{"id":12211,"date":"2020-12-15T10:58:31","date_gmt":"2020-12-15T10:58:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=12211"},"modified":"2021-03-17T10:59:01","modified_gmt":"2021-03-17T10:59:01","slug":"grad-kastela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-kastela\/","title":{"rendered":"GRAD KA\u0160TELA"},"content":{"rendered":"

Ka\u0161tela su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji, te su dio aglomeracije grada Splita. Pod nazivom \u2018Ka\u0161tela\u2019 se podrazumijeva niz sedam spojenih naselja izme\u0111u Solina i Trogira.<\/em><\/strong><\/p>\n

\"Grad<\/p><\/blockquote>\n

Ka\u0161tela su pitoreskni grad srednje Dalmacije, u samoj blizini Splita, najve\u0107eg hrvatskog grada na moru, Trogira grada pod za\u0161titom UNESCO-a i Solina poznatog po drevnoj Saloni iz rimskog doba.<\/em><\/p>\n

Ka\u0161tela su naziv za sedam manjih spojenih mjesta uz obalu Ka\u0161telanskog zaljeva. To su:<\/em><\/p>\n

\u0160tafili\u0107,<\/em>
\nNovi,<\/em>
\nStari,<\/em>
\nLuk\u0161i\u0107,<\/em>
\nKambelovac,<\/em>
\nGomilica i<\/em>
\nSu\u0107urac.<\/em><\/p>\n

Ka\u0161tela grani\u010de s Trogirom na zapadu i Solinom i Splitom na istoku i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom Dalmacije, ali i s kontinentalnom Hrvatskom.<\/em><\/p>\n

Iznad Ka\u0161tela se u smjeru zapad-istok prote\u017ee planina Kozjak (779 m), a ne\u0161to dalje prema istoku i planina Mosor (1339 m). Ka\u0161telanski zaljev, ju\u017ena granica Ka\u0161telanskoga polja, predstavlja potonulu depresiju izme\u0111u spomenutih planina na sjeveru i poluotoka Marjana i otoka \u010ciova na jugu. Rub izme\u0111u kopna i mora prate pli\u0107aci s \u010destim \u017ealom, hridima i minijaturnim otocima. U geolo\u0161kom smislu prevladavaju vapnenac i fli\u0161. Fli\u0161 ne prelazi visinu od 400 m i njegove blage padine, osobito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim tlima. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fli\u0161a i vapnenca, te su Ka\u0161tela bogata podzemnim i nadzemnim vodotokovima.<\/em><\/p>\n

Izmjena vapnenca i fli\u0161a vidljiva je i u vegetacijskom pokrovu, pa su tako vapnena\u010dke povr\u0161ine prete\u017eno gole, dok je fli\u0161 prekriven raslinjem. Nekada su to uglavnom bili bijelograb, hrast medunac i \u010desmina, a danas su primorska zaravan i bla\u017ee padine brda prekrivene poljodjelskim kulturama, koje se u novije vrijeme smanjuju zbog \u0161irenja stambenih predjela.<\/em><\/p>\n

Mikroklimatske prilike s lokalnim obilje\u017ejima u okviru semiaridne mediteranske klime omogu\u0107uju rano prispijevanje zimskoga povr\u0107a i razvoj mediteranskih poljodjelskih kultura poput vinove loze Crljenak ka\u0161telanski, masline, smokve, badema i dr.<\/em><\/p>\n

Glavna ka\u0161telanska prometnica je Stara ka\u0161telanska cesta, danas Cesta dr. Franje Tu\u0111mana, koja je velikim dijelom ostatak ceste za Split, gra\u0111ene u vrijeme mar\u0161ala Marmonta. Ona je rastere\u0107ena tek izgradnjom jadranske magistrale, koja uglavnom prolazi izvan naseljenih dijelova.<\/em><\/p>\n

Za gospodarstvo je tako\u0111er va\u017ena i \u017eeljeznica, a koja je sa svojih 5 stajali\u0161ta na podru\u010dju Ka\u0161tela sastavni dio splitske prigradske \u017eeljeznice.<\/em><\/p>\n

Avionom je tako\u0111er mogu\u0107e putovati izme\u0111u Ka\u0161tela i raznih destinacija diljem Europe jer se u njima nalazi Zra\u010dna Luka Split.<\/em><\/p>\n

Ustanove i tvrtke<\/h2>\n

Gradska knji\u017enica Ka\u0161tela<\/strong>
\nMuzej Grada Ka\u0161tela<\/strong>
\nDje\u010dji vrti\u0107<\/strong>
\nJavna ustanova \u0161portski objekti<\/strong>
\nTuristi\u010dka zajednica Grada Ka\u0161tela<\/strong>
\nZeleno i modro<\/strong><\/p>\n

\"Grad<\/p>\n

Gospodarstvo Ka\u0161tela kroz povijest se oslanjalo na poljoprivredu i ribarstvo. Zahvaljuju\u0107i plodnom Ka\u0161telanskom polju Ka\u0161tela su imali mnoge prepoznatljive poljoprivredne proizvode od \u010dega su najpoznatiji: vino i tre\u0161nja, te u novije vrijeme (druga polovica 20. stolje\u0107a) povrtlarske kulture, posebice salata i raj\u010dica, koje zbog pogodnih klimatskih uvjeta rano dospijevaju u staklenicima i plastenicima.<\/p>\n

Tijekom 19. stolje\u0107a kroz Ka\u0161tela dolazi \u017eeljezni\u010dka pruga koja je povezivala Split s ostalim dijelovima tada\u0161nje Austro-Ugarske, \u010dime su Ka\u0161tela dobila na zna\u010dajnosti. No, to se tek po\u010dinje osje\u0107ati po\u010detkom 20. stolje\u0107a kada se u Ka\u0161telima po\u010dinju otvarati hoteli (prvi hotel otvorio doktor \u0160oulavy 1909. godine u Ka\u0161tel Luk\u0161i\u0107u; najpoznatiji je hotel Palace u Ka\u0161tel Starom koji je danas zatvoren) kad Ka\u0161tela, uz Opatiju, postaju brand tada\u0161njeg hrvatskog turizma. Nakon Prvog svjetskog rata u Ka\u0161tela je do\u0161la i prva industrija. U Ka\u0161tel Su\u0107urcu se otvara tvornica cementa. Osim toga u Ka\u0161tela su do\u0161la i elektri\u010dna energija i voda, \u0161to je oja\u010dalo ka\u0161telansko gospodarstvo.<\/p>\n

Tijekom Drugog svjetskog rata ka\u0161telansko gospodarstvo naglo stagnira i po\u010dinje zaostajati zbog ratnog stanja koje je zahvatilo Ka\u0161tela. Nakon Drugog svjetskog rata socijalisti\u010dka politika dovodi do nagle industrijalizacije Ka\u0161tela pa nakon cementare (Dalmacijacement) dolazi i tvornica plasti\u010dnih masa (Jugovinil, kasnije zvan Adriavinil), \u017eeljezara i drvni kombinat. To je rezultiralo naglim porastom stanovni\u0161tva u Ka\u0161telima, ali i ja\u010danju ka\u0161telanskog gospodarstva. No, to je dovelo i do protu efekta u poljoprivredi, te ometalo jo\u0161 sna\u017eniji mogu\u0107i razvoj turizma od onoga koji se doga\u0111ao. Ipak, sve do kraja osamdesetih godina, brojni su ka\u0161telani imali vi\u0161estruke izvore prihoda, kako od rada u dr\u017eavnim tvrtkama i industriji, tako i od turizma i poljoprivrede, te je po tome prostor Ka\u0161tela bio specifi\u010dan na cijelom podru\u010dju biv\u0161e dr\u017eave.<\/p>\n

Nakon raspada Jugoslavije i dolaska tranzicijsko-ratnog razdoblja ka\u0161telansko gospodarstvo upada u krizu. Jaka poduze\u0107a se zatvaraju (Jugovinil, drvni kombinat), propadaju brojne tvrtke u Splitu u kojima rade i stanovnici Ka\u0161tela, dok cementara i \u017eeljezara u Ka\u0161telima smanjuju broj radnika. Sve to dovodi do naglog porasta broja nezaposlenih. Tek po\u010detkom 21. stolje\u0107a dolaskom novih malih privatnih poduze\u0107a i stranih trgova\u010dkih centara, te izgradnjom marine dolazi do malenih pozitivnih pomaka. Uza sve to prisutan je i stalan porast broja stanovnika doseljavanjem koji gradske vlasti procjenjuju na preko tisu\u0107u ljudi godi\u0161nje, \u0161to predstavlja silno optere\u0107enje za ionako slabu gradsku infrastrukturu.<\/p>\n

Primarni cilj gradskih vlasti je povratak turizma u Ka\u0161telima, no zbog mnogih problema (divlje gradnje, nedostatak infrastrukture, nedostatak kapaciteta hotela itd.) dolazi do pitanja ho\u0107e li uop\u0107e turizam zasjati kao nekad u Ka\u0161telima. Osim toga se poku\u0161ava i obnoviti poljoprivreda u Ka\u0161telima, no zbog rapidnog rasta grada nestao je ve\u0107i dio ka\u0161telanskog polja \u0161to i to dovodi u pitanje. Veliki gospodarski poticaj trebalo bi dati dovr\u0161enje projekta Eko-ka\u0161telanski zaljev kojim bi se kona\u010dno trebala rije\u0161iti pitanja oborinskih i kanalizacijskih voda na podru\u010dju Ka\u0161telanskog zaljeva.<\/p>\n

\"Grad<\/p>\n

SVE PREOSTALE INFORMACIJE SAZNAJTE<\/h2>\n

OVDJE.<\/strong><\/a><\/p>\n

KONTAKT\u00a0 I ADRESA:<\/h1>\n

Bra\u0107e Radi\u0107 1,
\n21212 Ka\u0161tel Su\u0107urac, Hrvatska
\nEmail: tajnica@kastela.hr
\nFaks: +385 21 224-201<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ka\u0161tela su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji, te su dio aglomeracije grada Splita. Pod nazivom \u2018Ka\u0161tela\u2019 se podrazumijeva niz sedam spojenih naselja izme\u0111u Solina i Trogira. Ka\u0161tela su pitoreskni grad srednje Dalmacije, u samoj blizini Splita, najve\u0107eg hrvatskog grada na moru, Trogira grada pod za\u0161titom UNESCO-a iRead More …<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[308],"tags":[],"class_list":["post-12211","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-gradovi"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.2","language":"en","enabled_languages":["hr","en"],"languages":{"hr":{"title":true,"content":true,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12211","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12211"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12211\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12213,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12211\/revisions\/12213"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12211"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12211"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12211"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}