{"id":12038,"date":"2020-12-15T09:58:38","date_gmt":"2020-12-15T09:58:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=12038"},"modified":"2021-02-17T09:59:24","modified_gmt":"2021-02-17T09:59:24","slug":"grad-bakar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-bakar\/","title":{"rendered":"GRAD BAKAR"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><em><strong>Bakar se nalazi na bre\u017euljku sjeverozapadnog djela istoimenog zaljeva i okru\u017een je brdima koja dose\u017eu do 300m nadmorske visine. Cijelo je podru\u010dje bogato izvorima pitke vode, a prekriveno je bjelogoricom i niskim raslinjem. Najve\u0107i dio ipak zauzima goli kr\u0161.<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em><strong>Povijesna jezgra (progla\u0161ena spomenikom kulture 1968.), podijeljena je na dva dijela: stariji, gornji, tzv. \u201eGrad\u201c u kojem se razvilo naselje opasano gradskim zidinama i donji dio koji se sastoji od predjela \u201eZagrad\u201c i \u201ePrimorje\u201c. Klima je mediteranska pa i arhitektura odgovara mediteranskom tipu gradnje s mno\u0161tvom krivudavih, uskih, strmih i stepeni\u010dastih ulica i malih trgova.<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em><strong>Odmah ponad grada prolazi Jadranska magistrala (M2, E65), a na sjeverozapadu, 15 \u2013 ak km. dalje le\u017ei grad Rijeka.<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"http:\/\/www.tz-bakar.hr\/en\/media\/k2\/items\/cache\/83c2446a0896df0a1f4af01c940ae1d9_XL.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za grad bakar\" width=\"647\" height=\"301\" \/><\/p><\/blockquote>\n<h2 style=\"text-align: center;\">GRADSKA NASELJA<\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve, Praputnjak, \u0160krljevo i Zlobin.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Postoje legende kako je naselje iz kojega je nastao dana\u0161nji grad, nastalo naseljavanjem \u017didova iz Jeruzalema koji su u 1.st. pobjegli od razaranja rimskog cara Tita ali i one koje govore o postojanju naselja koje su osnovali Iliri jo\u0161 davno prije na\u0161e ere asimiliraju\u0107i prvotne stanovnike Kelte. Najvjerojatnije je da se na podru\u010dju dana\u0161njeg grada nalazilo znatnije naselje imena Volcera koje su naseljavali Rimljani.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>U 13.st. se spominju imena Bukar i Bkri te talijanski naziv Buccari. Ime grada se po prvi puta susre\u0107e u Vinodolskom zakoniku (1288.), a postoje pretpostavke kako je nastalo zbog blizine obli\u017enjeg rudnika bakarske rude ili od rije\u010di bukara koja ozna\u010dava drveni vr\u010d oblikom sli\u010dan Bakarskom zaljevu.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Bakarski kroni\u010dar Bartol Bar\u010di\u0107, u rukopisu iz 1740. \u201eHistoria d`alcune antiche memorie di Buccari\u201c, spominje i imena Patrassi, Valcera, kao i naziv Lokaj, koji danas nosi jedna gradska ulica.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Feudalno doba<\/em><br \/>\n<em>Grad se najvi\u0161e razvija izme\u0111u 1225. i 1774. godine. Do tada postoji kao samostalna op\u0107ina (communitas) s vlastitom upravom (koja se zasnivala na propovijedima sve\u0107enika glagolja\u0161a), te crkvenom i vojnom organizacijom. Od 13.st. ulazi u sklop Vinodolske \u017eupe kojom, uz ostale kr\u010dke knezove, upravljaju velika\u0161ke hrvatske obitelj Frankopan i Zrinski. I dalje zadr\u017eava samostalnu ulogu prometnog i trgova\u010dkog sredi\u0161te te sve vi\u0161e ja\u010da do druge polovice 13.st. i sukoba s Mleta\u010dkom Republikom, kad biva djelomi\u010dno spaljen. 1364. kr\u010dki knez Stjepan I osniva bakarsku gospo\u0161tiju (dominij) koja dobiva kona\u010dne granice tek 1455., te odre\u0111uje granice grada s hreljinskim i grobni\u010dkim dominijem, a kraju daje naziv Meja.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Komorsko doba<\/em><br \/>\n<em>Nakon pogibije Zrinskih,1671. grad dolazi pod austrijsku dr\u017eavnu upravu i ulazi u Komorsko doba. Iako ovo razdoblje zapo\u010dinje plja\u010dkama dobara i uni\u0161tavanja postoje\u0107e privrede, stavlja Bakar u va\u017ean polo\u017eaj kapetanije nadle\u017ene za cijeli Vinodol. Pro\u0161irena je sudska djelatnost osnivanjem visokog suda zvanog Carski i kraljevski vikarijat, \u010dija je nadle\u017enost obuhva\u0107ala \u0161iroko podru\u010dje Gorskog kotara i primorja te je podrazumijevala i dono\u0161enje presude smrtne kazne.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Vladavina Marije Terezije<\/em><br \/>\n<em>13. svibnja 1778., Bakar je progla\u0161en slobodnim gradom poveljom carice Marije Terezije te dobiva status slobodne trgova\u010dke luke \u0161to dovodi do razvoja pomorskog prometa, trgovine i poja\u010dane izgradnje. Sljede\u0107e godine, 23. travnja, dobiva status kraljevskog grada te mu carica dodjeljuje grb,autonomiju i crkveni patronat. 1779. osnovana je i prva \u010detverogodi\u0161nja osnovna \u0161kola.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Od 19.st. do danas<\/em><br \/>\n<em>1849. je osnovana pomorska \u0161kola, a 1875. Hrvatsko brodarsko dru\u0161tvo.1882., Bakar je pripojen Hrvatskoj.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>1883. izgradnjom \u017eeljezni\u010dke pruge Karlovac \u2013 Rijeka, Bakar po\u010dinje gubiti va\u017enost zbog preusmjeravanja lu\u010dkog prometa na Rijeku. U 20.st. zapo\u010dinje njegova industrijalizacija izgradnjom koksare koja umjesto razvoja donosi ekolo\u0161ku devastaciju cjelokupnog zaljeva (zatvorena 1995.), a dana\u0161nje malo brodogradili\u0161te jo\u0161 slu\u017ei za gradnju i popravke, uglavnom, ribarskih brodova.<\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/www.kamonaizlet.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/Bakar-nocu-autor-Miljenoko-%C5%A0egulja-710x399.jpg\" alt=\"Slikovni rezultat za grad bakar\" width=\"461\" height=\"259\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>U ne tako davnoj pro\u0161losti, Bakar je bio centar tunolovstva sjevernog Jadrana, a njegovi su ribari opskrbljivali Rijeku, Trst i Veneciju. Tu je bila i velika flota od 60 trgova\u010dkih jedrenjaka, a svoj ugled duguje i proizvodnji svjetski poznatog pjenju\u0161ca. Danas je ra\u0161irena tiskarska djelatnost s nekoliko listova i izdanih knjiga, ugostiteljski objekti su rasprostranjeni cijelim podru\u010djem, a u zale\u0111u je izgra\u0111ena industrijska zona<\/strong>.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Znamenitosti<\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Gradske zidine &#8211; Ka\u0161tel<\/strong><br \/>\nPo\u010detak utvr\u0111enja grada se\u017ee u rani srednji vijek i doba seoba naroda. U to se vrijeme stanovni\u0161tvo po\u010delo preseljavati s nesigurne \u010distine na obli\u017enji bre\u017euljak \u0161to se uzdi\u017ee 50m iznad mora. Isti ima oblik trostrane krnje piramide te je njegov odsje\u010deni vrh predstavljao idealno mjesto za smje\u0161tanje utvrde, Ka\u0161tela. Od tuda vode zidovi do utvrda Turan na jugozapadu i \u010detvrtaste kule Fortica na jugoistoku dok se u sredini nalaze glavna gradska vrata.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/3\/3f\/Bakar2.jpg\/250px-Bakar2.jpg\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Stara jezgra<\/em><\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/9\/9d\/Crkva_Sv._Andrija_s_zvonikom.Bakar.JPG\/180px-Crkva_Sv._Andrija_s_zvonikom.Bakar.JPG\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>\u017dupna crkva sv. Andrije apostola<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Crkva sv. Margarete<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Crkva Majke Bo\u017eje od Porta<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Crkva Sv. Kri\u017ea<\/strong><br \/>\n<strong>Crkva sv. Katarine<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Postojanje crkve sv. Katarine zabilje\u017eeno je na povijesnim kartama Bakra, a njeni ostaci danas nisu vidljivi. Nalazila se u blizini Ka\u0161tela, s njegove ju\u017ene strane.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/1\/19\/Municipij.Bakar.JPG\/160px-Municipij.Bakar.JPG\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Na mjestu javne zgrade <strong>Magistrat<\/strong>, nekada se nalazila Gospodska ku\u0107a koja je pripadala grofovima Zrinskim. U njoj su se nalazili uredi komorske gospo\u0161tije, a u 18.st. gradska i kotarska municipalna uprava.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Pala\u010da Marochini \u2013 Battagliarini<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>\u0160pital ili Hospicij\u2013 nekad\u0161nja bolnica za zarazne bolesti 1526.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Plovanija 1514.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Biskupija sa starim biskupskim grbom 1494.<\/strong><\/p>\n<h3 style=\"text-align: center;\"><strong><span id=\"Privatne_ku\u0107e\" class=\"mw-headline\">Privatne ku\u0107e<\/span><\/strong><\/h3>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Rimska ku\u0107a<\/strong><br \/>\nRimska ku\u0107a je renesansna gra\u0111evina s lo\u017eom ukra\u0161enom voltama na prvom i drugom katu i grbom na pro\u010delju. Nekada\u0161nji je samostan \u010dasnih sestara, izgra\u0111en po\u010detkom 18.st. stolje\u0107a.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Turska ku\u0107a<\/strong><br \/>\nOva se oblikovno neobi\u010dna gra\u0111evina nalazi na istaknutom polo\u017eaju gradskog trga Pla\u010dica. Donji dio je pravilnog \u010detverokutnog oblika a gornji dio i krovna konstrukcija su u nepravilnog peterokutnog obli\u010dja te sama gra\u0111evina podsje\u0107a na turski \u010dardak. Ne zna se tko ju je i kada sagradio.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Obrazovanje<\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Dje\u010dji vrti\u0107 Bakar \u201eFiolica\u201c<\/em><br \/>\n<em>Osnovna \u0161kola Bakar<\/em><br \/>\n<em>Pomorska \u0161kola Bakar<\/em><\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\"><span id=\"Kultura\" class=\"mw-headline\">Kultura<\/span><\/h2>\n<h3 style=\"text-align: center;\"><span id=\"Gradski_muzej_Bakar\" class=\"mw-headline\">Gradski muzej Bakar<\/span><\/h3>\n<p style=\"text-align: center;\">Op\u0107i \u2013 zavi\u010dajni muzej, smje\u0161ten je u izgradi izgra\u0111enoj\u00a01690.. U njemu se \u010duvaju arheolo\u0161ka zbirka, arhiv kulturalno-povijesnog materijala (glagoljski natpisi), navigacijske sprave i drugi povijesno vrijedni predmeti. Nije otvoren za javnost.<\/p>\n<h3 style=\"text-align: center;\"><span id=\"Dom_kulture\" class=\"mw-headline\">Dom kulture<\/span><\/h3>\n<p style=\"text-align: center;\">Dom kulture Matija Ma\u017ei\u0107<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Zanimljivosti<\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\">Ma\u0161karani auto-rally Pariz \u2013 Bakar \u2013 tradicionalna i u svijetu jedinstvena karnevalska manifestacija (gdje maskirani auti i njihovi voza\u010di putuju iz Rijeke u Bakar) koja je sastavni dio Me\u0111unarodnog rije\u010dkog karnevala, a odvija se u organizaciji Auto kluba Rijeka te pod pokroviteljstvom Turistui\u010dke zajednice Grada Rijeke, Grada Bakra i op\u0107ine Kostrena. Sama manifestacija je potaknuta nazo\u010dno\u0161\u0107u Tihomira Filipovi\u0107a, na rallyu Paris \u2013 Dakar 1990.g<br \/>\nbakarski ba\u0161kot \u2013 tipi\u010dan prepe\u010deni ili svje\u017ei kru\u0161ni proizvod (vrsta peciva) u obliku koluta koji su donijeli ribari iz Chioggie. Nekada se nosio umjesto kruha na du\u017ea ribolovna putovanja, tradicionalno se uma\u010de u vino.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/www.riprsten.com\/sites\/153\/upload\/pages\/1585501958_dscf9623.jpeg\" alt=\"Slikovni rezultat za grad bakar\" width=\"534\" height=\"300\" \/><\/p>\n<h1 style=\"text-align: center;\">POSLJEDNJE NOVOSTI!<\/h1>\n<p class=\"nspHeader tleft fnone has-image\" style=\"text-align: center;\"><strong><a title=\"Poziv na predstavljanje natje\u010daja u okviru Mjere B.1.1. Mali muzeji ribarstvene i\/ili brodograditeljske ba\u0161tine\" href=\"https:\/\/www.bakar.hr\/obavijesti-bakar-2\/item\/1583-poziv-na-predstavljanje-natjecaja-u-okviru-mjere-b-1-1-mali-muzeji-ribarstvene-i-ili-brodograditeljske-bastine\" target=\"_self\" rel=\"noopener noreferrer\">Poziv na predstavljanje natje\u010daja u okviru Mjere B.1.1. Mali muzeji ribarstvene i\/ili brodograditeljske ba\u0161tine<\/a><\/strong><\/p>\n<p class=\"nspHeader tleft fnone has-image\" style=\"text-align: center;\"><strong><a title=\"Odobrenje kori\u0161tenja Domova kulture za potrebe politi\u010dkih stranaka\" href=\"https:\/\/www.bakar.hr\/obavijesti-bakar-2\/item\/1582-odobrenje-koristenja-domova-kulture-za-potrebe-politickih-stranaka\" target=\"_self\" rel=\"noopener noreferrer\">Odobrenje kori\u0161tenja Domova kulture za potrebe politi\u010dkih stranaka<\/a><\/strong><\/p>\n<p class=\"nspHeader tleft fnone has-image\" style=\"text-align: center;\"><strong><a title=\"Poziv za iskaz interesa - Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske \u017eupanije u preradi poljoprivrede\" href=\"https:\/\/www.bakar.hr\/obavijesti-bakar-2\/item\/1577-poziv-za-iskaz-interesa-centar-za-poljoprivredu-i-ruralni-razvoj-primorsko-goranske-zupanije-u-preradi-poljoprivrede\" target=\"_self\" rel=\"noopener noreferrer\">Poziv za iskaz interesa &#8211; Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske \u017eupanije u preradi poljoprivrede<\/a><\/strong><\/p>\n<p class=\"nspHeader tleft fnone has-image\" style=\"text-align: center;\"><strong><a title=\"Najava: 28. sjednica Gradskog vije\u0107a Grada Bakra\" href=\"https:\/\/www.bakar.hr\/obavijesti-bakar-2\/item\/1573-najava-28-sjednica-gradskog-vijeca-grada-bakra\" target=\"_self\" rel=\"noopener noreferrer\">Najava: 28. sjednica Gradskog vije\u0107a Grada Bakra<\/a><\/strong><\/p>\n<p class=\"nspHeader tleft fnone has-image\" style=\"text-align: center;\"><strong><a title=\"Periodi\u010dka izobrazba voza\u010da - KOD 95 - Poziv Udru\u017eenja obrtnika\" href=\"https:\/\/www.bakar.hr\/obavijesti-bakar-2\/item\/1572-periodicka-izobrazba-vozaca-kod-95-poziv-udruzenja-obrtnika\" target=\"_self\" rel=\"noopener noreferrer\">Periodi\u010dka izobrazba voza\u010da &#8211; KOD 95 &#8211; Poziv Udru\u017eenja obrtnika<\/a><\/strong><\/p>\n<p class=\"nspHeader tleft fnone has-image\" style=\"text-align: center;\"><strong><a title=\"Otvaranje zemlji\u0161ne knjige za dio k.o. Kukuljanova\" href=\"https:\/\/www.bakar.hr\/obavijesti-bakar-2\/item\/1570-otvaranje-zemljisne-knjige-za-k-o-bakar\" target=\"_self\" rel=\"noopener noreferrer\">Otvaranje zemlji\u0161ne knjige za dio k.o. Kukuljanova<\/a><\/strong><\/p>\n<p class=\"nspHeader tleft fnone has-image\" style=\"text-align: center;\"><strong><a title=\"Rekonstrukcija ceste do Meje bit \u0107e zavr\u0161ena do ljeta 2022.\" href=\"https:\/\/www.bakar.hr\/obavijesti-bakar-2\/item\/1569-rekonstrukcija-ceste-do-meje-bit-ce-zavrsena-do-ljeta-2022\" target=\"_self\" rel=\"noopener noreferrer\">Rekonstrukcija ceste do Meje bit \u0107e zavr\u0161ena do ljeta 2022.<\/a><\/strong><\/p>\n<h1 style=\"text-align: center;\">KONTAKT I ADRESA:<\/h1>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Grad Bakar, Primorje 39, 51222 Bakar<\/strong><br \/>\ntel: 051 \/ 455 710 | fax: 051 \/ 455 741<br \/>\nemail: gradonacelnik@bakar.hr<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Radno vrijeme:<br \/>\nPonedjeljak &#8211; petak: 07,30 &#8211; 15,30 sati<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bakar se nalazi na bre\u017euljku sjeverozapadnog djela istoimenog zaljeva i okru\u017een je brdima koja dose\u017eu do 300m nadmorske visine. Cijelo je podru\u010dje bogato izvorima pitke vode, a prekriveno je bjelogoricom i niskim raslinjem. Najve\u0107i dio ipak zauzima goli kr\u0161. Povijesna jezgra (progla\u0161ena spomenikom kulture 1968.), podijeljena je na dva dijela:<a href=\"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-bakar\/\" class=\"read-more\">Read More &#8230;<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12039,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[308],"tags":[],"class_list":["post-12038","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gradovi"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.1","language":"en","enabled_languages":["hr","en"],"languages":{"hr":{"title":true,"content":true,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/BAKAR.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7orY6-38a","jetpack-related-posts":[{"id":9474,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/poslovni-marketing\/primorsko-goranska-zupanija\/","url_meta":{"origin":12038,"position":0},"title":"PRIMORSKO GORANSKA \u017dUPANIJA","author":"tourist-ad-guide","date":"April 1, 2016","format":false,"excerpt":"Primorsko-goranska \u017eupanija\u00a0nalazi se na zapadu\u00a0Hrvatske, 3.582 km\u00b2 kopnene povr\u0161ine. Obuhva\u0107a podru\u010dje grada Rijeke, sjeveroisto\u010dni dio istarskog poluotoka,\u00a0Kvarnerske\u00a0otoke,\u00a0Hrvatsko primorje\u00a0i\u00a0Gorski kotar. Sjedi\u0161te joj je\u00a0Rijeka, tre\u0107i po veli\u010dini hrvatski grad. Primorsko-goranska \u017eupanija sastoji se od 14 gradova, 22 op\u0107ine i 536 naselja u sastavu gradova i op\u0107ina. Duljina obalne crte u \u017eupaniji je\u2026","rel":"","context":"In &quot;Poslovni marketing&quot;","block_context":{"text":"Poslovni marketing","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/poslovni-marketing\/"},"img":{"alt_text":"Slikovni rezultat za grad rijeka","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.fpz.unizg.hr\/prom\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/1447337949rijeka-cover-777x437.jpg?resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/www.fpz.unizg.hr\/prom\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/1447337949rijeka-cover-777x437.jpg?resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/www.fpz.unizg.hr\/prom\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/1447337949rijeka-cover-777x437.jpg?resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/www.fpz.unizg.hr\/prom\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/1447337949rijeka-cover-777x437.jpg?resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":8092,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-knin\/","url_meta":{"origin":12038,"position":1},"title":"GRAD KNIN","author":"tourist-ad-guide","date":"November 24, 2016","format":false,"excerpt":"Knin je smje\u0161ten na jugoisto\u010dnim padinama brda Spas koje dominiraju kninskom zavalom, obrubljenim rije\u010dnim tokovima Krke, Radljevca, Ora\u0161nice i Buti\u017enice. Izvanredan geografski polo\u017eaj, prirodna spojnica prirodnog mediteranskog pojasa s kontinentalnim dijelom i Panonskom nizinom, pretvorio je grad od davnina u zna\u010dajno vojno upori\u0161te i upravno sjedi\u0161te. \u00a0 <iframe width=\"560\" height=\"315\"\u2026","rel":"","context":"In &quot;Gradovi&quot;","block_context":{"text":"Gradovi","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/gradovi\/"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/naslovna-6.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/naslovna-6.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/naslovna-6.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/naslovna-6.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x"},"classes":[]},{"id":10621,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-ogulin\/","url_meta":{"origin":12038,"position":2},"title":"GRAD OGULIN","author":"tourist-ad-guide","date":"March 1, 2020","format":false,"excerpt":"U gradu\u00a0Ogulinu su 24 naselja. To su sela:\u00a0Desmerice,\u00a0Donje Dubrave,\u00a0Donje Zagorje,\u00a0Dre\u017enica,\u00a0Dujmi\u0107 Selo,\u00a0Gornje Dubrave,\u00a0Gornje Zagorje,\u00a0Hreljin Ogulinski,\u00a0Jasenak,\u00a0Markovi\u0107 Selo,\u00a0Otok O\u0161tarijski,\u00a0Ponikve,\u00a0Popovo Selo,\u00a0Potok Musulinski,\u00a0Pu\u0161kari\u0107i,\u00a0Ribari\u0107i,\u00a0Sabljak Selo,\u00a0Salopek Selo,\u00a0Sveti Petar,\u00a0Tro\u0161marija,\u00a0Turkovi\u0107i Ogulinski,\u00a0Vitunj,\u00a0Zagorje I grad Ogulin jedno je od naselja a njegovi dijelovi ili gradske \u010detvrti su: Bo\u0161t,\u00a0Brezik,\u00a0Bukovica,\u00a0Drenovac, Gavani, Kalci, Kosteli\u0107 selo, Ku\u010dini\u0107 selo, Lomost, Podvrh, Prapu\u0107e, Proce, Sv. Jakov, Vu\u010di\u0107\u2026","rel":"","context":"In &quot;Gradovi&quot;","block_context":{"text":"Gradovi","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/gradovi\/"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":11970,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-buzet-2\/","url_meta":{"origin":12038,"position":3},"title":"GRAD BUZET","author":"tourist-ad-guide","date":"December 20, 2020","format":false,"excerpt":"Gradsko podru\u010dje Buzeta smje\u0161teno je u najsjevernijem unutra\u0161njem dijelu Istre, na prostoru izme\u0111u tri velika gradska sredi\u0161ta: Rijeke, Trsta i Pule. Grani\u010di s Republikom Slovenijom (Gradska op\u0107ina Kopar), op\u0107inama Motovunom, Oprtaljem, Lani\u0161\u0107em, Lupoglavom i Cerovljem te Gradom Pazinom. Ukupna je povr\u0161ina grada 165 km2. Podru\u010dje Buze\u0161tine je vrlo raznoliko, a\u2026","rel":"","context":"In &quot;Gradovi&quot;","block_context":{"text":"Gradovi","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/gradovi\/"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/BUZET.gif?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":12211,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-kastela\/","url_meta":{"origin":12038,"position":4},"title":"GRAD KA\u0160TELA","author":"tourist-ad-guide","date":"December 15, 2020","format":false,"excerpt":"Ka\u0161tela su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji, te su dio aglomeracije grada Splita. Pod nazivom \u2018Ka\u0161tela\u2019 se podrazumijeva niz sedam spojenih naselja izme\u0111u Solina i Trogira. Ka\u0161tela su pitoreskni grad srednje Dalmacije, u samoj blizini Splita, najve\u0107eg hrvatskog grada na moru, Trogira grada pod za\u0161titom UNESCO-a i\u2026","rel":"","context":"In &quot;Gradovi&quot;","block_context":{"text":"Gradovi","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/gradovi\/"},"img":{"alt_text":"Grad Ka\u0161tela drugi najpo\u017eeljniji grad za \u017eivot u Republici Hrvatskoj","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.kastela.hr\/Portals\/0\/EasyGalleryImages\/1\/927\/DJI_0240.JPG?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":11377,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-osijek\/","url_meta":{"origin":12038,"position":5},"title":"GRAD OSIJEK","author":"tourist-ad-guide","date":"March 5, 2020","format":false,"excerpt":"Osijek je grad u isto\u010dnoj Hrvatskoj. Smje\u0161ten je u ravnici na desnoj obali rijeke Drave izme\u0111u 16-og i 24-og kilometra od u\u0161\u0107a u Dunav. Najve\u0107i je grad u Slavoniji, \u010detvrti po veli\u010dini grad u Hrvatskoj, te je industrijsko, upravno, akademsko, sudsko i kulturno sredi\u0161te Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije. Osijek je grad s\u2026","rel":"","context":"In &quot;Gradovi&quot;","block_context":{"text":"Gradovi","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/gradovi\/"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/GRAD-OSIJEK-NASLOVNA-.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/GRAD-OSIJEK-NASLOVNA-.png?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/GRAD-OSIJEK-NASLOVNA-.png?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12038","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12038"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12038\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12040,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12038\/revisions\/12040"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12039"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12038"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12038"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12038"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}