{"id":12110,"date":"2020-12-15T13:44:32","date_gmt":"2020-12-15T13:44:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=12110"},"modified":"2021-02-25T13:45:04","modified_gmt":"2021-02-25T13:45:04","slug":"grad-rijeka-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-rijeka-2\/","title":{"rendered":"GRAD RIJEKA"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><em><strong>Rijeka se nalazi na zapadu Hrvatske, na sjevernoj obali Rije\u010dkog zaljeva (14\u00b0 26&#8242; isto\u010dne zemljopisne du\u017eine 45\u00b0 21&#8242; sjeverne zemljopisne \u0161irine), kao dijela ve\u0107eg Kvarnerskog zaljeva Jadranskog mora, koje se kao veliki zaljev Sredozemnog mora uz Tr\u0161\u0107anski zaljev najdublje uvuklo u europsko kopno. Rije\u010dki zaljev, koji je preko Velih vrata (izme\u0111u istrarskog kopna i otoka Cresa), Srednjih (izme\u0111u Cresa i otoka Krka) i Malih vrata (izme\u0111u Krka i kopna) spojen s ju\u017enim dijelom Kvarnerskog zaljeva, dovoljno je dubok (oko 60 m) za uplovljavanje najve\u0107ih brodova, \u0161to je Rijeci omogu\u0107ilo da postane va\u017ena morska luka. Grad Rijeka le\u017ei na u\u0161\u0107u rijeke Rje\u010dine u kvarnerskoj mikroregiji Kvarnersko primorje na razme\u0111i 2 povijesnih regija koje radvaja Rje\u010dina pa sa Su\u0161akom po\u010dinje Hrvatsko primorje, a zapadno od Rje\u010dine po\u010dinje Julijska krajina, povijesno podru\u010dje od So\u010de na zapadu do Rje\u010dine na istoku. U Rijeci zapo\u010dinju dva va\u017ena kopnena prometna pravca. Prvi iskori\u0161tava \u010dinjenicu da se Rijeka nalazi u podru\u010dju u kojem su Dinaridi naju\u017ei (pedesetak kilometara), \u0161to omogu\u0107uje lak\u0161e povezivanje obale Jadranskog mora i panonske unutra\u0161njosti, dok je drugim Rijeka preko Postojnskih vrata povezana s isto\u010dnoalpskim prostorom.<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/www.efri.uniri.hr\/upload\/Rijeka%2022.jpg\" alt=\"Grad Rijeka | Ekonomski fakultet u Rijeci\" width=\"648\" height=\"412\" \/><\/p><\/blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Prema Kepenovoj klasifikaciji klima, Rijeka ima umjereno toplu vla\u017enu klimu (tip Cf). Prosje\u010dna temperatura zraka u gradu iznosi 13,8 \u00b0C, srednje sije\u010danjska temperatura je 5,6 \u00b0C, dok srednja temperatura u srpnju iznosi 23,3 \u00b0C. Godi\u0161nje u 86 dana ukupno padne 1529 mm padalina. Na koli\u010dinu padalina i njihovu godi\u0161nju raspodjelu izravno utje\u010du jesenje i proljetne ciklone nastale u genovskom zaljevu. Tijekom zime u Rijeci vrlo rijetko padne snijeg, no zadnji ve\u0107i pao je 2010. Uz senjsku, na Jadranu je poznata i rije\u010dka bura, hladan i suh vjetar sjeveroisto\u010dnog smjera, \u010dija brzina na mahove dosti\u017ee i orkanske vrijednosti (160 km\/h), a naj\u010de\u0161\u0107e nastaje u hladnijem dijelu godine prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske nizine preko Dinarida.<\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/e\/e3\/Rijeka_Harbor_Croatia_Ucka_Trsat.jpg\" alt=\"Rijeka (grad) - Wikipedia\" width=\"632\" height=\"421\" \/><\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\"><span id=\"Graditeljske_znamenitosti\" class=\"mw-headline\">\u00a0Znamenitosti<\/span><\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\">Povijesno sredi\u0161te Rijeke formiralo se kraj u\u0161\u0107a rijeke Rje\u010dine u Jadransko more. Rije\u010dki Stari grad, smje\u0161ten na desnoj obali Rje\u010dine, izgubio je mnogo povijesnih zgrada, no jo\u0161 uvijek predstavlja \u017eivo srce grada. Ispod njegovih se ulica nalaze vrijedne arheolo\u0161ke iskopine te splet starih tunela. Uz ju\u017eni obod Staroga grada po\u010delo se u drugoj polovici 18. stolje\u0107a izgra\u0111ivati danas poznato \u0161etali\u0161te Korzo s Rivom. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. stolje\u0107a znatno su izgra\u0111eni Su\u0161ak, Brajda i drugi gradski predjeli.<\/p>\n<h4 style=\"text-align: center;\"><span id=\"Korzo_i_Stari_grad\" class=\"mw-headline\">Korzo i Stari grad<\/span><\/h4>\n<p style=\"text-align: center;\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/9\/97\/Rijeka064.jpg\/220px-Rijeka064.jpg\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Pala\u010da Wohinz i Gradski toranj na Korzu<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/d\/de\/Rijeka_Saint_Vitus_cathedral_front.jpg\/220px-Rijeka_Saint_Vitus_cathedral_front.jpg\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Katedrala sv. Vida<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/3\/3a\/Palaca_Jadran_Jadrolinija_Rijeka_4408.jpg\/220px-Palaca_Jadran_Jadrolinija_Rijeka_4408.jpg\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Pala\u010da Adria<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/4\/41\/Casa_Veneziana_Rijeka_Dolac_122011_2.jpg\/220px-Casa_Veneziana_Rijeka_Dolac_122011_2.jpg\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Casa Veneziana, ku\u0107a nekada\u0161njeg vlasnika Tvornice torpeda<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/5\/57\/Palaca_Modello_040408.jpg\/220px-Palaca_Modello_040408.jpg\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Pala\u010da Modello<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/6\/6d\/Lazaret_ulaz_Rijeka_0308.jpg\/220px-Lazaret_ulaz_Rijeka_0308.jpg\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Portal ulaza u Lazaret<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/2\/23\/Rijeka%2C_Trsat_P6290046.JPG\/220px-Rijeka%2C_Trsat_P6290046.JPG\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Trsat<\/p>\n<h4 style=\"text-align: center;\"><span id=\"Delta\" class=\"mw-headline\">Delta<\/span><\/h4>\n<p style=\"text-align: center;\">Sredi\u0161te Rijeke tako\u0111er obuhva\u0107a podru\u010dje zvano\u00a0<i>Delta<\/i>, po\u00a0<b>u\u0161\u0107u<\/b>\u00a0rijeke Rje\u010dine u more. U nekom je vremenu dio\u00a0u\u0161\u0107a\u00a0Rje\u010dine\u00a0zatvoren te na njegovu mjestu izgra\u0111en tzv. Mrtvi kanal, pri \u010demu je tok rijeke preusmjeren ne\u0161to isto\u010dnije. Tako se izme\u0111u toka Rje\u010dine i Mrtvoga kanala oblikovao poluotok koji se naziva Delta. Deltom se obi\u010dno naziva i gradski obli\u017enji predio oko zgrade Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta.<\/p>\n<h4 style=\"text-align: center;\">Brajda<\/h4>\n<p style=\"text-align: center;\">Brajda je zapadni dio centra Rijeke koji se razvio sjeverno od \u017deljezni\u010dkog kolodvora. Sredinom 18. stolje\u0107a na tom je podru\u010dju izgra\u0111ena tvornica \u0161e\u0107era. Tvornica \u0161e\u0107era nalazila se u velikom kompleksu danas poznatom pod nazivom &#8220;Rikard Ben\u010di\u0107&#8221;. Najvrijednija zgrada ondje je Pala\u010da \u0161e\u0107erane, tj. upravna zgrada \u0161e\u0107erane, koja se smatra remek djelom barokne arhitekture u Hrvatskoj. Podignuta 1752. godine i obnovljena 1785.-86. za potrebe stanovanja direktora tvornice, u unutra\u0161njosti je bogato opremljena \u0161tukaturama i zidnim slikama. Izdvaja se velika sve\u010dana dvorana s kaljevim pe\u0107ima te salon s naslikanim vedutama izmi\u0161ljenih gradova. Na ulaznim portalima u zgradu zanimljivi su motivi kamenih glava koji imaju &#8220;\u0161e\u0107er u kosi&#8221;.<\/p>\n<h4 style=\"text-align: center;\"><span id=\"Industrijska_ba\u0161tina\" class=\"mw-headline\">Industrijska ba\u0161tina<\/span><\/h4>\n<p style=\"text-align: center;\">Rijeka je prepoznata i kao grad industrijske ba\u0161tine. Nekada\u0161nji veliki industrijski pogoni smje\u0161teni su diljem grada, a naro\u010dito na podru\u010dju Mlake te oko Industrijske ulice. Ekonomski devastirana industrija Rijeke ostavila je u naslje\u0111e zna\u010dajna arhitektonska djela s kraja 19. i prve polovice 20. stolje\u0107a, koja tek u posljednje vrijeme postaju vidljiva kao neiskori\u0161teni kulturni resurs Rijeke.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Tvornica torpeda<br \/>\nTvornica papira Rijeka, tzv. Hartera<br \/>\nTvornica duhana, biv\u0161i kompleks Rikard Ben\u010di\u0107<br \/>\nLu\u010dka skladi\u0161ta<br \/>\nOstale znamenite gra\u0111evine<br \/>\nZgrada Ureda dr\u017eavne uprave, nekada\u0161nji Hotel Europe<br \/>\nZgrada Euroherc osiguranja, nekad pala\u010da Rinaldi<br \/>\nRije\u010dki neboder<br \/>\nRije\u010dka zvjezdarnica<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/d\/da\/Kompleks_bivse_tvornice_RB_Ri_310308_1.jpg\/220px-Kompleks_bivse_tvornice_RB_Ri_310308_1.jpg\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Kompleks biv\u0161e tvornice Rikard Ben\u010di\u0107<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Kultura<\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\">Rije\u010dke kulturne manifestacije svojom kvalitetom veoma su va\u017ene za kalendar kulturnih doga\u0111anja, ne samo Rijeke i Primorsko-goranske \u017eupanije, ve\u0107 i \u0161irega podru\u010dja. To su prije svega: Rije\u010dke ljetne no\u0107i u organizaciji Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta Ivana pl. Zajca, Ljeto na Gradini, Revija lutkarskih kazali\u0161ta u organizaciji Gradskog kazali\u0161ta lutaka Rijeka, Me\u0111unarodni festival malih scena &#8211; Rijeka, Jazz time festival, Festival komorne glazbe zatim Me\u0111unarodni biennale crte\u017ea, Izlo\u017eba mladih Mediterana \u2013 u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Knji\u017eevna nagrada &#8220;Drago Gervais&#8221; i brojne druge.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Rije\u010dke ljetne no\u0107i<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Ljeto na Gradini<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Revija lutkarskih kazali\u0161ta<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">&#8220;Jazz time&#8221;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Festival komorne glazbe<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Knji\u017eevna nagrada &#8220;Drago Gervais&#8221;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">KRAF (Kvarnerska revija amaterskog filma)<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Grad Rijeka izabran je izme\u0111u \u010detiriju hrvatskih gradova kandidata za Europsku prijestolnicu kulture za 2020. godinu. U sklopu projekta grade se i<\/strong> <strong>otvaraju nove zgrade i objekte kulture sufinancirane sredstvima EU fondova. O\u010dekuje se vi\u0161e od 600 kulturno-umjetni\u010dkih i ostalih doga\u0111anja, u \u010dijem stvaranju sudjeluje preko 250 kulturnih ustanova i organizacija iz Hrvatske i 40 drugih zemalja Europe i svijeta.<\/strong><\/p>\n<h1 style=\"text-align: center;\">Sve NOVOSTI<\/h1>\n<p style=\"text-align: center;\">saznajte <a href=\"https:\/\/www.rijeka.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>OVDJE.<\/strong><\/a><\/p>\n<h1 style=\"text-align: center;\">KONTAKT I ADRESA:<\/h1>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Adresa:<\/strong>\u00a0Korzo 16, 51000 Rijeka<strong><br \/>\nTelefon:\u00a0<\/strong><strong><a role=\"link\" href=\"tel:+385%2051%20209%20333\">+385 51 209 333<\/a><br \/>\nFaks:\u00a0<\/strong>+385 51 209 334<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>E-mail adresa:\u00a0<a role=\"link\" href=\"mailto:e-pisarnica@rijeka.hr\">e-pisarnica@rijeka.hr<\/a><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rijeka se nalazi na zapadu Hrvatske, na sjevernoj obali Rije\u010dkog zaljeva (14\u00b0 26&#8242; isto\u010dne zemljopisne du\u017eine 45\u00b0 21&#8242; sjeverne zemljopisne \u0161irine), kao dijela ve\u0107eg Kvarnerskog zaljeva Jadranskog mora, koje se kao veliki zaljev Sredozemnog mora uz Tr\u0161\u0107anski zaljev najdublje uvuklo u europsko kopno. Rije\u010dki zaljev, koji je preko Velih vrata<a href=\"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-rijeka-2\/\" class=\"read-more\">Read More &#8230;<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12111,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[308],"tags":[],"class_list":["post-12110","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gradovi"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.2","language":"en","enabled_languages":["hr","en"],"languages":{"hr":{"title":true,"content":true,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12110","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12110"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12110\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12113,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12110\/revisions\/12113"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12111"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12110"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12110"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12110"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}