{"id":12195,"date":"2020-12-15T15:45:06","date_gmt":"2020-12-15T15:45:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=12195"},"modified":"2021-03-15T15:45:27","modified_gmt":"2021-03-15T15:45:27","slug":"grad-skradin-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-skradin-2\/","title":{"rendered":"GRAD SKRADIN"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong><em>Skradin se smjestio na mjestu gdje rijeka Krka uranja u Jadransko more. Skradin je osebujan i romanti\u010dan dalmatinski gradi\u0107 u kojem su ljudi pristupa\u010dni i otvoreni.<\/em><\/strong><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"http:\/\/www.grad-skradin.hr\/upload\/clanci\/2021\/02\/2021-02-05\/141\/gradskradin006.jpg\" alt=\"Grad Skradin - Slu\u017ebene stranice\" width=\"530\" height=\"397\" \/><\/p><\/blockquote>\n<h2 style=\"text-align: center;\">NASELJA<\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\"><em> Bi\u0107ine, Brati\u0161kovci, Bribir, Cicvare, Dubravice, Gorice, Gra\u010dac, I\u0107evo, Krkovi\u0107, La\u0111evci, Me\u0111are, Piramatovci, Plastovo, Rupe, Skradin, Skradinsko Polje, Sonkovi\u0107, Va\u0107ani, Velika Glava, \u017da\u017evi\u0107 i \u017ddrapanj.<\/em><\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Spomenici i znamenitosti<\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Skradin je romanti\u010dni mediteranski grad s uskim poplo\u010danim ulicama, prolazima i voltima. Cijela je gradska jezgra za\u0161ti\u0107eni spomenik kulture. U njoj se nalaze ku\u0107e koje uglavnom potje\u010du iz 18. i 19. stolje\u0107a i o\u017ebukane su na na\u010din tipi\u010dan za Veneciju i podru\u010dje njezina utjecaja.<\/em><\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/3\/32\/Skradin_-_tvr%C4%91ava.jpg\/200px-Skradin_-_tvr%C4%91ava.jpg\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Turina je srednjovjekovna utvrda izgra\u0111ena za vladavine bana Pavla \u0160ubi\u0107a (1273 \u2013 1312) na mjestu stare liburnske gradine.<br \/>\nCrkva Poro\u0111enja Bla\u017eene Djevice Marije sagra\u0111ena je na temeljima nekada\u0161nje katedrale koju su razorili Turci. Gra\u0111ena je prema nacrtima vojnog in\u017eenjera Francesca Melchiora iz Vicenze. Gradnja je trajala punih deset godina (1747 &#8211; 1757). Osim F. Melchiora, u gradnji je sudjelovao i talijanski graditelj Giovanni Battista Lodoli. Skradinski biskup Antun Beci\u0107 posvetio ju je kao katedralu 1758. godine. To je jednobrodna barokna gra\u0111evina s bo\u010dnim kapelama, a na jugoisto\u010dnoj strani zavr\u0161ava polukru\u017enom apsidom. Sa sjeverne strane o\u010duvani su ostaci d\u017eamije iz turskog razdoblja. U crkvi se nalaze dvije slike Antonija Zuccara s kraja 19. stolje\u0107a te bogata zbirka srebrenih zavjetnih darova. Najva\u017eniji njen dio \u010dine vrijedne orgulje iz 18. stolje\u0107a koje su progla\u0161ene dr\u017eavnim kulturnim dobrom. Sagradio ih je talijanski graditelj Francesco Dacci, u\u010denik Naki\u0107eve \u0161kole.<br \/>\nZvonik (kampanel) je podignut 1782. godine, dvadesetak metar zapadno od crkve. Podno\u017eje zvonika je uko\u0161eno, ima \u010detiri kata sa prozor\u010di\u0107ima romani\u010dkog oblika, a zavr\u0161ava s la\u0111om \u0161irokih bifora i zidanom kupolom u obliku lukovice.<br \/>\nNad\u017eupsko-opatski dvor \u010desto se isti\u010de kao najljep\u0161a skradinska gra\u0111evina. On je muzejska riznica sakralnog i etnografskog blaga jer sadr\u017ei cijeli niz vrijednih umjetni\u010dkih slika, ulja na platnu iz 17. i 18. stolje\u0107a, te zbirku brokantnog crkvenog ruha i crkvene liturgijske ornamentike, kale\u017ea, relikvijara, monstranca, sa visokovrijednom knji\u017enicom.<br \/>\nCrkva svetog Jerolima potje\u010de iz 16. stolje\u0107a. Poru\u0161ena je za vrijeme turske vlasti, a njenu obnovu financirao je car Franjo I.<br \/>\nPravoslavna crkva svetog Spiridona sagra\u0111ena je 1876. godine, u neogoti\u010dkom stilu. Isti\u010de se brojnim ikonama i ikonostasom Spiridona Rapsomanikija s Krfa iz 18. stolje\u0107a.<br \/>\nMuzej grada Skradina sadr\u017ei bogatu zbirku izlo\u017eaka iz prapovijesti, liburnskog i anti\u010dkog doba te kasnoga srednjeg vijeka.<br \/>\nNacionalni park Krka<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Kulturne manifestacije<\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\">Susret dalmatinskih klapa Skradin jedna je od najstarijih i najpriznatijih klapskih manifestacija u Hrvatskoj. Odr\u017eava se svake prve subote u kolovozu.<br \/>\nGlumi\u0161te pod murvom je kazali\u0161ni festival na otvorenom koji se odr\u017eava tijekom ljetnih mjeseci na Trgu Male Gospe. Idejni za\u010detnik festivala je Sergej Mio\u010d. Ulaz na sve predstave je besplatan.<br \/>\nStari i mladi naziv je dugogodi\u0161nje manifestacije koja se odr\u017eava u kolovozu. Rije\u010d je o ljetnom karnevalu \u010diji je sredi\u0161nji doga\u0111aj nogometna utakmica izme\u0111u starih i mladih Skradinjana. Prvi put je odr\u017eana 1964. godine.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Kulturne udruge<\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>\u017densku klapu Skradinke osnovano je Stipe Sladi\u0107, 1998. godine. Od tada su nastupale diljem domovine, a za svoje pjeva\u010dko umije\u0107e nerijetko su nagra\u0111ivane. Najva\u017enije nagrade su: debitantska nagrada na Festivalu dalmatinskih klapa Omi\u0161, 3. nagrada \u017eirija na Ve\u010deri dalmatinske pisme u Ka\u0161telima, 3. nagrada publike na festivalu Klape Gospi Sinjskoj te nagrada Ve\u010dernjeg lista za najbolju izvedbu izvorne pjesme na Susretu dalmatinskih klapa Skradin. Sada\u0161nji voditelj je Ivo Mikuli\u010din, a predsjednica klape je Vi\u0161nja Puli\u0107.<\/em><br \/>\n<em>Gradska limena glazba Skradin svoj prvi nastup odr\u017eala je 27. srpnja 1978. godine, pod dirigentskom palicom Borisa Jakovljevi\u0107a.<\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"http:\/\/www.bikeandhike.hr\/upload\/stranice\/2015\/05\/2015-05-12\/16\/001skradinsmosta.jpg\" alt=\"Skradin :: Bike &amp; Hike\" width=\"697\" height=\"276\" \/><\/p>\n<h3 style=\"text-align: center;\">RIJEKA GUDU\u0106A<\/h3>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Rijeka Krka u svojem donjem dijelu \u0161iri se u drugo po veli\u010dini jezero u Hrvatskoj, Prukljansko jezero, na \u010dijim se sjeverozapadnim obalama nalazi u\u0161\u0107e rijeke Gudu\u0107e. Kontakt slane i slatke vode daje posebno obilje\u017eje ovom rije\u010dnom u\u0161\u0107u. Mno\u0161tvo \u017eaba i barskih kornja\u010da, poneka bezopasna bjelou\u0161ka i nebrojene vrste ptica jedan su od razloga zbog kojih ne smijete propustiti posjet ovoj rijeci.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>PRUKLJANSKO JEZERO<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>\u010cetiri kilometra nizvodno od grada Skradina, nalazi se Prukljansko jezero, drugo po veli\u010dini jezero u Hrvatskoj (11,5 km2). Prukljan kakvog danas poznajemo oblikovan je po\u010detkom holocena, prije 10000 godina, kada se razina mora podigla za 100 metara. Po morfologiji i genezi ovaj je lokalitet tipi\u010dan rijas \u2013 potopljeni donji dio rije\u010dne doline, va\u017eno obitavali\u0161te brojnih vrsta \u0161koljka\u0161a, vodozemaca, gmazova, a na jezeru su zabilje\u017eene i 153 vrste ptica.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Na Prukljanskom jezeru nalazi se mali otok Stipanac, koji je u rimsko vrijeme bio povezan s kopnom uz pomo\u0107 nasipa. Danas je nasip pod vodom, ali se dobro vidi. Uz Stipanac je vezana legenda o okrutnom Gavanu, gospodaru \u010ditava kraja, koji je \u017eivio na oto\u010di\u0107u. Zbog zlo\u0107e i oholosti, gospodar je s dvorima zavr\u0161io na dnu jezera.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Na otoku se nalaze i ostaci romani\u010dke crkve sv. Stjepana, a na \u010ditavom prostoru Prukljana brojni su tragovi drevne naseljenosti, od kamenih ulomaka iz srednjeg paleolitika i starijeg nolitika, do anti\u010dkih ostataka villae rusticae, rimskog vodovoda i ru\u0161evine starokr\u0161\u0107anske bazilike.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>BRIBIRSKA GLAVICA<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>U mjestu Bribir, 15 kilometara od grada Skradina, nalazi se atraktivan lokalitet pod nazivom Bribirska glavica, sredi\u0161te hrvatske dr\u017eave u 13. st. i spomenik kulture najvi\u0161e kategorije. Arheolo\u0161ko nalazi\u0161te Bribirska glavica (anti\u010dka Varvaria i starohrvatski Bribir) obuhva\u0107a povr\u0161inu od oko 72.000 kvadratna metra i nalazi se na 300 m nadmorske visine. To je jedno od najzna\u010dajnijih arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta u Hrvatskoj (me\u0111u arheolozima poznato kao Hrvatska Troja) na kojem se mo\u017ee pratiti slijed \u017eivljenja od prapovijesti, liburnskog doba, rane i kasne antike, starohrvatske povijesti te ranog i kasnog srednjeg vijeka. Sv. Nikola Taveli\u0107, prvi hrvatski svetac, 1375. godine stupio je u franjeva\u010dki red u samostanu sv. Marije na Bribirskoj glavici.<\/em><\/p>\n<h1 style=\"text-align: center;\">GRADSKE NOVOSTI<\/h1>\n<p style=\"text-align: center;\">Saznajte <a href=\"http:\/\/www.grad-skradin.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>OVDJE.<\/strong><\/a><\/p>\n<h1 style=\"text-align: center;\">KONTAKT\u00a0 I ADRESA<\/h1>\n<p style=\"text-align: center;\">Trg Male Gospe 3, 22222 Skradin<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">E-mail: grad.skradin@si.t-com.hr<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Tel: +385 (0)22 771 076<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Fax: +385 (0)22 771<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Skradin se smjestio na mjestu gdje rijeka Krka uranja u Jadransko more. Skradin je osebujan i romanti\u010dan dalmatinski gradi\u0107 u kojem su ljudi pristupa\u010dni i otvoreni. NASELJA Bi\u0107ine, Brati\u0161kovci, Bribir, Cicvare, Dubravice, Gorice, Gra\u010dac, I\u0107evo, Krkovi\u0107, La\u0111evci, Me\u0111are, Piramatovci, Plastovo, Rupe, Skradin, Skradinsko Polje, Sonkovi\u0107, Va\u0107ani, Velika Glava, \u017da\u017evi\u0107 i<a href=\"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-skradin-2\/\" class=\"read-more\">Read More &#8230;<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12196,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[308],"tags":[],"class_list":["post-12195","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gradovi"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.2","language":"en","enabled_languages":["hr","en"],"languages":{"hr":{"title":true,"content":true,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12195","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12195"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12195\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12199,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12195\/revisions\/12199"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12196"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12195"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12195"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12195"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}