{"id":11106,"date":"2020-03-03T08:45:21","date_gmt":"2020-03-03T08:45:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=11106"},"modified":"2020-09-23T08:48:34","modified_gmt":"2020-09-23T08:48:34","slug":"11106","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/11106\/","title":{"rendered":"GRAD SLATINA"},"content":{"rendered":"

U pisanom se dokumentu grad Slatina spominje po prvi put u ispravi zagreba\u010dkog biskupa Mihovila izdanoj 1. rujna 1297.<\/strong>\u00a0godine u Po\u017eegi. Ime grada napisano je u ina\u010dici\u00a0Zalathnuk.<\/strong>\u00a0Slatina je u to vrijeme bila dobro Zagreba\u010dke biskupije u sastavu Arhi\u0111akonata Va\u0161ka. U 14. je stolje\u0107u u Slatini bila \u017eupna crkva Svih Svetih, smje\u0161tena negdje oko dana\u0161njeg parka. Crkva je imala pokrajne oltare posve\u0107ene sv. Juraju, Bla\u017eenoj Djevici Mariji, sv. Katarini, kapele posve\u0107ene Bla\u017eenoj Djevici Mariji i Jeleni i jedan oltar posve\u0107en nekoj bratov\u0161tini. Po uvo\u0111enju \u017eupanijskog ure\u0111enja Slatina je pripala Kri\u017eeva\u010dkoj \u017eupaniji.<\/em><\/p>\n

\"Grad<\/p><\/blockquote>\n

Grad Slatina se razvijao na sjeci\u0161tu va\u017enih prometnica, koje su povezivale europske krajeve sa sjevera i juga i hrvatske isto\u010dne i zapadne krajeve. Kroz svoju je dugu pisanu povijest grad nosio svoje staro ime Slatina pisano u vi\u0161e ina\u010dica (Saladnah, Slatinaj, Zalathnuk i sl.), a godine 1921. dobio je naziv Podravska Slatina. Grad i njegovi stanovnici su s tim imenom prolazili kroz mnogobrojne borbe i svjedo\u010dili su raznim te\u0161kim i ljudskim i ratnim borbama i sudbinama kroz Drugi svjetski rat, vrijeme Hrvatskog prolje\u0107a, Domovinski rat. Kada je 1991. godine Hrvatska postala samostalna dr\u017eava Slatini je 1992. godine vra\u0107eno njezino staro povijesno ime, a grad je za svoga za\u0161titnika odabrao sv. Josipa, glavnog patrona svoje \u017eupne crkve, \u010diji dan – 19. o\u017eujka gra\u0111ani Slatine raznolikim programima obilje\u017eavaju od tada svake godine.<\/strong><\/p>\n

\"Slatina<\/p>\n

Gradska naselja<\/span><\/h1>\n

\u00a0Baki\u0107,\u00a0Bistrica,\u00a0Donji Meljani,\u00a0Goleni\u0107,\u00a0Gornji Miholjac,\u00a0Ivanbrijeg,\u00a0Kozice,\u00a0Lukavac,\u00a0Markovo,\u00a0Medinci,\u00a0Novi Senkovac,\u00a0Radosavci,\u00a0Slatina,\u00a0Sladojeva\u010dki Lug\u00a0i\u00a0Sladojevci<\/em><\/p>\n

Spomenici i znamenitosti<\/span><\/h1>\n

U Gradu Slatini se nalazi\u00a0sekvoja\u00a0(lat. Sequoia giganthea Decs),\u00a0drvo\u00a0visine 63 m i opsega 5.90 m. To je ponos grada Slatine iz\u00a01807. godine. Predstavlja rijetkost i zato je kao spomenik prirode za\u0161ti\u0107en. Drvo je posa\u0111eno, vjerojatno, u XIX. stolje\u0107u, u vrijeme kada su slatinski veleposjedi bili u rukama kneza Schaumburg Lippe-a (1841.-1912.).<\/p>\n

U Slatini se tako\u0111er nalazi\u00a0dvorac\u00a0Grofa Janka Dra\u0161kovi\u0107a, koji je u vremenu nakon njegove vladavine uni\u0161ten. Taj se dvorac u Slatini popravlja, nakon \u0161to je grofov dana\u0161nji nasljednik poklonio ovaj dvorac gradu.<\/p>\n

Ne smije se zaboraviti niti stara\u00a0\u0161kola, koja je imala ime Laze Tihomirovi\u0107a Baje u sredi\u0161tu Grada. Ona se restaurira u\u00a0Muzej\u00a0grada.<\/p>\n

Nekada, do\u00a01991. god. u parku ispred zgrade op\u0107ine nalazio se spomenik narodnom heroju Nikoli Miljanovi\u0107u Karauli kao i biste troje narodnih\u00a0heroja\u00a0iz na\u0161ega kraja. Va\u017eni spomeni\u010dki objekti na\u0161eg kraja iz perioda NOB 1941. do 1945. godine su Gudnoga, Kometnik, spomenik poginulim borcima njema\u010dke\u00a0\u010dete\u00a0Ernest Telman u Mikleu\u0161u, spomenik djeci Potkozarja u Noskova\u010dkoj Dubravi te Partizansko\u00a0groblje\u00a0u Slatini. U 42 mjesta op\u0107ine Slatina mje\u0161tani su svojedobno podigli spomen-obilje\u017eja svojim mje\u0161tanima-palim borcima i \u017ertvama fa\u0161isti\u010dkog terora u Drugom Svjetskom ratu.<\/p>\n

Postoji i deset izuzetno va\u017enih spomenika sakralnog zna\u010daja. To su\u00a0crkve\u00a0u \u010ca\u0111avici, Sopju, Gornjem Miholjcu, Sladojevcima, Lisi\u010dinama i Vo\u0107inu.<\/p>\n

Pored navedenog, postoji i 29\u00a0spomenika\u00a0profane arhitekture. To su stare\u00a0utvrde,\u00a0dvorci\u00a0i ostale gra\u0111evine koje imaju neko posebno arhitektonsko ili povijesno zna\u010denje. Me\u0111u tim spomenicima najzna\u010dajniji je vo\u0107inski stari grad, a potom zgrada vinogradarskog\u00a0podruma\u00a0biv\u0161eg IPK, prizemna zgrada nad vinogradarskim podrumom, upravna zgrada nekada\u0161njeg OOUR Ratarstvo i skladi\u0161na zgrada, tj. pecara, objekat apoteke, Uprava amaterskog kazali\u0161ta Franjo Serti\u0107 Bijeli, \u017dupni ured, prizemnica srpske pravoslavne crkve, zgrada\u00a0pravoslavne crkve, zgrada negda\u0161njih DPO, stara\u00a0po\u0161ta, zgrada poslovnih prostorija biv\u0161e Slatinke pored ljekarne i\u00a0Evangelisti\u010dka crkva.<\/p>\n

U slatinskom kraju nalazi se 6 arheolo\u0161kih lokaliteta\u00a0: Aleksandrovac -“Hercegovac” pretpovijesna nekropola, \u010ca\u0111avica -srednjovijekovna nekropola, Mikleu\u0161 -pretpovijesno naselje, Noskovci -pretpovijesno naselje, Sopje -pretpovijesno naselje i Sladojevci\/ciglana -anti\u010dka nekropola.<\/p>\n

Vlada Republike Hrvatske donijela je svojedobno odluku o restauraciji spomenika kulture od dr\u017eavne vrijednosti, te je suglasno tomu u toku provedba detaljne restauracije objekta srpske pravoslavne crkve u Gornjem Miholjcu. Restauracija \u0107e trajati nekoliko narednih godina. Crkvu Svete trojice podigli su pravoslavni mje\u0161tani Gornjeg Miholjca\u00a01793. godine. Jedna je od najstarijih crkava u slatinskom kraju i zaslu\u017ena za po\u010detak razvoja \u0161kolstva ovog dijela Slavonije.<\/p>\n

Ovom odlukom nadle\u017enog Ministarstva Vlade Republike Hrvatske obuhva\u0107en je i arheolo\u0161ki lokalitet Sjenjak u Novoj Bukovici.<\/p>\n

U okolici Slatine, nalazi se imanje Vi\u0161njica, na kojem se uzgajaju arapski\u00a0konji,\u00a0jeleni lopatari\u00a0i\u00a0mufloni\u00a0te\u00a0povr\u0107e\u00a0batat,\u00a0\u0161paroge\u00a0i ljekovito bilje. Ergela arapskih konja postala je\u00a02005., pridru\u017eeni \u010dlan Svjetske oragnizacije uzgajiva\u010da arapskih konja.<\/p>\n

Obrazovanje<\/span><\/h1>\n

Osnovna \u0161kola Josipa Kozarca (prethodno ime: Grigor Vitez)<\/strong><\/p>\n

Osnovna \u0161kola Eugena Kumi\u010di\u0107a (prethodno ime: Lazo Tihomirovi\u0107-Baja)<\/strong><\/p>\n

Srednja \u0161kola Marka Maruli\u0107a (prethodni naziv: Srednjo\u0161kolski centar Edvard Kardelj)<\/strong><\/p>\n

Industrijsko-obrtni\u010dka \u0161kola Slatina<\/strong><\/p>\n

Osnovna Glazbena \u0161kola Slatina<\/strong><\/p>\n

\"\" \"\"<\/p>\n

KULTURA<\/h1>\n

Od 1995. godine u Slatini se odr\u017eava Me\u0111unarodni glazbeni festival “Dani Milka Kelemena”.<\/p>\n

U Slatini je djelovalo pjeva\u010dko dru\u0161tvo jo\u0161 potkraj XIX stolje\u0107a, pod nazivom\u00a0Zrinski, a kasnije je osnovano i dru\u0161tvo Obili\u0107. O tome postoje pisani tragovi. Prema\u00a0statisti\u010dkom\u00a0godi\u0161njaku od\u00a01905. godine na slatinskom su podru\u010dju postojala dva pjeva\u010dko glazbena dru\u0161tva s ukupno 89 \u010dlanova. KUD Bratstvo osnovano je 5. lipnja\u00a01967. godine pod imenom Dika, ali je prije toga u poslijeratnom periodu djelovalo vi\u0161e dru\u0161tava. Nakon oslobo\u0111enja 1945. godine djelovalo je\u00a0dru\u0161tvo\u00a0Jedinstvo, zatim Grani\u010dar i dru\u0161tvo Nikola Miljanovi\u0107 Karaula.<\/p>\n

U 1936. godini otvoren je u Slatini prvi\u00a0kinematograf. Vlasnik mu je bio\u00a0trgovac\u00a0Fuks. Prvo putuju\u0107e slatinsko\u00a0kino\u00a0ustanovljeno je 1944. godine. Nosioci ove\u00a0aktivnosti\u00a0bili su Nikola Plati\u0161a, Vlado Madecki i Stjepan \u0160omo\u0111i.<\/p>\n

Godine 1969. osnovana je radio stanica Podravska Slatina. Prvih dvadesetak godina postojanja djelovala je u sastavu Narodnog sveu\u010dili\u0161ta “Veljko Vlahovi\u0107”, u okviru organizacione jedinice Centra za informiranje.<\/p>\n

Gradsko amatersko\u00a0kazali\u0161te\u00a0Franjo Serti\u0107 Bijeli osnovano je potkraj\u00a01954. godine. Na\u017ealost, tijekom 1958. godine do\u0161lo je do prestanka rada kazali\u0161ne umjetnosti. Tek\u00a01973. godine ponovno se obnavlja\u00a0dramski\u00a0amaterizam.\u00a01976. godine iz sekcije kulturno-umjetni\u010dkog dru\u0161tva, prerasta u Gradsko amatersko kazali\u0161te. Od\u00a01978. godine\u00a0kazali\u0161te\u00a0ima svog profesionalnog\u00a0urednika. Veliki doprinos u radu slatinskog kazali\u0161ta i razvoju kazali\u0161ne umjetnosti u slatinskom kraju dala je obitelj Lea Srdo\u010da. Od 1977. godine u P. Slatini su se odr\u017eavale Slatinske kazali\u0161ne ve\u010deri.<\/p>\n

Krajem 1996. godine osnovan je Slatinski likovni klub (SLIK), koji svake godine raznim aktivnostima doprinosi i upotpunjuje kulturnom iskazu grada. Osniva\u010di i najzna\u010dajnija imena ovog kluba su Josip Gribl, \u0110or\u0111e Stanisavljevi\u0107, Josip Milkovi\u0107, Tomislav \u0160trajtenberger, Jovan Vukovi\u0107, Dragan Milo\u0161evi\u0107, Zvonko Prpi\u0107… Po\u010dev od 1999. godine SLIK svake godine organizira Likovnu koloniju “Slatinske slike”, a po\u010dev od 2003. godine u tradiciju je u\u0161la i Likovna radionica. \u010clanovi SLIK-a sudjeluju na likovnim kolonijama koje organiziraju likovni klubovi u drugim mjestima u RH te na likovnim kolonijama organiziranim u humanitarne svrhe. Posljednjih nekoliko godina pojedini \u010dlanovi SLIK-a u\u010destvuju na poznatoj me\u0111unarodnoj likovnoj koloniji u Subotici, a u organizaciji Hrvatskog kulturnog centra “Bunjeva\u010dko kolo”.<\/p>\n

GRADSKE TVRTKE I USTANOVE<\/h1>\n

<\/h3>\n
\n

Gradske tvrtke i agencije:<\/h2>\n