{"id":11784,"date":"2020-03-10T14:00:26","date_gmt":"2020-03-10T14:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=11784"},"modified":"2021-01-12T14:00:54","modified_gmt":"2021-01-12T14:00:54","slug":"grad-dubrovnik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-dubrovnik\/","title":{"rendered":"GRAD DUBROVNIK"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><em><strong>Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske. Ime je dobio po hrastovoj \u0161umi, dubravi. Administrativno je sredi\u0161te Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije i jedno od najva\u017enijih povijesno-turisti\u010dkih sredi\u0161ta Hrvatske. Nalazi se u ju\u017enoj Dalmaciji. Prema popisu iz 2011. godine Dubrovnik je imao 42.615 stanovnika. Godine 1979. grad Dubrovnik dodan je na UNESCO-ov popis Svjetske ba\u0161tine.<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/travelwithus.hr\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/tlocrt_grada.jpg\" alt=\"Grad Dubrovnik - travelwithus.hr\" width=\"619\" height=\"455\" \/><\/p><\/blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\">Prosperitet grada Dubrovnika oduvijek se temeljio na pomorskoj trgovini. U srednjem vijeku postao je kao Dubrova\u010dka Republika jedini grad-dr\u017eava na isto\u010dnoj obali Jadrana koji je konkurirao Mleta\u010dkoj Republici. Uz svoje bogatstvo i diplomaciju, grad je postigao izvanredan stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stolje\u0107a. Dubrovnik je bio jedan od sredi\u0161ta razvitka hrvatskog jezika i knji\u017eevnosti te su u njemu stvarali mnogi zna\u010dajni hrvatski pjesnici, dramati\u010dari, slikari, matemati\u010dari, fizi\u010dari i drugi u\u010denjaci.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/www.wish.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/dubrovnik-21.jpg\" alt=\"Dubrovnik najposje\u0107eniji turisti\u010dki grad Hrvatske \u2013 Wish\" \/><\/p>\n<h1 style=\"text-align: center;\">NASELJA<\/h1>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong><em>Bosanka<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Brse\u010dine<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>\u010cajkovica<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>\u010cajkovi\u0107i<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Donje Obuljeno<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Dubravica<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Gornje Obuljeno<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Groma\u010da<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Kli\u0161evo<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Kne\u017eica<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Kolo\u010dep<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Komolac<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Lopud<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Lozica<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Ljuba\u010d<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Moko\u0161ica<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Mravinjac<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Mr\u010devo<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Nova Moko\u0161ica<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Ora\u0161ac<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Osojnik<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Petrovo Selo<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Pobre\u017eje<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Prijevor<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Ro\u017eat<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Su\u0111ura\u0111<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Sustjepan<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>\u0160ipanska Luka<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>\u0160umet<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Trsteno<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Zaton<\/em><\/strong><br \/>\n<strong><em>Gradski kotari<\/em><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Klima<\/strong><br \/>\n<strong>Srednja godi\u0161nja temperatura: 16,6 \u00b0C<\/strong><br \/>\n<strong>Srednja vrijednost temperature zraka najhladnijeg mjeseca (sije\u010danj): 9.0 \u00b0C<\/strong><br \/>\n<strong>Srednja vrijednost temperature zraka najtoplijeg mjeseca (kolovoz): 26.0 \u00b0C<\/strong><br \/>\n<strong>Salinitet mora: 38 \u2030<\/strong><br \/>\n<strong>Ima vi\u0161e od 250 sun\u010danih dana u godini. Srednja godi\u0161nja temperatura je 16,6 \u00b0C, a ljetna 26 \u00b0C. Snijeg i niske temperature prava su rijetkost. Najhladniji mjesec u godini je sije\u010danj, a najtopliji kolovoz. Sezona kupanja traje od travnja do listopada. U godini ima 109 ki\u0161nih dana, a ljeti samo 14. Grad od bure \u0161titi brdo Sr\u0111, a od udara juga oto\u010di\u0107 Lokrum.<\/strong><\/p>\n<h1 style=\"text-align: center;\">Spomenici i znamenitosti<\/h1>\n<p><strong>Gradske zidine i utvr\u0111enja<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Tvr\u0111ava Lovrijenac<br \/>\nGradske zidine &#8211; gra\u0111ene su od 13. do 17. stolje\u0107a za potrebe obrane i za\u0161tite. Duge su 1940 m, visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4\u20136 m, a prema moru 1,5\u20133 m. Na \u010detiri strane svijeta, za\u0161ti\u0107ene su utvrdama.<br \/>\nKula Min\u010deta &#8211; utvrda na sjeveru gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovr\u0161ena je 1464. godine, gradili su je brojni graditelji, me\u0111u njima i Juraj Dalmatinac. Povod za izgradnju bula je vijest o padu Carigrada 1453. godine.<br \/>\nKula Bokar &#8211; utvrda na zapadu gradskih zidina, naziva se i Zvjezdan, gra\u0111ena je od 1461. do 1463. prema projektu firentinskog graditelja Michelozza Michelozzija.<br \/>\nTvr\u0111ava Sv. Ivan &#8211; utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz 16. stolje\u0107a. \u0160titila je ulaz u staru gradsku luku. Djelo je dubrova\u010dkog graditelja Paskoja Mili\u010devi\u0107a.<br \/>\nTvr\u0111ava Lovrijenac &#8211; utvrda koja se nalazi kraj vanjskih zapadnih zidina grada, 37 m iznad razine mora. Tvr\u0111ava je poznata po svojim predstavama i vjen\u010danjima te najva\u017enije kao povijesni simbol otpora Mleta\u010dkoj republici. Poznata i kao Gibraltar Dubrovnika.<br \/>\nTvr\u0111ava Revelin &#8211; utvrda na istoku gradskih zidina. Gra\u0111ena je 1462. godine pred turskom opasno\u0161\u0107u.<br \/>\nUtvrda Imperial &#8211; utvrda na brdu Sr\u0111 sjeverno i iznad Dubrovnika.<br \/>\nGradska vrata od Pila &#8211; zapadna vrata kroz koja se ulazilo u grad. Sagra\u0111ena su 1537. godine. Na njima je bio pokretni most, koji se svake no\u0107i zatvarao.<br \/>\nGradska vrata od Plo\u010da &#8211; isto\u010dna vrata kroz koja se ulazilo u grad iz 15. stolje\u0107a.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Crkve i samostani<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Katedrala Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije na nebo<br \/>\nDubrova\u010dka katedrala &#8211; posve\u0107ena je Uznesenju Bla\u017eene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa). Nastala je na mjestu bizantske i romani\u010dke katedrale, koja je uni\u0161tena u velikom potresu 1667. godine. Sada\u0161nja barokna katedrala gra\u0111ena je od 1671. do 1713. godine. Riznica katedrale \u010duva zlatne i srebrne relikvijare, kri\u017eeve, crkveno posu\u0111e i slike talijanskih (Tizian, Raffael i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara.<br \/>\nCrkva sv. Vlaha &#8211; izgra\u0111ena je na mjestu romani\u010dke crkve, koja je pre\u017eivjela veliki potres 1667., ali je uni\u0161tena u po\u017earu 1706. godine. Nova barokna crkva izgra\u0111ena je od 1706. do 1715. godine. Na glavnom oltaru nalazi se kip sv. Vlaha od pozla\u0107enog srebra rad dubrova\u010dkih majstora iz 15. stolje\u0107a. U rukama dr\u017ei maketu grada prije potresa 1667.<br \/>\nFranjeva\u010dki samostan i crkva Male bra\u0107e &#8211; potje\u010du iz 14. stolje\u0107a. Vrata crkve su nasvo\u0111ena rasko\u0161nim goti\u010dkim portalom, koji se jedini pre\u017eivio potres 1667. Kasnoromani\u010dki klaustar iz 1360. godine, izgradio je Mihoje Brajkov iz Bara. U sklopu samostana od 1317. godine do danas djeluje ljekarna, tre\u0107a po starosti u Europi.<br \/>\nDominikanski samostan i crkva sv. Dominika &#8211; gra\u0111eni u 14. stolje\u0107u. Ju\u017eni portal izradio je kipar Bonino da Milano 1419. godine. Isti\u010de se goti\u010dko-renesanski klaustar. Muzej samostana sadr\u017ei vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrova\u010dkih slikara iz 15. i 16. stolje\u0107a: Lovre Dobri\u010devi\u0107a, Mihajla Hamzi\u0107a i Nikole Bo\u017eidarevi\u0107a, veliko oslikano raspelo Paola Veneziana iz 14. stolje\u0107a i oltarnu palu sv. Magdalena, rad talijanskog slikara Tiziana iz 1550. godine.<br \/>\nIsusova\u010dki samostan i crkva sv. Ignacija &#8211; barokne gra\u0111evine iz 17. i 18. stolje\u0107a. Uz crkvu je glasovito dubrova\u010dko u\u010dili\u0161te &#8220;Collegium Ragusinum&#8221;.<br \/>\nSamostan sv. Klare &#8211; izgra\u0111en je uz same gradske zidine u 13. i 14. stolje\u0107u. U njemu je 1434. godine otvoreno prihvatili\u0161te za napu\u0161tenu djecu.<br \/>\nCrkva sv. Josipa &#8211; sagra\u0111ena je 1667. godine na mjestu, u potresu, sru\u0161ene crkve sv. Jakova.<br \/>\nCrkva sv. Nikole &#8211; iz 11. stolje\u0107a, jedna od najstarijih sa\u010duvanih crkava u gradu.<br \/>\nCrkva i sveti\u0161te Gospe od Milosr\u0111a iz 1279. s kapucinskim samostanom iz 1928.<br \/>\nCrkva sv. Spasa &#8211; iz 1520. godine, ostala je neo\u0161te\u0107ena u velikom potresu 1667. godine. Ova renesansna crkva djelo je kor\u010dulanskog majstora Petra Andriji\u0107a. Sagra\u0111ena je kao zavjetna crkva nakon velikog potresa 1520. godine.<br \/>\nCrkva sv. Roka &#8211; renesansna crkva iz 16. stolje\u0107a.<br \/>\nCrkva sv. Marije &#8211; u njoj se \u010duvaju vrijedne slike dubrova\u010dkih slikara &#8220;Poliptih&#8221; Lovre Dobri\u010devi\u0107a i &#8220;Triptih&#8221; Nikole Bo\u017eidarevi\u0107a.<br \/>\nSefardska sinagoga &#8211; jedna od najstarijih u Europi s po\u010detcima u 14. stolje\u0107u.<br \/>\nSrpska pravoslavna crkva &#8211; izgra\u0111ena 1877. godine<br \/>\nMesd\u017eid &#8211; islamski vjerski objekt u ulici Miha Pracata.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Pala\u010de<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Kne\u017eev dvor<br \/>\nKne\u017eev dvor &#8211; nekada je bio sjedi\u0161te vlade i kneza Dubrova\u010dke Republike, danas je Kulturno-povijesni muzej.<br \/>\nPala\u010da Divona tj. Sponza &#8211; goti\u010dko- renesansna pala\u010da izgra\u0111ena prema projektu dubrova\u010dkog majstora Paskoja Mili\u010devi\u0107a.<br \/>\nPala\u010da Sko\u010dibuha (Resti\u0107eva 1) &#8211; vrhunska patricijska pala\u010da, danas zanemarena.<br \/>\nPala\u010da Stay (ul. Izme\u0111u Pola\u010da 9-11) &#8211; pogo\u0111ena u ratu 1991., predvi\u0111ena za obnovu.<br \/>\nPala\u010da Isusovi\u0107-Braichi (Prijeko 24) &#8211; jedan je od najljep\u0161ih primjera renesansne stambene arhitekture u gradu.<br \/>\nPala\u010da Ranjina (Ul. bra\u0107e Andriji\u0107a 10) &#8211; goti\u010dko-renesansa pala\u010da gra\u0111ena je krajem 15. stolje\u0107a i dio je velikog, devastiranog stambenog bloka.<br \/>\nPala\u010da Sorko\u010devi\u0107 (Dr\u017ei\u0107eva poljana 3) &#8211; gra\u0111ena krajem 17. i po\u010detkom 18. stolje\u0107a.<br \/>\nPala\u010da Puci\u0107 (Od pu\u010da 1) &#8211; barokna pala\u010da iz 17. stolje\u0107a, danas luksuzni hotel<br \/>\nPala\u010da Trifoni-\u0110or\u0111i\u0107 (Od pu\u010da 17, \u0160iroka 5) &#8211; predvi\u0111ena za obnovu.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Ljetnikovci<\/strong><br \/>\nLjetnikovac Petra Sorko\u010devi\u0107a na Lapadu(Pietro de Sorgo) &#8211; izgra\u0111en je u vremenu od 1472. do 1535. godine. Kombinacija je goti\u010dko-renesansnog stila. Nalazi se na lapadskoj obali, okrenut prema zaljevu Gru\u017e.<br \/>\nLjetnikovac Bona-Caboga na Batahovini &#8211; izgra\u0111en je u 16. stolje\u0107u. Zna\u010dajan je po glavnom pro\u010delju u prizemlju, koje cijelom du\u017einom ima trijem sa sedam arkada.<br \/>\nLjetnikovac Stay na Batahovini &#8211; obnovljeni ljetnikovac u kojem je sada Konzervatorski odjel.<br \/>\nLjetnikovac Resti u Ro\u017eatu, Rijeka Dubrova\u010dka &#8211; zapu\u0161teni ljetnikovac gra\u0111en u drugoj polovici 16. stolje\u0107a.<br \/>\nLjetnikovac Klementa Gozze u Obuljenom &#8211; gra\u0111en od 1575. do 1581. godine, danas zapu\u0161ten.<br \/>\nLjetnikovac Vice Sko\u010dibuhe na Boninovu &#8211; ima odli\u010dan pogled na gru\u0161ki zaljev i otoke. Obnavljan od 1938. do 1941. godine.<br \/>\nLjetnikovac Crijevi\u0107-Puci\u0107 (Pozza-Cerva) na Gradcu &#8211; s kraja 16. stolje\u0107a, smje\u0161ten je na Gradcu iznad Vrata od Pila.<br \/>\nLjetnikovac Puci\u0107 na Pilama &#8211; me\u0111u najljep\u0161im gra\u0111evinama u gradu. Obnovljen je i sada je poslovni prostor.<br \/>\nLjetnikovac Bona-Gradi u Gru\u017eu &#8211; goti\u010dko-renesansni ljetnikovac.<br \/>\nLjetnikovac Ghetaldi-Gondola\/Gunduli\u0107 u Gru\u017eu &#8211; goti\u010dko-renesansni ljetnikovac.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/croatia.hr\/sites\/default\/files\/styles\/image_full_width\/public\/migrate\/02-dubrovnik-optimizirano-za-tisak-ivo-biocina-1-1-1-1-1-1.jpg?itok=CBLmstkB\" alt=\"Stari grad Dubrovnik\" width=\"558\" height=\"314\" \/><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/narod.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/ThinkstockPhotos-516791906.jpg\" alt=\"Grad Dubrovnik Dru\u0161tvu prijatelja dubrova\u010dke starine produ\u017eio ugovor o upravljanju gradskim zidinama \u2013 narod.hr\" width=\"701\" height=\"467\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Saznajte novosti <a href=\"https:\/\/www.dubrovnik.hr\/\"><strong>OVDJE.<\/strong><\/a><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/www.dubrovnik.hr\/uploads\/1542357725.jpg\" width=\"627\" height=\"717\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Gradona\u010delnik Mato Frankovi\u0107<\/strong><br \/>\n<strong>Gradona\u010delnik zastupa Grad Dubrovnik i nositelj je izvr\u0161ne vlasti Grada Dubrovnika.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Gra\u0111ani ga biraju na neposrednim izborima na vrijeme od \u010detiri godine, sukladno Zakonu o lokalnim izborima i dopuni navedenog Zakona, a po\u010dinje prvoga radnoga dana koji slijedi nakon dana objave kona\u010dnih rezultata izbora i traje do prvoga radnoga dana koji slijedi nakon dana objave kona\u010dnih rezultata izbora novoga gradona\u010delnika.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Gradona\u010delnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovu djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada Dubrovnika.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Gradona\u010delnik dva puta godi\u0161nje podnosi polugodi\u0161nje izvje\u0161\u0107e o svojem radu, i to do 31. o\u017eujka teku\u0107e godine za razdoblje od srpnja do prosinca prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje od sije\u010dnja do lipnja teku\u0107e godine.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Gradona\u010delnik ima dva zamjenika koji ga zamjenjuju kad je du\u017ee nenazo\u010dan ili je iz drugih razloga sprije\u010den obavljati svoje du\u017enosti. Gradona\u010delnik mo\u017ee obavljanje odre\u0111enih poslova iz svojega djelokruga povjeriti zamjenicima, ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje.<\/p>\n<h1 style=\"text-align: center;\">KONTAKT I ADRESA<\/h1>\n<p style=\"text-align: center;\">Upravni odjel za poslove gradona\u010delnika<br \/>\nAdresa: Pred Dvorom 1, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska | Tel: 020 351-800 | Fax 020 321-528 | E-mail: uredgradonacelnika@dubrovnik.hr<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">E: grad@dubrovnik.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske. Ime je dobio po hrastovoj \u0161umi, dubravi. Administrativno je sredi\u0161te Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije i jedno od najva\u017enijih povijesno-turisti\u010dkih sredi\u0161ta Hrvatske. Nalazi se u ju\u017enoj Dalmaciji. Prema popisu iz 2011. godine Dubrovnik je imao 42.615 stanovnika. Godine 1979. grad Dubrovnik dodan je na UNESCO-ov<a href=\"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-dubrovnik\/\" class=\"read-more\">Read More &#8230;<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11785,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[308],"tags":[],"class_list":["post-11784","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gradovi"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.1","language":"en","enabled_languages":["hr","en"],"languages":{"hr":{"title":true,"content":true,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/DUBR.jpeg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7orY6-344","jetpack-related-posts":[{"id":9689,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/poslovni-marketing\/dubrovacko-neretvanska-zupanija\/","url_meta":{"origin":11784,"position":0},"title":"DUBROVA\u010cKO-NERETVANSKA \u017dUPANIJA","author":"tourist-ad-guide","date":"April 5, 2016","format":false,"excerpt":"Podijeljena u dva dijela (dubrova\u010dki i s Kor\u010dulom neretvanski) na najju\u017enijem dijelu Republike Hrvatske nalazi se Dubrova\u010dko-neretvanska \u017eupanija. GRADOVI: Dubrovnik Metkovi\u0107 Kor\u010dula Plo\u010de Opuzen Osnovna karakteristika gospodarstva \u017dupanije jest da u njoj prevladavaju tercijarne djelatnosti,\u00a0a zastupljenost primarnog i sekundarnog sektora je znatno manja. Cjelokupno gospodarstvo\u00a0najvi\u0161e je orijentirano na ugostiteljstvo i\u2026","rel":"","context":"In &quot;Poslovni marketing&quot;","block_context":{"text":"Poslovni marketing","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/poslovni-marketing\/"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/brojke.png?resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/brojke.png?resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/brojke.png?resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/brojke.png?resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":3956,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/poslovni-marketing\/libertas-dubrovnik-d-o-o\/","url_meta":{"origin":11784,"position":1},"title":"LIBERTAS-DUBROVNIK d.o.o.","author":"tourist-ad-guide","date":"June 21, 2016","format":false,"excerpt":"Gradski i prigradski promet je uveden u Dubrovniku jo\u0161 1951.godine kada je poduze\u0107e \u201cTramvaj\u201d kod spajanja sa Okru\u017enim dalmatinskim auto poduze\u0107em dobilo nekoliko starih autobusa. U prigradskom prometu su uvedene linije za Metkovi\u0107, Grudu, Herceg Novi, a u gradskom prometu autobusi su povezivali naselja Plo\u010de, Viktorija, \u0160ip\u010dine sa starom gradskom\u2026","rel":"","context":"In &quot;Poslovni marketing&quot;","block_context":{"text":"Poslovni marketing","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/poslovni-marketing\/"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/naslovna-3.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/naslovna-3.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/naslovna-3.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/naslovna-3.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x"},"classes":[]},{"id":777,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/bosna-i-hercegovina\/opcina-trebinje\/","url_meta":{"origin":11784,"position":2},"title":"GRAD TREBINJE &#8211; Bosna i Hercegovina","author":"tourist-ad-guide","date":"May 19, 2016","format":false,"excerpt":"Trebinje je najju\u017eniji grad Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Nalazi se u dolini rijeke Trebi\u0161njice, na trome\u0111i BiH, Crne Gore i Hrvatske. Od putni\u010dkih pravaca najzna\u010dajnija su dva: Beograd-Dubrovnik i Mostar-Podgorica. Dana\u0161nja op\u0107ina Trebinje zauzima prostor od 904 km\u00b2. Prema posljednjim procjenama, Trebinje ima oko 37000 stanovnika, od \u010dega,\u2026","rel":"","context":"In &quot;Bosna i Hercegovina&quot;","block_context":{"text":"Bosna i Hercegovina","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/bosna-i-hercegovina\/"},"img":{"alt_text":"Screenshot_1","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/Screenshot_1-6-300x145.jpg?resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/Screenshot_1-6-300x145.jpg?resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/Screenshot_1-6-300x145.jpg?resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10633,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-crikvenica\/","url_meta":{"origin":11784,"position":3},"title":"GRAD CRIKVENICA","author":"tourist-ad-guide","date":"March 9, 2020","format":false,"excerpt":"Crikvenica\u00a0je grad u zapadnoj\u00a0Hrvatskoj, to\u010dnije u\u00a0Kvarnerskome zaljevu. Administrativno pripada\u00a0Primorsko-goranskoj \u017eupaniji. WEB KAMERA - U\u017dIVO Crikvenica se nalazi na dohvat ruke posjetiteljima iz\u00a0Srednje Europe. Smje\u0161tena je na hrvatskom dijelu\u00a0Jadranskog mora, poznatom kao\u00a0Hrvatsko primorje, u dijelu\u00a0Kvarnerskog zaljeva, svega 35 kilometara od grada\u00a0Rijeke, sredi\u0161ta\u00a0\u017dupanije primorsko-goranske. To veliko prometno \u010dvori\u0161te i najve\u0107a hrvatska luka\u2026","rel":"","context":"In &quot;Gradovi&quot;","block_context":{"text":"Gradovi","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/gradovi\/"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/GRAD-CRIKVENICA-NASLOVNA.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":6933,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gastro\/dubravka-1836-restaurant-cafe-dubrovnik\/","url_meta":{"origin":11784,"position":4},"title":"DUBRAVKA 1836 RESTAURANT &#038; CAF\u00c9 &#8211; Dubrovnik","author":"tourist-ad-guide","date":"September 30, 2016","format":false,"excerpt":"\u00a0 <iframe width=\"560\" height=\"315\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/8Xo0Am0iO6s\" frameborder=\"0\" allowfullscreen><\/iframe> Izravno na ulazu sa zapadne strane u Stari Grad, na jedinstvenoj lokaciji s koje se pru\u017ea prekrasan pogled na tvr\u0111ave Lovrijenac, Bokar i Min\u010deta, pod kro\u0161njama stoljetnih platana, tu je Dubravka Restaurant & Caf\u00e9, osnovan 1836. Kao \u0161to tradicija nala\u017ee, ali i poseban\u2026","rel":"","context":"In &quot;Gastro&quot;","block_context":{"text":"Gastro","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/gastro\/"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/naslovna-2-1.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/naslovna-2-1.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/naslovna-2-1.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/naslovna-2-1.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x"},"classes":[]},{"id":11395,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-lepoglava\/","url_meta":{"origin":11784,"position":5},"title":"GRAD LEPOGLAVA","author":"tourist-ad-guide","date":"March 2, 2020","format":false,"excerpt":"Lepoglava\u00a0je grad u\u00a0Hrvatskoj. NASELJA Bednjica, Crkovec, Donja Vi\u0161njica, Gornja Vi\u0161njica, Jazbina Vi\u0161nji\u010dka, Kamenica, Kameni\u010dki Vrhovec, Kameni\u010dko Podgorje, Lepoglava, Muri\u010devec, O\u010dura, Viletinec, Vuli\u0161inec, Zalu\u017eje, Zlogonje i \u017darovnica. Lepoglavu karakterizira povoljan geografski polo\u017eaj, blizina Slovenije i va\u017enih gradskih sredi\u0161ta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Povoljan polo\u017eaj osiguravao je Lepoglavi mnoge pogodnosti. Danas je Lepoglava\u2026","rel":"","context":"In &quot;Gradovi&quot;","block_context":{"text":"Gradovi","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/gradovi\/"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/GRAD-LEPOGLAVA-NASLOVNA.gif?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11784","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11784"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11784\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11787,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11784\/revisions\/11787"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11785"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11784"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11784"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11784"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}