku zonu (uglavnom oko uvale Soline) i visoku zonu (Dobrinj, Kras, Gabonjin…).

Općina Dobrinj obuhvaća i velik dio istočne obale otoka Krka, okrenute prema Crikvenici i Vinodolu na kopnu, a s kojima je uvijek bila tijesno povezana. Obala je razvedena, ali osim grebena i hridi postoji samo jedan otočić – Školjić Veli. Na obali se prvenstveno ističe plitka uvala Soline, gotovo ujezerena, s niskim obalama na kojima su smještena tri naselja: Klimno, Soline i Čižići. Druge, bitno manje uvale su: Stipanja u kojoj se nalazi najveće općinsko naselje Šilo, Petrina, Veterna, Murvenica, Jazbina, Lončarica i Slivanjska.

Geološki, tim krajem prevladavaju vapnenačke i dolomitne stijene. Zbog brže erozije dolomitnih podloga, kroz milijune godina, stvorio se sloj rastresitog tla koji je omogućio razvoj bujne vegetacije. Jedino se isključivo vapnenački krajnji sjeveroistočni dio općine (oko naselja Rudine) razlikuje; gotovo bez značajnije vegetacije zasluženo se i naziva Košćera. Osim vapnenaca i dolomita, javljaju se i flišne zone koje su za razliku od poroznog vapnenca, vodonepropusne pa se na jednom od tih flišnih zona razvio i riječni tok naziva Veli Potok.

NASELJA:

Čižići
Dobrinj
Dolovo
Gabonjin
Gostinjac
Hlapa
Klanice
Klimno
Kras
Polje
Rasopasno
Rudine
Soline
Sužan
Sveti Ivan Dobrinjski
Sveti Vid Dobrinjski
Šilo
Tribulje
Žestilac
Županje

Spomenik žrtvama nacističkog terora nad Dobrinjcima na zvoniku crkve Svetog Stjepana.

Maskeron (muška glava) iz 1738. godine u Dobrinju.

Spomen ploča na zvoniku crkve Svetog Stjepana.

Glagoljski natpis na ulazu u Dobrinj.

Kamenice, hrvatski srednjovjekovni sustavi šupljih kamenih mjera.

Konzola balkona iz 1509. godine.

Gospodarstvo

Najznačajnije turističko odredište je mjesto Šilo u kojem se nalazi i sjedište lokalne turističke zajednice. Jedini smještajni kapaciteti su u apartmanima i sobama za iznajmljivanje kojih je osim u Šilu najviše u Čižićima, Solinama i Klimnu. Naročito velik potencijal za razvoj turizma postoji u uvali Soline. Jedan od resursa te uvale je i ljekovito blato na lokalitetu Meline. Poluotok Sulinj, koji zatvara uvalu Soline, spominje se kao vjerojatno prvo golf igralište na otoku Krku.

Važan preduvijet turizma, dobra prometna povezanost, je postojeća: općina se nalazi 20-etak minuta vožnje automobilom od bilo kojeg turističkog središta na otoku te od Krčkog mosta koji povezuje otok s kopnom. U susjednoj općini Omišalj nalazi se i Zračna luka Rijeka.

Nekada su veliku gospodarsku važnost imali brodogradnja te ribarstvo i poljoprivreda.

Danas još jedini značaj čine ovčarstvo i maslinarstvo kao poljoprivredne grane.

Maslinarstvo se u općini Dobrinj nije obnovilo i razvilo kao u nekim drugim općinama na otoku Krku, npr. Punat, Krk.

Spomenici i znamenitosti

Crkvica Svetog Vida

Crkva Sv. Stjepana

Etnografski muzej kraj Place

Etnografska zbirka otoka Krka

Galerija Infeld

Muzej sa sakralnom zbirkom

Špilja Biserujka

Špilja Biserujka se nalazi se nekoliko kilometara sjeverno od Dobrinja, kraj sela Rudine. Iako je duga tek malo više od 100 metara, vrlo je interesantna i bogata stalaktitima i stalagmitima te je, kao dio turističke ponude otoka Krka, danas jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj.

KONTAKT I ADRESA:

Sve novosti saznajte OVDJE.

Dobrinj 103, 51514 Dobrinj

TEL: +385 (0)51 848 344, +385 (0)51 848 307

FAX: +385 (0)51/848-141

E-MAIL: opcina-dobrinj@ri.t-com.hr

OPĆINA BRINJE

Brinje je središte Brinjskoga kraja i nalazi se na sjeveru Ličko-senjske županije. Smjestilo se u Brinjskom polju okruženom šumama od kojih je najpoznatija Škamnica. Nalazi se kraj autoceste A1 Zagreb-Split te je udaljeno 30 km od Otočca i Senja. Danas je samostalna općina, a nekad je Brinje spadalo pod općinu Otočac. Mjesto se smjestilo između obronaka dvije kršne planine Velebita i Male Kapele. Kroz mjesto prolazi 45. paralela sjeverne zemljopisne širine.

NASELJA:

Brinje
Glibodol
Jezerane
Križ Kamenica
Križpolje
Letinac
Lipice
Prokike
Rapain Klanac
Stajnica
Vodoteč
Žuta Lokva

Aktivni odmor

Biciklističke staze
50 km asfaltiranih biciklističkih staza obuhvaća veći dio kulturne i prirodne baštine ovog kraja.

Planinarska poučno-pješačka staza Brinjski prsten

Poučno-pješačka staza Brinjski prsten kružnog je oblika, ukupne dužine 18,5 km, na relaciji Brinje-Zarin-Siničić spilja-Brinje.

Prirodna baština

Južno od Brinja kraj Letinca nalazi se još jedan izniman i misteriozan lokalitet Siničića špilja.

Rokina bezdana

Brinje u NOB-u
Sredinom travnja 1941. godine u Brinju su ustaše uspostavile vlast, a Talijani garnizon. Komunisti Brinja i okoline su počeli pripreme za ustanak u svibnju 1941. Krajem srpnja u okolici su osnovani partizanski logori (u Stanici, na Svrakuši, Panosu i Lipovcu), iz kojih su partizani odlazili u akcije na talijanske i ustaške patrole, kolone i posade. Sredinom rujna izabran je Kotarski komitet KP Hrvatske, a početkom listopada 1941., Kotarski komitet SKOJ-a za Brinje. U prosincu je formirana Brinjska partizanska četa, koja je u travnju 1942. prerasla u bataljon „Ljubica Gerovac“. U Vodoteču je 18. prosinca 1941. izabran Kotarski NOO za Brinje. Za razvoj NOB-a značajna je kotarska partijska konferencija održana 3. travnja 1942. godine. Brinje su 12. travnja 1943. oslobodile jedinice V operativne zone Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske i u njemu je formiran štab 13. divizije NOVJ. Djelovi njemačkog 901. motoriziranog puka prodrli su u Brinje 16. listopada 1943. godine. Konačno su ga oslobodile jedinice 7. divizije NOVJ. 6. travnja 1945. godine. Narod Brinja i okoline masovno je sudjelovao u NOB-u. Poginulo je više od 650 rodoljuba hrvatske i srpske nacionalnosti, a među njima i tri narodna heroja.

Gospodarstvo

Stanovnici se većinom bave poljoprivredom koja se postupno smanjuje zbog starenja stanovništva. Najviše se sadi popularni lički krumpir, a od stočarstva najviše se uzgajaju ovce.

Sve NOVOSTI općine saznajte

OVDJE.

KONTAKT I ADRESA

Općina Brinje
Trg adm. J.V. Podkapelskog 6, 53260 Brinje
Tel. 053/701-260
Fax. 053/701-210
Email. ured-nacelnika@brinje.hr

OPĆINA TISNO

Smješten dijelom na Tišnjanskom poluotoku, a dijelom na otoku Murteru. Tjesnac (po kojem je Tisno i dobilo ime) između otoka i kopna širok je samo 38 metara, a od 1832. povezan je, danas, pokretnim mostom. Noviji dio naselja izgrađen je na kopnenom predjelu Gomilica.

Tisno se nalazi u neposrednoj blizini glavnih dalmatinskih gradova Šibenik, 28 km, Zadar 56 km i Split 100 km, s kojim je povezan glavnom magistralnom cestom, te autocestom A1.

Spomenici i znamenitosti

Naselje Tisno uz mjesto Dubrava, čine i mjesta Dazlina i Ivinj na kopnu. Oba kopnena mjesta spalili su Turci sredinom 16. st. Prigodom rekonstrukcije crkve sv. Martina u Ivinju (11. st.), počela su arheološka iskapanja te su ispod crkve pronađeni zidovi rimske vile rusticae iz 1. st.

Rimsku vilu je sagradio nepoznati doseljenik koji se u ovaj kraj doselio po završetku Batonskog ustanka. On je početkom 1. stoljeća sagradio objekt koji je imao i stambenu i gospodarsku funkciju, a naknadnim promjenama je izrastao u veliku vilu rustiku. Vila je imala vlastito unutarnje dvorište, proizvodnju i skladištenje ulja te sobe za radnike. Zasebni, raskošno uređeni dio vile je koristio vlasnik vile (Dominus). Dokaz raskošnog života u vili predstavljaju pronađeni ostaci mozaika. Ostaci mozaika su dio stalnog postava izložbe u Palači Katunarić u Tisnom. Iskopana je i trobrodna bazilika (sredina 5. st.) s podnožjem oltara i ranokršćanska krstionica – šesterokutni bazen. Uz baziliku pronađeno je i 900 grobova iz 15. stoljeća., a još se traga za grobljem bazilike koja je srušena najvjerovatnije za provale Turaka. U srednjem vijeku su Hrvati na prostoru ivinjske vile sagradili crkvu Svetog Martina koja je očuvana do danas. U crkvi se svake godine na dan Svetog Martina održava misa. Crkva Svetog Martina u Ivinju je dokaz kulta Svetog Martina u Dalmaciji u periodu od 6.-11. stoljeća.

U Dazlini se nalazi crkva posvećena sv. Iliji koja potječe iz 11. st., kako je Dazlina obuhvaćala tada malene zaseoke Tribunj i Vodice. U rimsko doba na tom mjestu je stajao fortificijski objekt na cesti Scardona (Skradin) – Zadar. Uskoro se namjerava i na tom lokalitetu započeti s arheološkim iskapanjima, jer se pretpostavlja da se ispod ili u blizini te crkve nalazi još starija crkva sv. Križa. Godine 1543.

Zvonik župne crkve

Turci spaljuju mjesto, a narod bježi na otok gdje je postajalo naselje s ranogotičkom crkvom sv. Marije za koju se pretpostavlja da se nalazila u Tisnomu jer je to dio otoka najbliži kopnu.

Pretpostavku potvrđuje i to što se na glavnom oltaru sadašnje crkve Sv. Duha, povećene 1548. godine, nalazi ranogotički kip Bogorodice s djetetom. Spomenuti kip (11./12.st.), jedinstven je u Europi jer je unikat obložen srebrom i zlatom a prethodno nije obojan. Danas se taj kip izlaže na izložbama diljem svijeta. Prije 5 godina prigodom rekonstrukcije poda u prezbiteriju župne crkve pronađeni su ostaci stare gotičke apside. Sadašnja župna crkva današnji oblik poprima 1854. Zvonik je odvojen od crkve, građen oko 1640., nije dovršen, a gradnju je prekinuo početak Kandijskih ratova. U župnom uredu čuvaju se originalni nacrti zvonika. Na brdu Brošćica ponad Tisnog nalazi se svetište Gospi od Karavaja (18. st.).

Zanimljivosti

U Tisnom se održava Međunarodna utrka tovara. Tradicija utrka tovara traje više od tri desetljeća a 2005. utrke su postale međunarodne gdje, među ostalima, nastupaju i reprezentacije SAD-a, Velike Britanije i Njemačke ali i Kosova i Bangladeša. Godine 2012. nastupilo je 14 reprezentacija pred 15.000 gledatelja.

Općina Tisno je karakterističan prostor po tome što je dio općine na otoku, a dio na kopnu. Prostor Općine Tisno po prirodnim karakteristikama i po društvenoj problematici ne može se promatrati izdvojeno već kao cjelina. Teritorij općine Tisno obilježava raznolikost prirodnog i stvorenog ambijenta na relativno malom prostoru što je jedinstven primjer na hrvatskoj obali. Područje Općine Tisno gotovo u cijelosti obilježava fenomen mora.

Tradicijska i suvremena djelatnost ljudi u najvećoj mjeri je vezana uz more. Sva važnija i veća naselja smještena su uz more, a turizam, ribarstvo i brodogradnja su vodeće djelatnosti. U kopnenom dijelu općine su površine na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost (dazlinsko polje, ivinjska draga, obala Vranskog jezera, Modrave) Općina Tisno ima površinu od 67,03 km2. Na tom prostoru prema zadnjem popisu stanovništva živi 3.040 stanovnika.

Prostor Općine Tisno ima slijedeća naselja:
na kopnenom dijelu: Dazlina ( 45 stanovnika), Dubrava kod Tisna (176 stanovnika)
na otočnom i priobalnom dijelu: Tisno ( 1273 stanovnika), Jezera ( 857 stanovnika) i Betina ( 689 stanovnika)

Broj stanovnika datira prema popisu iz 2011. godine.

NOVOSTI OPĆINE

Saznajte OVDJE.

KONTAKT I ADRESA

Adresa: Uska ulica 1, 22240 Tisno

Telefon: 022 439-262

Fax: 022 439-260

E-mail: opcina@tisno.hr

Rad sa strankama:
Utorak: 08 – 15h • Četvrtak: 08 – 15h

OPĆINA LOVINAC

Općina Lovinac administarativno pripada Ličko-senjskoj županiji. Ima površinu od 317,27 km². Na jugoistoku najvećeg hrvatskog kraškog polja, Ličkog polja, smjestio se Lovinac. U stara doba vodili su tuda preko Velebita najkraći trgovački putevi od mora prema unutrašnjosti, a i autocesta između središnje i južne Hrvatske potaknut će nove mogućnosti razvoja tog kraja Like i Ličko-senjske županije.

NASELJA:

Gornja Ploča
Kik
Ličko Cerje
Lovinac
Raduč
Ričice
Smokrić
Sveti Rok
Štikada
Vranik

Iznad samog mjesta Lovinac su ruševine srednjovjekovnog grada Lovinca, a ima i nalaza iz rimskog doba. U srednjem vijeku posjedovali su plemići Lovinčići. Od početka 16. stoljeća pripadao je banu Ivanu Karloviću. Turci ga osvajaju oko 1522. godine. Nakon izgona Turaka 1689. naseljava ga bunjevačko pučanstvo.

Gospodarstvo

Proizvodnja odjeće i rublja, u pravilu se odvijala tijekom zime od pripremljene vune, lana i konoplje. Pojedini dijelovi nošnje, naročito prsluci, ukrašavani su zlatnim ili srebrnim tokama i dukatima. Uz proizvodnju odjeće i rublja od kože se proizvodila i obuća-opanci oputar.

Spomenici i znamenitosti

Stari burg Lovinac
Zdunić kula

Na blagdan sv. Lucije, 13. prosinca, a u susret Božiću, pravio se poseban borak. U jedan otesani otpiljak ugrađuje se svića, a drvo se obloži smjesom zemlje, vode i žita i nakon nekoliko dana pažljivo polijeva. Pred sam Božić borak iznikne i dobije oblik stoga, malo se obreže, ukrasi trobojnicom i voćem.

Sve NOVOSTI općine saznajte

OVDJE.

KONTAKT I ADRESA

Tel/Fax: +385 53 681 005

E-mail: opcina@lovinac.hr

Ulica Svetog Mihovila 11

53244 Lovinac

Croatia

GRAD VRLIKA

Grad Vrlika se nalazi na 470 m nadmorske visine na samom rubu Vrličkog polja uz državnu cestu D1 Zagreb-Split, na 66 km od Splita. U samom gradu izvire jedan od pritoka rijeke Cetine – Česma. Ima ugodnu mikroklimu zbog samog položaja. Ima submediteransku klimu koja se miješa sa kontinentalnom planinskom klimom čime Vrliku ugodnim mjestom za boravak pogotovo ljudi koji imaju poteškoće sa respiratornim bolestima.

Po ovom gradu se zove i okolni kraj, Vrlička krajina, koja je dijelom Cetinske krajine.

NASELJA:

Garjak, Ježević, Koljane, Kosore, Maovice, Otišić, Podosoje, Vinalić i sama Vrlika.

Najstariji tragovi života ljudi na ovom području potječu iz starog kamenog doba (oko 30 000 pr. Krista). Nedaleko izvora Cetine, u Gospodskoj pećini sjeverno od zaseoka Milaši pronađeni su ulomci keramičke zdjele i koštano šilo.

Vrlika je bila je smještena oko samog izvora rijeke Cetine. Tu je bila starohrvatska crkva sv. Spasa, koja je do naših dana sačuvana, a zvonik ove crkve je najstariji kod nas sačuvan. U četrnaestom je stoljeću crkva sv. Spasa proširena i dobila je uglastu apsidu na začelju. Crkvu je dao sagraditi kninski župan Gastika i njegova majka Nemira. Oko crkve je nekropola s oko 1150 grobova i 700 stećaka. Tu je nađena ranosrednjovjekovna kadionica iz doba kad su ove krajeve pokrštavali i misionarili franački misionari (9. stoljeće). Prema tim nalazima Vrlika je bila veliko naselje. U doba kad su franjevci došli u ove krajeve, napravili su samostan sv. Kate (kod Vukovića vrila). Steći, kojima cijeli kraj obiluje vađeni su u kamenolomu Plazajke (brdo Kapnice).

Grad Vrlika, prvi put se spominje u pisanim izvorima 1069. godine, kao sjedište Cetinske općine, starohrvatske općine koja je obuhvaćala gradove: Glavaš, Prozor, Sinj, Trilj, Stolac, Gradac, Nutjak, Tugare i Poljičku župu.

Od pet starohrvatskih općina (Imotska, Zminjska, Kliška i Dridska) koje su se nalazile na području sadašnje Splitsko-dalmatinske županije cetinska općina bila je najveća. Na njenim rubnim područjima u srednjem vijeku izgrađuje se lanac utvrda koje označavaju granice prema okolnim općinama. Tako prema imotskoj općini nastaje tvrđava Čačvina, a na jugu prema kliškoj tvrđava Nutjak, a na sjeveru prema kninskoj općini i putu za Bosnu tvrđava Glavaš.

U vremenu između 10. i 11. stoljeća, sjeverni dio cetinske općine se izdvaja u samostalnu općinu – Vrličku, koja na sjeveru graniči s kninskom općinom, a na jugu (kod današnjega manastira Dragović) s cetinskom općinom.

Iznad samog naselja na nepristupačnoj stijeni stoji srednjovjekovna utvrda Prozor koja dominira nad gradom i pogledom na širu oklicu, a spominje se po prvi put nakon provale Turaka u selo Vrhrike (Cetina) te da su tadašnji stanovnici su pobjegli u utvrdu Prozor koju je sagradio Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Kasnije su ti isti prebjezi osnovali naselje ispod same utvrde i dali mu staro, al pomalo izmijenjeno ime – Vrlika.

Vrlika nije bila castrum – utvrđeni grad, poput Glavaša i Prozora, već joj je položaj prirodno bio zaštićen vodama. Tijekom druge polovice 15. stoljeća, usljed učestalih prodora Turaka kroz klanac Uništa na prostor vrličke općine, stanovnici središta stare Vrlike sklanjaju se u utvrđeni vrlički grad (“Castrum Werhlychky”). Taj grad je zapravo grad Prozor, kojeg kralj Ladislav Napuljski godine 1406. daruje vrličkom narodu.

S vremenom dolazi do potpunog preseljavanja stanovništva iz starog središta općine pod utvrdu Prozor i na novo naselje prenosi se naziv ranijeg sjedišta – Vrlike. Godine 1522. Turci osvajaju Vrliku i njome vladaju do 1688. godine, kada ona prelazi pod mletacču upravu. Prije toga je mletačka vojska 1648. godine oslobodila Vrliku ponajviše zahvaljujući Vuku Mandušiću i don Stipanu Soriću.

Od 1805. do 1813. godine, Vrlika se nalazi pod francuskom upravom. Godine 1811. ustanovljena je Općina Vrlika i pripadala je kotaru Knin (okrug Šibenik). Vrlika je 1822. i dalje općina, ali ovoga puta pod austrijskom vlašću pripadajući kotaru Sinj (okrug Split). Godine 1854. Vrlika se podiže na razinu kotara i pripada okrugu splitskom. U tom razdoblju na spomen 200. godišnjice oslobođenja od Turaka sagrađen je Općinski dom (1888. godine). Do kraja Prvog svjetskog rata, Vrlika se kao i cijela Dalmacija nalazila pod austro-ugarskom vlašću.

Spomenici i znamenitosti

Utvrda Prozor
Stambena zgrada u ul. Milana Begovića 2, iz 19. stoljeća, zaštićeno kulturno dobro
Česma, kultno mjesto nastajenja opere “Ero sa onoga svijeta”.
Za vrijeme Uskrsnih blagdana mogu se vidjeti jedinstveni “Čuvari Kristova groba” gdje se pokazuje bogata baština i ljepota narodne nošnje.

U središtu vrličkog groblja je crkva sv. Petra i Pavla iz 1701. godine, koja i danas služi kao grobljanska kapela. Ovo je prva crkva podignuta u Vrlici nakon oslobođenja od Turaka. Ima četvrtastu apsidu, a na pročelju je zvonik na preslicu s jednim zvonom.
U mjestu se nalazi Pravoslavna crkva Svetog oca Nikolaja izgrađena 1618. godine.

Od 1843. do 1971. godine u Vrlici je postojala grkokatolička crkva Svete Trojice.

Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga.

Kultura

Gospa Rožarica
Vrličko kolo
Vrlička narodna nošnja
KUU Milan Begović

SVE NOVOSTI

Saznajte OVDJE.

KONTAKT I ADRESA:

GRAD VRLIKA

E-mail: grad@vrlika.hr

Trg fra Filipa Grabovca 6
21 236 Vrlika

Telefon: 021/ 827-023
Telefaks: 021/ 827-22

GRAD RIJEKA

Rijeka se nalazi na zapadu Hrvatske, na sjevernoj obali Riječkog zaljeva (14° 26′ istočne zemljopisne dužine 45° 21′ sjeverne zemljopisne širine), kao dijela većeg Kvarnerskog zaljeva Jadranskog mora, koje se kao veliki zaljev Sredozemnog mora uz Tršćanski zaljev najdublje uvuklo u europsko kopno. Riječki zaljev, koji je preko Velih vrata (između istrarskog kopna i otoka Cresa), Srednjih (između Cresa i otoka Krka) i Malih vrata (između Krka i kopna) spojen s južnim dijelom Kvarnerskog zaljeva, dovoljno je dubok (oko 60 m) za uplovljavanje najvećih brodova, što je Rijeci omogućilo da postane važna morska luka. Grad Rijeka leži na ušću rijeke Rječine u kvarnerskoj mikroregiji Kvarnersko primorje na razmeđi 2 povijesnih regija koje radvaja Rječina pa sa Sušakom počinje Hrvatsko primorje, a zapadno od Rječine počinje Julijska krajina, povijesno područje od Soče na zapadu do Rječine na istoku. U Rijeci započinju dva važna kopnena prometna pravca. Prvi iskorištava činjenicu da se Rijeka nalazi u području u kojem su Dinaridi najuži (pedesetak kilometara), što omogućuje lakše povezivanje obale Jadranskog mora i panonske unutrašnjosti, dok je drugim Rijeka preko Postojnskih vrata povezana s istočnoalpskim prostorom.

Prema Kepenovoj klasifikaciji klima, Rijeka ima umjereno toplu vlažnu klimu (tip Cf). Prosječna temperatura zraka u gradu iznosi 13,8 °C, srednje siječanjska temperatura je 5,6 °C, dok srednja temperatura u srpnju iznosi 23,3 °C. Godišnje u 86 dana ukupno padne 1529 mm padalina. Na količinu padalina i njihovu godišnju raspodjelu izravno utječu jesenje i proljetne ciklone nastale u genovskom zaljevu. Tijekom zime u Rijeci vrlo rijetko padne snijeg, no zadnji veći pao je 2010. Uz senjsku, na Jadranu je poznata i riječka bura, hladan i suh vjetar sjeveroistočnog smjera, čija brzina na mahove dostiže i orkanske vrijednosti (160 km/h), a najčešće nastaje u hladnijem dijelu godine prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske nizine preko Dinarida.

Znamenitosti

Povijesno središte Rijeke formiralo se kraj ušća rijeke Rječine u Jadransko more. Riječki Stari grad, smješten na desnoj obali Rječine, izgubio je mnogo povijesnih zgrada, no još uvijek predstavlja živo srce grada. Ispod njegovih se ulica nalaze vrijedne arheološke iskopine te splet starih tunela. Uz južni obod Staroga grada počelo se u drugoj polovici 18. stoljeća izgrađivati danas poznato šetalište Korzo s Rivom. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća znatno su izgrađeni Sušak, Brajda i drugi gradski predjeli.

Korzo i Stari grad

Palača Wohinz i Gradski toranj na Korzu

Katedrala sv. Vida

Palača Adria

Casa Veneziana, kuća nekadašnjeg vlasnika Tvornice torpeda

Palača Modello

Portal ulaza u Lazaret

Trsat

Delta

Središte Rijeke također obuhvaća područje zvano Delta, po ušću rijeke Rječine u more. U nekom je vremenu dio ušća Rječine zatvoren te na njegovu mjestu izgrađen tzv. Mrtvi kanal, pri čemu je tok rijeke preusmjeren nešto istočnije. Tako se između toka Rječine i Mrtvoga kanala oblikovao poluotok koji se naziva Delta. Deltom se obično naziva i gradski obližnji predio oko zgrade Hrvatskog narodnog kazališta.

Brajda

Brajda je zapadni dio centra Rijeke koji se razvio sjeverno od Željezničkog kolodvora. Sredinom 18. stoljeća na tom je području izgrađena tvornica šećera. Tvornica šećera nalazila se u velikom kompleksu danas poznatom pod nazivom “Rikard Benčić”. Najvrijednija zgrada ondje je Palača šećerane, tj. upravna zgrada šećerane, koja se smatra remek djelom barokne arhitekture u Hrvatskoj. Podignuta 1752. godine i obnovljena 1785.-86. za potrebe stanovanja direktora tvornice, u unutrašnjosti je bogato opremljena štukaturama i zidnim slikama. Izdvaja se velika svečana dvorana s kaljevim pećima te salon s naslikanim vedutama izmišljenih gradova. Na ulaznim portalima u zgradu zanimljivi su motivi kamenih glava koji imaju “šećer u kosi”.

Industrijska baština

Rijeka je prepoznata i kao grad industrijske baštine. Nekadašnji veliki industrijski pogoni smješteni su diljem grada, a naročito na području Mlake te oko Industrijske ulice. Ekonomski devastirana industrija Rijeke ostavila je u nasljeđe značajna arhitektonska djela s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, koja tek u posljednje vrijeme postaju vidljiva kao neiskorišteni kulturni resurs Rijeke.

Tvornica torpeda
Tvornica papira Rijeka, tzv. Hartera
Tvornica duhana, bivši kompleks Rikard Benčić
Lučka skladišta
Ostale znamenite građevine
Zgrada Ureda državne uprave, nekadašnji Hotel Europe
Zgrada Euroherc osiguranja, nekad palača Rinaldi
Riječki neboder
Riječka zvjezdarnica

Kompleks bivše tvornice Rikard Benčić

Kultura

Riječke kulturne manifestacije svojom kvalitetom veoma su važne za kalendar kulturnih događanja, ne samo Rijeke i Primorsko-goranske županije, već i širega područja. To su prije svega: Riječke ljetne noći u organizaciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Ljeto na Gradini, Revija lutkarskih kazališta u organizaciji Gradskog kazališta lutaka Rijeka, Međunarodni festival malih scena – Rijeka, Jazz time festival, Festival komorne glazbe zatim Međunarodni biennale crteža, Izložba mladih Mediterana – u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Književna nagrada “Drago Gervais” i brojne druge.

Riječke ljetne noći

Ljeto na Gradini

Revija lutkarskih kazališta

“Jazz time”

Festival komorne glazbe

Književna nagrada “Drago Gervais”

KRAF (Kvarnerska revija amaterskog filma)

Grad Rijeka izabran je između četiriju hrvatskih gradova kandidata za Europsku prijestolnicu kulture za 2020. godinu. U sklopu projekta grade se i otvaraju nove zgrade i objekte kulture sufinancirane sredstvima EU fondova. Očekuje se više od 600 kulturno-umjetničkih i ostalih događanja, u čijem stvaranju sudjeluje preko 250 kulturnih ustanova i organizacija iz Hrvatske i 40 drugih zemalja Europe i svijeta.

Sve NOVOSTI

saznajte OVDJE.

KONTAKT I ADRESA:

Adresa: Korzo 16, 51000 Rijeka
Telefon: +385 51 209 333
Faks: +385 51 209 334

E-mail adresa: e-pisarnica@rijeka.hr

OPĆINA LOKVE

Lokve se nalaze u Gorskom kotaru, na pola puta između Delnica (udaljene oko 6 km) i Fužina. Smještene su na raskrižju puteva spomenutih mjesta te Crnog Luga na sjeveru i Mrkoplja (udaljen 13 km)na istoku.

Uz selo protječe rječica Lokvarka, a u neposrednoj blizini je i Lokvarsko jezero.

Lokve su smještene su u udolini okružene vrhovima: Ponikvarski vrh (844 mnm), Oštrac (931 mnm) na sjeveru, istočno je Sopački vrh (974 mnm), južno su Bukovac (985 mnm) i Špičunak (1023 mnm). Na zapadu se ponad Lokvarskog jezera uzdiže Sljeme (1071 mnm).

Kraj ulaza u Lokve, s delničke strane, je špilja Lokvarka. To je najdublja špilja u Hrvatskoj koja je otvorena za posjetitelje.

NASELJA:

Lokve
Homer
Lazac Lokvarski
Mrzla Vodica
Sleme
Sopač
Zelin Mrzlovodički

Oslanjajući se na prvi pisani spomen – isprava Kraljevskog suda Matije Korvina od 24. veljače 1481. godine kojoj se oslobađaju plaćanja daće (maltarine) trgovci u pronalaženju imanjima “u Lukovdolu, Moravicama, Delnicama, Lokvama, Brodu, Hreljinu i Vrbovskom”, može se zaključiti da Lokve postoje već od tada kao naseljeni i izgrađeni dio Gorskog kotara.

Lokve se spominju i u imovinskoj parnici Urlicha Celjskog i Frankopana još 1432. u knjizi “Gorski kotar i Vinodol” E. Laszowskog, u latinskom obliku Loque.

Prema R. Strohalovom kazivanju poseban zamah razvoju uopće u smjeru svoga kretanja dala je cesta, Lujzinska cesta, koja je morala spojiti grad Karlovac s Jadranskim morem. Uz cestu su nicale kuće i sela: Srednji Jarak, Homer, Zajez, Artić, Mala Voda, Lokve – spominje Strohal navodeći dalje da su Frankopani na lokvarskim rječicama Velika i Mala Voda imali pilane i mlinove.

Poslije stradanja Frankopana, Lokve dolaze pod upravu Ugarske i baruna Franje Rigonija. Lokve u to vrijeme imaju pilanu na željezni kotač sa zupcima za rezanje dasaka.

Poslije prolaska ceste 1805. doseljenici podižu lijepe kuće, većinom jednokatne, uglavnom prema moru kreće trgovina drvenom građom. Lokve dobivaju lijepa konačišta, a na osamama; Sopaču, Maloj Vodi, Mrzloj Vodici, Osoju, Društvo Lujzinske ceste (distrikt) podiže svratišta (štacije) za prolaznike. Lokve te godine imaju 62 kuće i 481 stanovnika, tu su već i prve crkvene građevine – kapelice u Mrzloj Vodici i u Lokvama – 1857. župnik Josip Mrzljak osniva trorazrednu pučku školu.

Lokve su uz prvotne došljake iz Primorja naseljavali početkom 19. stoljeća žitelji iz Delnica, Mrkoplja, Fužina, Gerova, te i danas egzistiraju njihova prezimena: Pleše, Majnarić, Ožanić, Mihelčić, Bolf, Grgurić, Jurković, Briški, Gašparac, Radošević, Crnković, Štanfelj, Tomac, Čop.

Spomenici i znamenitosti

Lokvarsko jezero

Park-šuma Golubinjak.

Muzej Žaba

Kuća prirode

Kalvarija

Zavičajna zbirka

Mrzlovodičko jezero

Gospodarstvo

Lokvarci su bili drvari, šumari, rudari, staklari i poljodjelci. Najviše njih ogledalo se u tim proizvodnjama pa osvrtanje na to područje započinjem upravo tu i tim slijedom. Lokve imaju značajno mjesto u povijesti pilanarstva baš u vremenu frankopansko-zrinskom. 1685. godine Ugarska komora taj zaplijenjeni posjed daje u zakup brunu Franji Rigoniju: već tada lokvarska pilana ima kružnu pilu koja će u Engleskoj biti patentirana tek devedeset godina kasnije. S obzirom na takav tehnički napredak pretpostavka je da Lokve, kao jedno od najstarijih goranskih naselja spomenutih još 1481. godine, imaju pilanu i ranije. Kasnije se spominju parne pilane i pilane vodenice, između 1830. i 1893. Lokve imaju sedam pilana vodenica i jednu parnu pilanu.

U početku, jedne i druge pilane imaju isti godišnji učinak piljenica, u odmicanju vremena pratimo revolucionarno tehničko-tehnološki razvitak, pilanari u parnim pilanama ostvaruju veći dobitak pa se sve više kapitala tog vremena uključuje u ostvarivanje novih parnih pilana. Izgradnja željezničke pruge goranskom pilanarstvu otvara neslućene mogućnosti povećane i tražene proizvodnje. Poslije II. Svjetskog rata osnovana je goransko-primorska industrija drva (Goprid) Delnice, istovremeno u sastavu Goprid osnovano je zemljišno-šumsko poduzeće Hrvatske Podružnica Delnice – manipulacija Lokve, koja vrši eksploataciju šuma tj. sječu i izradu oblovine i prostornog drva.

NAJNOVIJE OBAVIJESTI

JAVNI NATJEČAJ ZA IMENOVANJE PROČELNIKA/PROČELNICE JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA OPĆINE LOKVE

POČETAK PROJEKTIRANJA SPORSKE DVORANE U LOKVAMA

OBNOVA VOZNOGA PARKA-KUPNJA KOMBJA

UREĐENJE SPORTSKE INFRASTRUKTURE

OSNIVANJE RAZVOJE AGENCIJE LOKVE-RAL

POZIV ZA DOSTAVU PONUDA-NABAVA RABLJENOG PUTNIČKG KOMBIJA PUTEM FINANCIJSKOG LEASINGA

SAKUPLJANJE FINANCIJSKE POMOĆI ZA BANIJU

BROJ ZARAŽENIH NA PODRUČJU OPĆINE LOKVE I PGŽ NA DAN 16.01.2021.

PRORAČUNSKA GODINA 2021.

KONTAKT I ADRESA:

Šetalište Golubinjak br. 6,
51316 LOKVE, Hrvatska
OIB: 28587364712
Tel.:+385 51 831 255
Fax. +385 51 508 077

E-mail: opcina@lokve.hr

OPĆINA RAVNA GORA

Ravna Gora je općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji. Smjestila se u središnjem dijelu Gorskog kotara na visoravni prosječne nadmorske visine od 775–910 metara po kojoj je navodno i dobila ime (na 825 m nadmorske visine nalazi se Crkve sv. Terezije Avilske). Cijelo je ravnogorsko polje nekoć bilo gusta šuma okružena brdima.

Točan datum nastanka Ravne Gore nije poznat: smatra se da je njen početak bio prije izgradnje Karolinske ceste i to najprije u Vrhu (dio Ravne Gore), a zatim na mjestu gdje se i danas nalazi. Mjesto je u početku imalo nekoliko kuća kroz koje je vodio običan put. Sjedište današnje Općine je u Ulici Ivana Gorana Kovačića 177. Dan Općine slavi se 15. listopada, a zaštitnica Općine je Sveta Terezija Avilska.

Ravna Gora je okružena je brežuljcima: s jedne strane Bjelolasicom, Višnjevicom i Suhim vrhom, a s druge strane Javorovom kosom i Kosicom. Površina Općine Ravna Gora iznosi 82,06 km2.

NASELJA:

Kupjak, Leskova Draga, Ravna Gora, Stari Laz, Stara Sušica i Šije.

Ravnogorci su većinom zaposleni u drvnoj industriji (obrada drva i izrada namještaja) te šumarstvu, ali bave se i poljodjelstvom, stočarstvom, građevinarstvom, trgovinom, ugostiteljstvom i raznim obrtima (autoprijevoz, pilana, kovinotokarski, cvjećarski, frizerski, pekarski itd.). U posljednje vrijeme dosta se pažnje posvećuje turizmu (naročito zimskom).

Ravnogorski govor

Povijesni razvoj Ravne Gore pridonio je razvoju ravnogorskog govora koji ima osobine kajkavskog narječja iako se u Ravnoj Gori više upotrebljava riječ “kej” nego “kaj”. Od 1819. godine Ravna Gora ima svoje vlastito narječje koje se donekle razlikovalo od slovenskog. To narječje je bilo poznato kao ravnogorsko narječje.

Ravnu Goru je moguće podijeliti na nekoliko dijelova (Stari Laz, Kosa, Novi Varoš, Stari Varoš, Vrh, Bajt i Sušica) pa se na isti način dijeli i sam ravnogorski govor. Ne govori se u svim dijelovima Ravne Gore jednako. Primjerice, u Novom Varošu govor se približava štokavskom narječju s ikavskim izgovorom, a u Starom Lazu ima i danas čakavskog narječja.

Na primjer:

za riječ “lijepa” jedni će reći “lepa”, a drugi “lipa”,
za riječ “snijeg” jedni će reći “sneh”, drugi “snih”, itd.
Smatra se da je ravnogorski govor jedno od rovtarskih (slovenskih) narječja, iako, koliko se danas zna, ravnogorski govor nije identičan ni s jednim govorom tzv. rovtarske skupine dijalekata.

Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Terezije Avilske u Ravnoj Gori

Frankopanski dvorac u Staroj Sušici

Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici

Kapela sv. Stjepana u Starom Lazu

Crkva sv. Vida u Kupjaku

Kapelica sv. Florijana u Kosi

Kapelica sv. Roka u Šijama

Božji studenac
Božji studenac je jedan od izvora na brdu Javorova kosa (1016 mnm). Nalazi se podno planinarske kuće Javorova kosa, desetak minuta hoda, na 900 metara nadmorske visine. Stara predaja kaže da je ljekovit za oči i nije presušio niti za vrijeme najvećih suša.

Kosturnica

Kosturnica je spomenik palim borcima NOR-a (1941. – 1945.). Podignuta je 1962. godine u šumi izvan Ravne Gore, na brdu Suhi vrh. U njoj su sahranjene kosti od 33 borca narodnooslobodilačke borbe (NOB-e).

Manifestacije

Festival starina “Iz bakine škrinjice”
Cilj manifestacije je očuvati od zaborava stare goranske običaje, tradiciju i upoznati nove naraštaje sa životom njihovih dalekih predaka.
Ljeto u planini
Panfest
Panfest je festival na kojem nastupaju pjevački zborovi s područja Primorsko – goranske županije i cijele Hrvatske, puhački orkestar, harmonikaši, tamburaši, ravnogorski kantautori itd. Festival se održava u dubokoj šumi kod lovačke kuće.
Hodočašće na Božji studenac
Godišnje okupljanje zadnje nedjelje u srpnju kod planinarske kuće Javorova kosa i molitva na izvoru “Božji studenac”.
Ravnogorski plodovi gorja
Raznoliki turistički događaji koji se odvijaju od svibnja do listopada i nude spoznaju života u skladu s prirodom. To je rekreativno – edukativni turizam, a posebna pozornost pridaje se domaćoj gastro ponudi, poslasticama od šumskih plodova te obilazak Ravnogorskog planinarskog puta, biciklističkih staza na području Gorskog kotara te kraćih šetnica.
Manifestacija se temelji na zrenju pojedinih plodova (đurđica, smreke, bazge, borovnica, malina, gljiva,…) tijekom godine. Goste se nastoji upoznati s ljekovitošću pojedinih plodova, dati im priliku da kušaju te poslastice te im omogućiti uživanje u druženjima s prirodom i u prirodi.
Festival komorne glazbe
Festival komorne glazbe početkom rujna okuplja svjetski renomirane glazbenike komorne glazbe iz Europe i svijeta. Festival se održava od 2004. godine.
Noćna utrka u skijaškom trčanju
Noćna utrka u skijaškom trčanju namijenjena je aktivnim natjecateljima u skijaškom trčanju ali i rekreativcima. Staza je osvijetljena bakljama.

POSLJEDNJE NOVOSTI

Tvrtka Lokvarka d.o.o. iz Lokava novi je koncesionar za obavljanje dimnjačarskih poslova na području Općine Ravna Gora

Humanitarna akcija za Dječji vrtić „Petrinjčica“ iz potresom pogođene Petrinje

Prijava projekta „Modernizacija sustava javne rasvjete u Općini Ravna Gora“ na poziv MRRFEU – a za financiranje projekata prema Programu podrške brdsko – planinskim područjima

Prijava projekta „Bolja budućnost – moja budućnost!“ – faza II. na natječaj Ministarstva rada i mirovinskoga sustava – Zaželi – Program zapošljavanja žena – faza II.

Sklopljen Ugovor s Ministarstvom turizma i sporta o sufinanciranju provedbe projekta „Opremanje i uređenje nogometnog igrališta u Ravnoj Gori“

KONTAKT I ADRESA

Tel: 051/829 450

Fax: 051/829 460

Adresa: Ivana Gorana Kovačića 177, 51314 Ravna Gora

E-mail: opcina-ravna-gora@ri.t-com.hr

OPĆINA VINODOLSKA OPĆINA

Vinodolska općina je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji. Administrativno središte općine je naselje Bribir.

Zelena dolina mira i opuštenog odmora između mora i šumovitih planina.
Blizina mora i šume čini Vinodol idealnim mjestom za odmor. Smještaj u Vinodolu možete naći u ugodnim obiteljskim kućama, autohtono uređenim ruralnim objektima, u planinarskom domu ili udobnom pansionu. Uz autohtona vinodolska jela, lovačke specijalitete i jela od samoniklog bilja okusiti se može prava domaća kapljica – vino proizvedeno u vinodolskom kraju. Aktivan odmor možete provesti uz brdski biciklizam, planinarenje i šetnju, jahanje, paragliding i zmajarstvo, sportski ribolov i lov. Razgledajte bogatstvo kulturno-povijesnih znamenitosti Vinodola i posjetite neki od koncerata Vinodolskih ljetnih večeri, Ružicu Vinodola ili maškaranu zabavu u zimskom razdoblju.

NASELJA:

Drivenik, Tribalj, Grižane-Belgrad i Bribir u Vinodolskoj dolini. Općinom prolazi cesta Hreljin – Novi Vinodolski, paralelna s Jadranskom magistralom.

ŠUMSKO PODRUČJE
U gorskim predjelima Vinodola naši gosti nalaze uz osvježenje od primorskih vrućina, okrijepu u pitoresknim gostionicama koje uz domaće specijalitete nude i vegetarijanski jelovnik. Smještaj možete naći u nekoliko kuća za odmor i u planinarskom domu. Sve veći broj posjetitelja zimi uživa u zimskim radostima, sanjkanju i šetnjama po snijegu. Doživljaj ekološki očuvane prirode još je jedan od motiva za posjet Vinodolu i šumskom predjelu.

KLIMA
Za Vinodol je karakteristično vedro, suho i vruće ljeto, te oblačna, kišovita i razmjerno blaga zima sa karakterističnim sustavom vjetrova. Srednja godišnja temperatura iznosi 14° C stupnjeva.
Šumsko područje , iako ne daleko od mora, nalazi se u predjelu prave planinske klime Gorskog kotara koju karakteriziraju kratka topla ljeta sa prohladnim noćima i duge hladne zime sa velikim količinama snijega.

Sakralna arhitektura Vinodola izuzetno je zanimljiva i raznolika. Predromanika je prisutna u temeljima gotičke Crkve sv. Stjepana u Driveniku i u Crkvi sv. Jurja na brijegu između Bribira i Selca. U gotičkom stilu s pomakom prema renesansi izgrađena je Crkva sv. Petra i Pavla, Crkva sv. Antona Pustinjaka u Bribiru, Kapela sv. Martina u Podskočima i nešto kasnije Crkva sv. Martina u Grižanama, kao i dograđena Crkva Majke Božje Snježne u Belgradu. Crkva Majke Božje Snježne izuzetno je vrijedna zbog mnogobrojnih natpisa na glagoljici, kao i zbog izuzetno vrijednih orgulja na mijeh iz 18. stoljeća. Od slikarskih djela posebno je vrijedna slika “Pranje nogu” Jacopa Palme ml. koja se nalazi u Crkvi sv. Petra i Pavla gdje su također pohranjeni vrlo vrijedno renesansno svetohranište i reljef Bogorodice. Crkva Pohođenja BDM Elizabeti u Triblju spominje se kao mjesto sudovanja prema Vinodolskom zakoniku. Kneževi Frankopani i Zrinski poticali su izgradnju crkava i umjetnost, pa je tako za vrijeme njihove vladavine u Vinodolu izgrađeno preko trideset crkava, kapela i križeva.

Kašteli

Kneževi Frankopani su na području nekadašnje Vinodolske knežije izgradili devet kaštela, čiji su predstavnici bili potpisnici Vinodolskog zakonika iz 1288. godine. Na području današnjeg Vinodola nalaze se tri od devet kaštela – Bribir, Grižane i Drivenik, i još jedan iz antičkih vremena – Badanj. Badanj je podignut na temeljima antičke utvrde i gospodario je prodolom što se pruža od srca Vinodola prema moru. Drivenički kaštel najočuvaniji je i najatraktivniji kaštel Vinodola koji je zajedno sa Crkvom sv. Dujma i Crkvom sv. Stjepana smješten na brijegu ponad Tribaljskog jezera. Na krševitim liticama koje ovdje zovu “griže” izgrađen je grižanski kaštel, po čemu je dobio ime. Danas na slavnu prošlost Grižana podsjećaju samo ostaci zidina grižanskog kaštela. Od nekadašnjeg bribirskog kaštela ostala je sačuvana samo četverokutna kula iz 1302. godine i dio gradskog bedema jer su Bribirci na mjestu nekadašnjeg kaštela u 19. stoljeću izgradili školu i općinsku zgradu.

VINODOLSKI ZAKONIK

Vinodolski zakonik najstariji je tekst hrvatskog srednjovjekovnog običajnog prava napisan na čakavskom dijalektu i starom hrvatskom pismu glagoljici.
Dana 06. siječnja 1288. u Novome sastali su se krčki knez Leonardo i predstavnici devet ondašnjih vinodolskih gradova općina Novi, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Gobnik i Trsat, koji su ga potpisali.
U zakoniku je uređen odnos krčkih knezova i vinodolskog stanovništva. Naime, darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Vinodol je 1225. potpao pod vlast krčke vlastele. Slobodni seljaci nisu željeli postati kmetovi pa dolazi do sukoba koji traju sve do 1288., kada su Vinodolci priznali vlast otočkih knezova, a ovi su im učinili neke ustupke.
Iako je riječ o zakonu koji u prvom redu štiti interese feudalaca, Vinodolski zakonik sadržava novine iz različitih grana prava: upravnog, krivičnog i procesualnog, važan je spomenik starog hrvatskog običajnog prava, a ujedno živo rasvjetljava sam proces feudalizacije u Hrvatskoj i dokazuje visoku razinu društvenog razvoja područja Vinodola u XIII. Stoljeću.

Ženska narodna nošnja crne je boje ukrašena čipkom, vezom i crvenim detaljima, dok je muška bijela, izvezena crvenom ili crnom vunom. U Vinodolu se njeguje specifičan način pjevanja “na tanko i debelo”, a tradicionalan instrument koji prati narodno pjevanje su sopile. Osim njih, tradicionalni instrumenti su fidulice, mišnice i tamburice.

NAJNOVIJE OBJAVE NA PORTALU

———————————————————————-pogledajte OVDJE.

KONTAKT I ADRESA:

Vinodolska općina
Sjedište: Bribir 34, 51253 Bribir

Načelnik Općine: mr.sc. Marijan Karlić (HDZ)
TELEFON: 051/422-540
TELEFAX: 051/248-007
e-pošta: pravna@vinodol.hr

« Previous Entries

Next Entries »

Business tourist guide

Tourist marketing services in the European Union

Poslovni turistički vodič

Netaknuta priroda

Srdačan narod

Zagreb - metropola

Gospodarstvo

Turizam

Spomenici i znamenitosti

Kultura

Manifestacije

KONTAKT I ADRESA:

NASELJA:

Kultura

Obrazovanje

TURIZAM

POSLJEDNJE NOVOSTI:

KONTAKT I ADRESA:

Gospodarstvo

Spomenici i znamenitosti

POSLJEDNJE NOVOSTI!

KONTAKT I ADRESA

NASELJA

Spomenici i znamenitosti

Kulturne manifestacije

Kulturne udruge

RIJEKA GUDUĆA

GRADSKE NOVOSTI

KONTAKT I ADRESA

Gospodarstvo

Spomenici i znamenitosti

Kultura

SAZNAJTE DODATNE INFORMACIJE

KONTAKT I ADRESA

NASELJA:

Spomenici i znamenitosti

Kultura

!NOVOSTI GRADA!

KONTAKT I ADRESA

NASELJA

prednosti općine Unešić

Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura

NOVOSTI

KONTAKT I ADRESA:

Administrativna podjela i stanovništvo Karlovačka županija administrativno je podijeljena na 5 gradova i 17 općina.

TURIZAM

Cikloturizam

Speleoturizam

Planinarenje i pješačenje

Kamo na izlet?

Kulturna baština

Prirodna baština

Ustanove kulture na području Karlovačke županije

NOVOSTI

NASELJA:

Kultura

Udruge

POSLJEDNJE NOVOSTI

KONTAKT I ADRESA:

NASELJA:

Gospodarstvo

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

NASELJE LASINJA

POSLJEDNJE NOVOSTI

KONTAKT I ADRESA

Općinski načelnik

KONTAKT I ADRESA

NASELJA:

Gospodarstvo

Spomenici i znamenitosti

KONTAKT I ADRESA:

NASELJA:

Aktivni odmor

Prirodna baština

Gospodarstvo

Sve NOVOSTI općine saznajte

KONTAKT I ADRESA

Spomenici i znamenitosti

Zanimljivosti

Administrativna podjela i stanovništvo
Karlovačka županija administrativno je podijeljena na 5 gradova i 17 općina.