{"id":1206,"date":"2016-05-24T07:30:59","date_gmt":"2016-05-24T07:30:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=1206"},"modified":"2018-06-18T10:49:25","modified_gmt":"2018-06-18T10:49:25","slug":"park-priode-kopacki-rit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/parkovi-prirode\/park-priode-kopacki-rit\/","title":{"rendered":"PARK PRIODE KOPA\u010cKI RIT"},"content":{"rendered":"

\"8097\"<\/p>\n

Podru\u010dje Parka prirode Kopa\u010dki rit nalazi se na krajnjem sjeveroisto\u010dnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno dio je \u0161irega geografskog podru\u010dja isto\u010dne Hrvatske. To je ravni\u010darski dio geografske cjeline Baranje, u sastavu Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije, prete\u017eito nizinskog podru\u010dja izme\u0111u rijeka Drave i Dunava te dr\u017eavne granice s Republikom Ma\u0111arskom. Prostire sjeverno od rijeke Drave od u\u0161\u0107a Drave u Dunav te uzvodno Dunavom na njegovoj lijevoj i desnoj obali do nekada\u0161njeg pristani\u0161ta Kazuk. Isto\u010dna granica Parka prirode utvr\u0111ena je Dr\u017eavnom granicom prema Republici Srbiji.<\/strong><\/p>\n

Kopa\u010dki rit je poplavno podru\u010dje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave. Sjeverno, ju\u017eno i zapadno od Parka prirode nalaze se zna\u010dajne poplavne povr\u0161ine koje se prote\u017eu do Batine na sjeveru, Bijelog Brda na jugu i Donjeg Miholjca na zapadu.<\/strong><\/p>\n

Nadmorske visine cjelokupnog prostora Baranje ne prelaze 250 m, a podru\u010dje Parka prirode nalazi se na njegovu najni\u017eem dijelu, gdje se nadmorske visine terena kre\u0107u od 78 m (dno Kopa\u010dkog jezera) do 86 m.<\/strong><\/p>\n

\"4359\"\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\"0336\"<\/p>\n

FLORA I FAUNA<\/strong><\/p>\n

Zbog velike biolo\u0161ke raznolikosti Park prirode Kopa\u010dki rit je od 1993. godine uvr\u0161ten u Popis mo\u010dvarnih i vla\u017enih podru\u010dja od me\u0111unarodnog zna\u010daja, sukladno odredbama Ramsarske konvencije.<\/p>\n

\"5_1024\"<\/p>\n

<\/h4>\n

<\/h4>\n

Vegetacija<\/strong><\/p>\n

Glavni \u010dimbenik raznolikosti vegetacije u Kopa\u010dkom Ritu je mikroreljef. Dubina vode, visina te trajanje poplava razli\u010dito utje\u010du na tipove vegetacije. S jedne strane tu su razli\u010diti tipovi \u0161uma, a s druge vodena i mo\u010dvarna vegetacija.<\/p>\n

Meku\u0161ci<\/strong><\/p>\n

Meku\u0161ci (Mollusca) su koljeno s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralje\u0161njaka. Danas na zemlji \u017eivi oko 50.000 vrsta meku\u0161aca, a osim polarnih regija i planina, meku\u0161ci nastanjuju sva podru\u010dja na zemlji<\/p>\n

Kukci<\/strong><\/p>\n

Kukci (Insecta) su najbrojnija skupina \u017eivotinja. \u017dive u svim biotopima gdje god je mogu\u0107 \u017eivot i pripadaju najzna\u010dajnijim \u010dlanovima \u017eivotnih zajednica, pri \u010demu sudjeluju u odr\u017eavanju ravnote\u017ee u razli\u010ditim ekosustavima.<\/p>\n

Ribe<\/strong><\/p>\n

U vodama Kopa\u010dkog rita zabilje\u017eeno je 44 vrste slatkovodnih riba, ali se pretpostavlja da bi to podru\u010dje moglo naseljavati 60-tak vrsta riba. Uneseno je \u010dak 9 vrsta riba, dok su ostalih 35 autohtone vrste<\/p>\n

Vodozemci<\/strong><\/p>\n

Na podru\u010dju Parka prirode \u201cKopa\u010dki rit\u201d zabilje\u017eeno je 11 vrsta vodozemaca, odnosno 55% od ukupno 20 vrsta vodozemaca prisutnih u Hrvatskoj. Sve ove vrste svojom su biologijom vezane uz mo\u010dvarna i vodena stani\u0161ta.<\/p>\n

Gmazovi<\/strong><\/p>\n

U Kopa\u010dkom je ritu utvr\u0111eno 10 vrsta gmazova: jedna vrsta kornja\u010da, \u010detiri vrste gu\u0161tera i pet vrsta zmija. Fauna gmazova podrijetlom je uglavnom iz srednjoeuropskog prostora.<\/p>\n

\"4420\"\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\"2554\"<\/h4>\n

<\/h4>\n

Ptice<\/strong><\/p>\n

Do danas je u Parku prirode Kopa\u010dki rit zabilje\u017eeno 293 vrsta ptica, \u0161to \u010dini 78,1% % od ukupne ornitofaune Hrvatske (375 vrste).<\/p>\n

<\/h4>\n

<\/h4>\n

Sisavci<\/p>\n

Prema dosada\u0161njim istra\u017eivanjima faunu sisavaca Kopa\u010dkog rita \u010dini 54 vrste, \u0161to je vi\u0161e od polovine ukupnog broja trenuta\u010dno poznatih vrsta sisavaca u fauni Hrvatske.<\/p>\n

KONTAKT<\/strong><\/p>\n

Prijemni centar Kopa\u010devo<\/span><\/strong><\/p>\n

Ritska bb, 31327 Bilje, Kopa\u010devo<\/span><\/strong>
\nTel: \u00a0 \u00a0 ++385 31 445 445;<\/strong><\/p>\n

\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0++385 31 752 320; <\/strong><\/p>\n

\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0++385 31 752 322<\/strong>
\nFax: \u00a0 \u00a0++385 31 752 321<\/strong>
\nMob: \u00a0++385 099 263 6771; <\/strong><\/p>\n

\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0++385 099 438 5020<\/strong>
\nE-mail: prijemni.centar@pp-kopacki-rit.hr<\/a> <\/strong>
\n31328 Lug, Hrvatska<\/strong><\/p>\n

<\/h5>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Podru\u010dje Parka prirode Kopa\u010dki rit nalazi se na krajnjem sjeveroisto\u010dnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno dio je \u0161irega geografskog podru\u010dja isto\u010dne Hrvatske. To je ravni\u010darski dio geografske cjeline Baranje, u sastavu Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije, prete\u017eito nizinskog podru\u010dja izme\u0111u rijeka Drave i Dunava te dr\u017eavne granice s Republikom Ma\u0111arskom. Prostire sjeverno od rijekeRead More …<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1225,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[320],"tags":[],"class_list":["post-1206","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-parkovi-prirode"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.2","language":"en","enabled_languages":["hr","en"],"languages":{"hr":{"title":true,"content":true,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1206","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1206"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1206\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9716,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1206\/revisions\/9716"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1225"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1206"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1206"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1206"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}