{"id":12218,"date":"2020-12-15T11:12:38","date_gmt":"2020-12-15T11:12:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=12218"},"modified":"2021-03-17T11:13:02","modified_gmt":"2021-03-17T11:13:02","slug":"grad-omis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-omis\/","title":{"rendered":"GRAD OMI\u0160"},"content":{"rendered":"

Omi\u0161 je grad u srcu Dalmacije, na u\u0161\u0107u rijeke Cetine. Nalazi se 21 kilometar jugoisto\u010dno od najve\u0107eg dalmatinskog grada Splita, na Dr\u017eavnoj cesti D8. Podru\u010dje Grada Omi\u0161a zauzima 266,20 km2 i prote\u017ee se od Du\u0107a na zapadu do Brela na istoku. Grani\u010di s op\u0107inama Dugi Rat, Dugopolje, Trilj, Cista Provo, \u0160estanovac, Zadvarje i Brela te s Gradom Splitom.<\/em><\/strong><\/p>\n

Sinaj je predio Omi\u0161a koji se nalazi uz zapadnu obalu rijeke Cetine, sve do njena u\u0161\u0107a u Jadransko more.<\/em><\/strong><\/p>\n

\"Grad<\/p><\/blockquote>\n

Podru\u010dja Grada Omi\u0161a obuhva\u0107a podru\u010dje naselja sa zapadne strane ome\u0111eno granicom Grada Omi\u0161a i Op\u0107ine Dugi Rat (granica pocima na moru zapadno od auto-kampa \u201cRibnjak\u201d ide potokom prema sjeveru do Jadranske ceste, Jadranskom cestom u pravcu Omi\u0161a do spomenika Franji Kluzu, cestom prema starom selu Du\u0107e do ku\u0107e Rajka Opa\u010dka, preko isto\u010dnog dijela ku\u0107e Rajka Opa\u010dka u pravcu sjeverozapada na granicu k. o. Tugare), zatim ju\u017enom granicom k. o. Tugare skre\u0107e prema sjeveru zapadnim granicama k. o. Tugare, k. o. Dubrava, k. o. Dolac Donji do rijeke Cetine, skre\u0107e prema jugoistoku rijekom Cetinom do granice k. o. Dolac Gornji, k. o. Srijane, do zapadne granice k. o. Nova Sela, nastavlja zapadnom granicom k. o. Nova Sela do k. o. Birorine, onda ide sjevernom granicom k. o. Nova Sela, k. o. Blato do k. o. Kre\u0161evo, skrece prema jugu isto\u010dnim granicama k. o. Blato, k. o. Kostanje, k. o. Podgra\u0111e, k. o. Slime i k. o. Rogoznica do mora. Granice Grada Omi\u0161a mogu se mijenjati na na\u010din i po postupku koji su propisani zakonom<\/p>\n

U sastavu Grada Omi\u0161a su naselja Blato na Cetini, Borak, \u010celina, \u010ci\u0161la, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Ku\u010di\u0107e, Lokva Rogoznica, Maru\u0161i\u0107i, Mimice, Naklice, Nova Sela, Omi\u0161, Ostrvica, Pisak, Poda\u0161pilje, Podgra\u0111e, Puti\u0161ici, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Stani\u0107i, Svini\u0161\u0107e, Trnbusi, Tugare, Zaku\u010dac, Zve\u010danje.<\/p>\n

GRADSKA NASELJA<\/h2>\n

Blato na Cetini, Borak, \u010celina, \u010cisla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Ku\u010di\u0107e, Lokva Rogoznica, Maru\u0161i\u0107i, Mimice, Naklice, Nova Sela, Omi\u0161, Nemira, Ostrvica, Pisak, Poda\u0161pilje, Podgra\u0111e, Puti\u0161i\u0107i, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Stani\u0107i, Svini\u0161\u0107e, Trnbusi, Tugare, Zaku\u010dac i Zve\u010danje.<\/p>\n

Znamenitosti<\/h2>\n

utvrda Mirabella (Peovica)<\/p>\n

\"TVR\u0110AVA
\nutvrda Fortica (Stari Grad)<\/p>\n

\"Tvr\u0111ava
\n\u017eupska crkva sv. Mihovila<\/p>\n

\"\u017dupna
\ncrkva sv. Duha
\ncrkva sv. Roka
\ncrkva Sv. Luke
\ncrkva Uznesenja BDM
\ncrkva Gospe od Karmela (Fratri)
\ncrkva sv. Petra na Priku
\nostatci staroga Groblja
\nostatci crkve sv. Barbare (Brzet)
\nSpomenik braniteljima Domovinskog rata, rad akademskog kipara Ka\u017eimira Hraste, arhitektonski dio projektirao arhitekt Viktor Pirovi\u0107, postavljen 2004.
\npotopljena njema\u010dka maona (teglenica) iz Drugoga svjetskog rata, u priobalju na 3 metra dubine<\/p>\n

Festival dalmatinskih klapa Omi\u0161<\/h2>\n

<\/p>\n

Prvi je organiziran 1967. godine sa ciljem da se u turisti\u010dkoj sezoni spontane skupine pjeva\u010da na\u0111u zajedno i zapjevaju pred publikom na na\u010din kako ina\u010de u svojoj sredini pjevaju u klapi. Bilo je to spontano pjevanje koje se izvodilo po sluhu, a ne prema notnom zapisu. Me\u0111utim, to je pjevanje bilo nedovoljno dotjerano, tek pone\u0161to obra\u0111eno, ali je u sebi nosilo iskonsku privla\u010dnost i snagu autenti\u010dnosti. Bila je to suprotnost dominiraju\u0107im, uvje\u017ebanim ansamblima koji su se pod \u201edalmatinskim\u201c mogli tada javno \u010duti (npr. \u201eAnsambl Dalmacija\u201c; \u201eGrupa Dalmatinaca Petra Trali\u0107a\u201c iz Zagreba; \u201eJeka Jadrana\u201c iz Splita). Svi su pjevali uz instrumentalnu pratnju.<\/p>\n

Omi\u0161 je sljede\u0107ih godina nastojao u iskazivanju intimnog serenadnog zvuka, lirskih sadr\u017eaja, \u0161irokih tempa a da bi se u\u017eivalo u akordu, skladu svih dionica. I naravno, isklju\u010divo u \u201ea cappella\u201c izvedbi. Ubrzo se pokazalo da \u201elijepo pjevanje\u201c postaje bitnom kvalitetom i u vrednovanju izvedbe i u predstavljanju klape. Tra\u017ei se homogenost zvuka, uskla\u0111enost i ravnote\u017ea glasova, fuzija akorda, besprijekorna i sigurna intonacija, jasna artikulacija i izgovor, te izra\u017eajnost i u\u017eivljenost u interpretaciji teksta.<\/p>\n

Uloga voditelja i obra\u0111iva\u010da (njih preko 400) postaje izuzetno zna\u010dajnom kako za oblikovanje i prilagodbu izvornih napjeva tako i za izvedbu klape u sve ja\u010doj konkurenciji klapa koje se bore za festivalske nagrade. Izvorni klapski napjevi su temelj cjelokupnog festivalskog programa. Do sada je na Omi\u0161kom festivalu izvedeno preko 1250 naslova (ako se izuzmu varijante, njihov broj je preko 900).<\/p>\n

U okviru Festivala (od 1968. godine) ustanovljena je posebna natjecateljska ve\u010der novih skladbi, a sa ciljem da se \u0161iri fundus klapskih pjesama koje nastavljaju tradiciju, ali donose i nove ideje i nova glazbena oblikovanja u duhu tradicijske dalmatinske klapske pjesme. Do sada je izvedeno preko 500 novih skladbi.<\/p>\n

Izdava\u010dka djelatnost Festivala dalmatinskih klapa u Omi\u0161u jedan je od bitnih \u010dimbenika koji je dao te\u017einu svemu izvedenom, a zatim zabilje\u017eenom, analiziranom, dokumentiranom te predstavljenom, a na uporabu budu\u0107im generacijama (Zbornici I, II i III; Leut; Ve\u010deri novih skladbi; te prigodna diskografska izdanja). U njihovu realizaciju uklju\u010deni su priznati stru\u010dnjaci s podru\u010dja etnomuzikolo\u0161ke znanosti te drugi suradnici (teoreti\u010dari, muzikolozi, dirigenti, skladatelji, voditelji zborova i klapa, obra\u0111iva\u010di\u2026). Ovi profili \u010dine i stru\u010dno ocjenjiva\u010dko povjerenstvo koje najboljim klapama dodjeljuje Zlatni, Srebrni i Bron\u010dani \u0161tit s povijesnim grbom grada Omi\u0161a.<\/p>\n

Omi\u0161 je ve\u0107 47 godina sidri\u0161te izvorne klapske pjesme. U me\u0111uvremenu, osmislile su se posebne ve\u010deri debitanata, popularne klapske pjesme, pjesme uz pratnju gitare(a), ve\u010der mje\u0161ovitih klapa a koje se odvijaju izvan Omi\u0161a (Bol na Bra\u010du, Blato na Kor\u010duli, Vodice u \u0160ibensko-kninskoj \u017eupaniji i Opuzen u Dubrova\u010dko-neretvanskoj. Od 1991. godine ustanovljena je posebna natjecateljska i finalna ve\u010der \u017eenskih klapa koje su se do tada natjecale u zajedni\u010dkoj konkurenciji sa mu\u0161kim klapama.<\/p>\n

Tijekom vi\u0161e od 45 godina Festivala dalmatinskih klapa u Omi\u0161u omi\u0161kom pozornicom pro\u0161lo je preko 4000 pjeva\u010da\/ica, nastupilo preko 470 klapa. Svake se godine na audiciji prijavi izme\u0111u 20-30 novih, debitantskih klapa.<\/p>\n

SVE PREOSTALE INFORMACIJE SAZNAJTE<\/h2>\n

OVDJE.<\/strong><\/a><\/p>\n

KONTAKT I ADRESA<\/h1>\n

Trg kralja Tomislava 5\/I
\nOIB: 49299622160
\ntel. 021\/755 500 021\/862 059:
\nfax. 021\/862 022
\nuredovno vrijeme
\n7,00 do 15,00 sati<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Omi\u0161 je grad u srcu Dalmacije, na u\u0161\u0107u rijeke Cetine. Nalazi se 21 kilometar jugoisto\u010dno od najve\u0107eg dalmatinskog grada Splita, na Dr\u017eavnoj cesti D8. Podru\u010dje Grada Omi\u0161a zauzima 266,20 km2 i prote\u017ee se od Du\u0107a na zapadu do Brela na istoku. Grani\u010di s op\u0107inama Dugi Rat, Dugopolje, Trilj, Cista Provo,Read More …<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[308],"tags":[],"class_list":["post-12218","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-gradovi"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.2","language":"en","enabled_languages":["hr","en"],"languages":{"hr":{"title":true,"content":true,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12218","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12218"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12218\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12220,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12218\/revisions\/12220"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12218"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12218"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12218"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}