{"id":12206,"date":"2020-12-15T11:17:23","date_gmt":"2020-12-15T11:17:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=12206"},"modified":"2021-03-16T11:17:36","modified_gmt":"2021-03-16T11:17:36","slug":"grad-imotski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-imotski\/","title":{"rendered":"GRAD IMOTSKI"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong><em>Imotska krajina smjestila se iza planine Biokovo, u dalmatinskom zale\u0111u na granici Hercegovine s Dalmacijom. Zauzima prostor od oko 600 km2. Sa sjeveroistoka je ome\u0111ena bosanskohercegova\u010dkom granicom, s juga Makarskim primorjem, a sa sjeverozapada sinjsko-omi\u0161kim prostorom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 260 metara (Imotsko polje) do 440 metara (grad Imotski).<\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>Grad Imotski ima dva bisera prirode: Crveno i Modro jezero. Modro jezero ljeti postaje kupali\u0161te. Ure\u0111enim serpentinama kupa\u010di se spu\u0161taju sve do jezera i pla\u017ee, dok Crvenom jezeru zbog prestrmih litica koje ga okru\u017euju nije mogu\u0107e pristupiti. Prostor Imotske krajine mo\u017eemo podijeliti u tri prirodne cjeline: kr\u0161ko podru\u010dje uz obod polja, te prostrane kr\u0161ke povr\u0161ine i uvale na \u0161irem prostoru &#8211; imotsko polje, kao veliko tektonsko ulegnu\u0107e, te planinski masiv Biokovo.<\/em><\/strong><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/imotski.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/600.jpg\" alt=\"O gradu | Grad Imotski\" width=\"720\" height=\"405\" \/><\/p><\/blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\">Povijesno je Imotski sredi\u0161te starohrvatske \u017eupe Imote. Dne 2. kolovoza 1717., na dan Gospe od An\u0111ela, Imotski je oslobo\u0111en od turske vlasti. Po Po\u017eareva\u010dkom miru, mleta\u010dkoj Dalmaciji je trebala pripasti cijela Imota\/Imotsko polje, me\u0111utim prilikom utvr\u0111ivanja granica su Turci potplatili mleta\u010dkog mjernika, tako da je preko pola Imotskog polja ostalo u dana\u0161njoj BiH. Kraj oko Gruda, Posu\u0161ja i \u0160irokog Brijega t.j. Zagorje, Vir, Gradac, Grude, Ko\u010derin, Drinovci, Tihaljina, Tursko Ar\u017eano, Turska Vinica, Turske Ri\u010dice, Turski Cviti\u0107a most, Tursko Posu\u0161je i Turska Gorica sa\u010dinjava Op\u0107inu Imotski, nazvano Bekija (tur. ostatak).<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">U novijoj povijesti Imotski nije izravno bio popri\u0161te ratnih zbivanja, iako je dao mno\u0161tvo dragovoljaca koji su branili hrvatsku domovinu, naro\u010dito u Domovinskom ratu.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Gospodarstvo<\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\">Gospodarstvo Imotske krajine ve\u0107 dugi niz godina nije proizvodno orijentirano, posebice nakon propasti velikih pogona u dru\u0161tvenom vlasni\u0161tvu koji su zapo\u0161ljavali velik broj stanovnika (npr. Trimot\/Pionirka, Imostroj\/Bratstvo, Agrokoka itd.) te se oslanja isklju\u0107ivo na privatni sektor uslu\u017enih djelatnosti trgovine i ugostiteljstva, te u novije vrijeme i turisti\u010dkih djelatnosti. Zna\u010dajan dio dana\u0161njeg posrnulog gospodarstva \u010dine i gra\u0111evinske firme i brojni obrti vezani za gra\u0111evinsku struku, koji su svoj djelokrug rada pro\u0161irili na daleko ve\u0107e podru\u010dje od same imotske krajine.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Od poljoprivrednih kultura va\u017eno je spomenuti uzgoj vinove loze, krumpira,<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">paprika, smokava i maslina te proizvodnju pr\u0161uta. Vinova loza kujund\u017eu\u0161a je vode\u0107a bijela sorta gro\u017e\u0111a imotskog kraja.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/7\/7f\/Ste%C4%87ci%2C_croatian_medieval_tombstones.JPG\/300px-Ste%C4%87ci%2C_croatian_medieval_tombstones.JPG\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Imotski ste\u0107ci<\/em><\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Spomenici i znamenitosti<\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\"><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/d\/de\/Red_Lake%2C_Imotski%2C_Croatia2.JPG\/300px-Red_Lake%2C_Imotski%2C_Croatia2.JPG\" \/><br \/>\nCrveno jezero<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/thumb\/f\/f6\/Modro_jezero.jpeg\/300px-Modro_jezero.jpeg\" \/><br \/>\nModro jezero<br \/>\nTopana, smje\u0161tena na klisuri nad Modrim jezerom (vidi Hasanaginica)<br \/>\nFranjeva\u010dki samostan i crkva sv. Franje Asi\u0161kog, sagra\u0111eni u drugoj polovici 19. stolje\u0107a<br \/>\nZgrada Zavi\u010dajnog muzeja u Imotskom, djelo arhitekta Augusta Thare<br \/>\nStambeno-gospodarski sklop Radovinovi\u0107 (Bitanga), monumentalna stambena kamena vi\u0161ekatnica s gospodarskim objektima i prostranom oku\u0107nicom u posjedu obitelji Radovinovi\u0107 (Bitanga), izgra\u0111ena 1891. &#8211; 1892. godine<br \/>\nArheolo\u0161ko nalazi\u0161te Gradina na Crvenom jezeru, na isto\u010dnom rubu Crvenog jezera, nastala oko 2000. pr. Kr.<br \/>\nKompleks objekata Re\u017eije duhana, odnosno Dogane, skupina gospodarskih zgrada koje je projektirao njema\u010dko-hrvatski arhitekt August Thara<br \/>\nKompleks stare Zdravstvene stanice, kompleks od tri ku\u0107e izrazitih stilskih figura, smje\u0161tene u terasastom vrtu, ogra\u0111enom kamenim zidom u koji se ulazi kroz troja vrata<br \/>\nKu\u0107a Benzon, o\u017ebukana dvokatnica, izrazitih secesijskih obilje\u017eja s ukrasom na reprezentativnom zapadnom pro\u010delju te s djelomi\u010dno sa\u010duvanim interijerom iz istog razdoblja<br \/>\nKulturno-povijesna cjelina Imotski<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Obrazovanje<\/h2>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Osnovne \u0161kole<\/strong><br \/>\nOsnovna \u0161kola &#8221; Stjepan Radi\u0107 &#8221; Imotski<br \/>\nOsnovna \u0161kola &#8221; Josip Vergilije Peri\u0107 &#8221; Imotski<br \/>\nGlazbena \u0161kola &#8221; Dr. fra Ivan Gliboti\u0107 &#8221; Imotski<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Srednje \u0161kole<\/strong><br \/>\nGimnazija Dr. Mate Ujevi\u0107a Imotski<br \/>\nEkonomska \u0161kola Imotski<br \/>\nTehni\u010dka \u0161kola Imotski<br \/>\nObrtni\u010dko &#8211; industrijska \u0161kola u Imotskom<br \/>\nGlazbena \u0161kola &#8221; Dr. fra Ivan Gliboti\u0107 &#8221; Imotski<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/imotski.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/34963415_1559222914186818_6349610342519144448_o-620x404.jpg\" alt=\"Grad Imotski\" width=\"476\" height=\"310\" \/><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter\" src=\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/c\/c7\/County_Hall_Imotski.JPG\" alt=\"Imotski - Wikipedia\" width=\"698\" height=\"524\" \/><\/p>\n<h1 style=\"text-align: center;\">KONTAKT\u00a0 I ADRESA<\/h1>\n<p style=\"text-align: center;\">Grad Imotski<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Ante Star\u010devi\u0107a 23<br \/>\nHR-21260 Imotski<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Tel: + 385 21 841 125<br \/>\nTel: + 385 21 841 078<br \/>\nFax: + 385 21 841 409<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Web: www.imotski.hr<br \/>\nE-mail: ured-gradonacelnika@imotski.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Imotska krajina smjestila se iza planine Biokovo, u dalmatinskom zale\u0111u na granici Hercegovine s Dalmacijom. Zauzima prostor od oko 600 km2. Sa sjeveroistoka je ome\u0111ena bosanskohercegova\u010dkom granicom, s juga Makarskim primorjem, a sa sjeverozapada sinjsko-omi\u0161kim prostorom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 260 metara (Imotsko polje) do 440 metara (grad<a href=\"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-imotski\/\" class=\"read-more\">Read More &#8230;<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12207,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[308],"tags":[],"class_list":["post-12206","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gradovi"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.2","language":"en","enabled_languages":["hr","en"],"languages":{"hr":{"title":true,"content":true,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12206","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12206"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12206\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12209,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12206\/revisions\/12209"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12207"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12206"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12206"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12206"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}