{"id":13255,"date":"2020-08-20T09:59:37","date_gmt":"2020-08-20T09:59:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=13255"},"modified":"2022-09-13T09:59:53","modified_gmt":"2022-09-13T09:59:53","slug":"grad-nasice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-nasice\/","title":{"rendered":"GRAD NA\u0160ICE"},"content":{"rendered":"

Na\u0161ice se prvi puta spominju 1229. godine, a svjetovni gospodari su bili Abe, David Lackovi\u0107, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski te ilo\u010dki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici su bili templari, ivanovci i franjevci. Na\u0161ice su bile pod Turcima u 16. i 17.stolje\u0107u. Pred to\u010dno 230 godina na\u0161i\u010dki posjed kupuju grofovi Peja\u010devi\u0107 i dr\u017ee ga sve do 1945. godine.<\/strong><\/em><\/p>\n

U Na\u0161icama treba razgledati crkvu sv. Antuna Padovanskog , knji\u017enicu Franjeva\u010dkog samostana znanstvenog zna\u010daja s 10 inkunabula, stari dvorac grofa Peja\u010devi\u0107a iz 1811. godine te novi dvorac grofa Peja\u010devi\u0107a iz 1907. godine gra\u0111en po uzoru na postdamski dvorac Sanssouci te mauzolej i kapelicu grofa Peja\u010devi\u0107a iz 1881. godine uz koji se nalazi i grob kontese Dore. Podsjetimo se tko je Dora. Kontesa Dora Peja\u010devi\u0107 \u0161kolovana je u Dresdenu i Munchenu i rano pokazala iznimnu glazbenu darovitost. U\u010dila je violinu i glasovir te u svom kratkom \u017eivotu postala prva hrvatska skladateljica \u010diju glazbu izvode diljem svijeta. U dvorcu Peja\u010devi\u0107, u kojem su ro\u0111ena i dva hrvatska bana, danas je smje\u0161ten Zavi\u010dajni muzej sa sobama posve\u0107enim zna\u010dajnim osobama na\u0161i\u010dkog kraja, zatim etnografska zbirka te poseban odjel lon\u010darstva. Okru\u017euje ga park s mnogobrojnim vrstama autohtonog i egzoti\u010dnog drve\u0107a i grmlja. Za\u0161ti\u0107eni je hortikulturni spomenik s umjetnim jezerom iz pretpro\u0161log stolje\u0107a. Turizam se u Na\u0161icama zahvaljuju\u0107i zemljopisnom polo\u017eaju i ljepoti na\u0161i\u010dkog kraja u kojem se tipi\u010dna slavonska ravnica spaja sa bre\u017euljkastim dijelovima Krndije \u0161to je pridonijelo razvoju lovnog i ribolovnog turizma.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

\"Turisti\u010dka<\/p>\n

POGLEDAJTE NADOLAZE\u0106E MANIFESTACIJE<\/h2>\n

OVDJE.<\/strong><\/a><\/p>\n

<\/p>\n

Veliki Dvorac<\/h2>\n

U Na\u0161icama se, gotovo jedan pokraj drugoga u velikom perivoju, nalaze dva dvorca grofova Peja\u010devi\u0107: veliki i mali dvorac, kako su ih sami Peja\u010devi\u0107i nazivali. Veliki dvorac u Na\u0161icama gra\u0111en je izme\u0111u 1811. i 1812. godine. Sredinom sije\u010dnja 1811. Vincencije grof Peja\u010devi\u0107 (1780.-1820.) dao je kopati temelje, 11. o\u017eujka opat Stjepan Dara\u0161evi\u0107 blagoslovio je, uz veliko mno\u0161tvo naroda, kamen temeljac budu\u0107ega dvorca, a u sije\u010dnju 1812. dvorac je bio gotov. Do gradnje na\u0161i\u010dkoga dvorca Peja\u010devi\u0107i su \u017eivjeli u Virovitici i na svojim drugim posjedima.<\/p>\n

Dvorac je od svoga nastanka nekoliko puta mijenjao izgled, osobito u doba grofa Ladislava (1824.-1901.), oko 1850. godine, kada je dvorac poljep\u0161an. Popravci na gra\u0111evini ra\u0111eni su i nakon potresa u svibnju 1817. godine. Nekada\u0161nji dvorac bio je pravokutnoga tlorisa, s devet prozorskih otvora na ju\u017enom ulaznom pro\u010delju. Sredi\u0161nji dio dvorca, u \u0161irini tri prozorske osi, bio je istaknut ve\u0107im prozorima i altanom, no\u0161enom s \u010detiri masivna stupa s tri luka. Izgled dvorca potpuno je promijenjen u sije\u010dnju 1865. kada je grof Ferdinad Karlo Rajner (1800.-1878.) dao dograditi dvorac: tlocrtno ga je pove\u0107ao tako da je sjeverno i ju\u017eno pro\u010delje dobilo trinaest prozorskih otvora, bo\u010dni rizaliti oblikovani su poput tornjeva s kupolastim krovom, na mjestu altane dogra\u0111en je dvorac u obliku dubokoga rizalita s ukrasnim zavr\u0161etkom s volutama, balustradom i satom, krovi\u0161te postaje mansardno itd. Prili\u010dno skroman barokni dvorac pretvoren je u reprezentativan kasnobarokni dvorac s bogatim arhitektonskim uresima.<\/p>\n

Danas se veliki dvorac nalazi u procesu obnove u sklopu projekta \u201eRekonstrukcija dvoraca Peja\u010devi\u0107 \u2013 velikog i malog\u201c vrijednog gotovo 100 milijuna kuna. Peja\u010devi\u0107ev dvorac dugi niz godina bio je dom Zavi\u010dajnog muzeja Na\u0161ice, Hrvatske narodne knji\u017enice i \u010ditaonice Na\u0161ice, Hrvatskog kulturnog dru\u0161tva Lisinski i Gradske glazbe Na\u0161ice, a nakon obnove njegove prostore nastavit \u0107e koristiti navedeni, osim knji\u017enice koja odnedavno nosi naziv Gradska knji\u017enica Na\u0161ice i bit \u0107e smje\u0161tena nedaleko od dvorca u tako\u0111er obnovljenoj Gregerovoj vili.<\/p>\n

Mali dvorac<\/strong><\/h4>\n

Mali je dvorac bio gra\u0111en za Marka VI. (1882.1923.), najstarijega sina dr. Teodora Peja\u010devi\u0107a. Dvorac je prizemna dopadljiva neoklasicisti\u010dka gra\u0111evina, podignuta stotinjak metara zapadno od velikoga dvorca. Njegova je gradnja po\u010dela 1904. ili 1905., a useljenje u dvorac bilo je 27. svibnja 1907. godine. Tlorisno je dvorac u obliku izdu\u017eenoga pravokutnika, sa sredi\u0161njim pli\u0107im i ugaonim dubokim rizalitima, tako da tlocrt izgleda poput slova H.<\/p>\n

<\/p>\n

Perivoj uz Dvorac Peja\u010devi\u0107<\/strong><\/h4>\n

Uz veliki dvorac podignut je perivoj \u010dija je povijest gotovo nepoznata. Perivoj je mogao biti za\u010det tek nakon izgradnje dvorca, a to zna\u010di poslije 1812. godine. Prije izgradnje dvorca vjerojatno je prostor dana\u0161njega perivoja bio pokriven prirodnim gajevima i \u0161umom, osobito u nizinskom dijelu. Na katastarskoj karti iz 1862. perivoj je urisan, a to je dokaz da je tada postojao do kanala koji ga je dijelio od \u0161ume na sjeveru. Vjerojatno je perivoj oblikovan oko 1850., kada je Ladislav grof Peja\u010devi\u0107 dotjerivao i dvorac. Politi\u010dka karijera Ladislava, budu\u0107ega hrvatskoga bana, brzo se razvijala pedesetih godina 19. stolje\u0107a pa je trebalo urediti i dvorac i perivoj \u2013 dostojno tada ve\u0107 uglednoga vlasnika. Morao je tada nastati i staklenik, urisan na staroj katastarskoj karti, iako je njegovo historicisti\u010dko pro\u010delje moglo nastati i poslije.<\/p>\n

Perivoj iz sredine 19. st. posjeduje obilje\u017eja pejsa\u017enih perivoja, s historicisti\u010dkim cvjetnjacima ispred glavnoga pro\u010delja dvorca i staklenika. U drugoj polovici 19. stolje\u0107a perivoj je pro\u0161iren na sjever, na povr\u0161inu prirodne \u0161ume, gdje je ure\u0111eno jezero s oto\u010di\u0107em, i tada je perivoj po\u010deo poprimati romanti\u010darska obilje\u017eja. Dogradnja dvorca 1865. godine sigurno je potaknula i ponovno ure\u0111enje perivoja. Nema dvojbe da je perivoj bio kona\u010dno oblikovan i uzorno odr\u017eavan od kraja 19. stolje\u0107a do tridesetih godina 20. stolje\u0107a, u doba dr. Teodora grofa Peja\u010devi\u0107a. Osim povijesne i umjetni\u010dke vrijednosti, perivoj uz na\u0161i\u010dke dvorce posjeduje i izuzetnu botani\u010dku i dendrolo\u0161ku raznolikost. Isti\u010de se brojno staro drve\u0107e, primjerice: mamutovac (Sequoiadendron giganteum), ginko (Ginkgo biloba), gimnoklad (Gimnocladus dioicus), katalpa (Catal a bignonioides), paulovnija (Paulo nia tomentosa), trnovac (Gleditsia triacanthos) te borovi (Pinus), smreke (Picea), tise (Taxus), divlji kesteni (Aesculus hi pocastanum), lipe (Tilia), hrastovi (Quercus), platane (Platanus), bijele topole (Populus alba), javori (Acer), grabovi (Carpinus) i dr. Na\u017ealost tijekom godina nestali su dopadljivi i pomalo ki\u010dasti cvjetnjaci ispred ju\u017enoga pro\u010delja velikoga dvorca i staklenik koji je izgorio u studenome 1944. godine.<\/p>\n

<\/p>\n

Crkva Sv. Antuna Padovanskog<\/h2>\n

Prostor crkve riznica je vrijednih umjetni\u010dkih djela, me\u0111u kojima se isti\u010du barokne skulpture i slike, bogato oblikovan oratorij i propovjedaonica. Crkva ima sedam oltara, vrijedne barokne orgulje i dvije kripte. Po\u010detkom 20.st. crkva je oslikana freskama, a krajem stolje\u0107a postavljeni su vitraji.<\/p>\n

Samostan je smje\u0161ten uz ju\u017eni zid crkve i sa svoja \u010detiri krila oblikuje kvadrat samostanskog dvori\u0161ta. Svojom vrijedno\u0161\u0107u isti\u010du se prostori samostanske blagavaonice i sakristije u prizemlju. Na katu su sobe za bra\u0107u franjevce, knji\u017enica sa deset inkunabula i drugim vrijednim knjigama, te stalna izlo\u017eba\u00a0\u00abBlago na\u0161i\u010dkih franjevaca\u00bb\u00a0. Kompleks crkve smje\u0161ten je na bre\u017euljku uz zapadni rub gradskog sredi\u0161ta i okru\u017een je njegovanim okoli\u0161em u kojem se isti\u010du skulpture Majke Bo\u017eje i sv. Franje Asi\u0161kog.<\/p>\n

KONTAKT I ADRESA:<\/h1>\n

Adresa: Na\u0161ice, Trg dr. Franje Tu\u0111mana 7<\/p>\n

Broj telefona: 031\/618-160
\nBroj faksa: 031\/618-168
\nEmail: grad@nasice.hr<\/p>\n

Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati<\/p>\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na\u0161ice se prvi puta spominju 1229. godine, a svjetovni gospodari su bili Abe, David Lackovi\u0107, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski te ilo\u010dki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici su bili templari, ivanovci i franjevci. Na\u0161ice su bile pod Turcima u 16. i 17.stolje\u0107u. Pred to\u010dno 230 godina na\u0161i\u010dki posjedRead More …<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13256,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[308],"tags":[],"class_list":["post-13255","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gradovi"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.1","language":"en","enabled_languages":["hr","en"],"languages":{"hr":{"title":true,"content":true,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/222.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7orY6-3rN","jetpack-related-posts":[{"id":13199,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/turisticke-zajednice\/turisticka-zajednica-grada-nasica\/","url_meta":{"origin":13255,"position":0},"title":"Turisti\u010dka zajednica grada Na\u0161ica","author":"tourist-ad-guide","date":"August 15, 2020","format":false,"excerpt":"Grad plemstva i kulture Na\u0161ice je gradi\u0107 u Slavoniji, krasi ga prekrasan krajolik i okolica koja nude sve od rekreacijskog turizma do arheolo\u0161kog turizma i preko 700 godina stare povijesti grada. Uz to tu je jo\u0161 i prekrasno jezero Lapovac, a za ljubitelje \u017eivotinja i pou\u010dni park Bizik. SAZNAJTE SVE\u2026","rel":"","context":"In "Turisti\u010dke zajednice"","block_context":{"text":"Turisti\u010dke zajednice","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/turisticke-zajednice\/"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/NAS.jpg?resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":9449,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/vjerski-turizam\/zupa-sv-antuna-padovanskog-nasice\/","url_meta":{"origin":13255,"position":1},"title":"\u017dUPA SV. ANTUNA PADOVANSKOG NA\u0160ICE","author":"tourist-ad-guide","date":"May 20, 2016","format":false,"excerpt":"Franjevci su u Na\u0161ice do\u0161li izme\u0111u 1275. i 1286., i tu su trajno ostali. Pripadali su Zagreba\u010dkoj kustodiji i Ugarskoj provinciji sv. Marije. Dolaskom Turaka u 16. stolje\u0107u franjevci su protjerani, jer su podr\u017eavali ustanike. Kad su Turci 1687. oti\u0161li, spalili su samostansku crkvu, a jedino je spa\u0161ena slika sv.\u2026","rel":"","context":"In "Vjerski Turizam"","block_context":{"text":"Vjerski Turizam","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/vjerski-turizam\/"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/NA%C5%A0ICE-NASLOVNA.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/NA%C5%A0ICE-NASLOVNA.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/NA%C5%A0ICE-NASLOVNA.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/NA%C5%A0ICE-NASLOVNA.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/NA%C5%A0ICE-NASLOVNA.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/NA%C5%A0ICE-NASLOVNA.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":11106,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/11106\/","url_meta":{"origin":13255,"position":2},"title":"GRAD SLATINA","author":"tourist-ad-guide","date":"March 3, 2020","format":false,"excerpt":"U pisanom se dokumentu grad Slatina spominje po prvi put u ispravi zagreba\u010dkog biskupa Mihovila izdanoj 1. rujna 1297.\u00a0godine u Po\u017eegi. Ime grada napisano je u ina\u010dici\u00a0Zalathnuk.\u00a0Slatina je u to vrijeme bila dobro Zagreba\u010dke biskupije u sastavu Arhi\u0111akonata Va\u0161ka. U 14. je stolje\u0107u u Slatini bila \u017eupna crkva Svih Svetih,\u2026","rel":"","context":"In "Gradovi"","block_context":{"text":"Gradovi","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/gradovi\/"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/GRAD-SLATINA-NASLOVNA.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/GRAD-SLATINA-NASLOVNA.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/GRAD-SLATINA-NASLOVNA.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x"},"classes":[]},{"id":13302,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/opcine\/opcina-vidovec\/","url_meta":{"origin":13255,"position":3},"title":"Op\u0107ina Vidovec","author":"tourist-ad-guide","date":"August 25, 2020","format":false,"excerpt":"Vidovec je op\u0107ina u Hrvatskoj, u Vara\u017edinskoj \u017eupaniji. U okvirima Vara\u017edinske \u017eupanije Op\u0107ina Vidovec spada u op\u0107ine srednje veli\u010dine. U sastavu Op\u0107ine nalazi se 11 naselja: Nedeljanec, Cargovec, Papinec, \u0160ijanec, Vidovec (sjedi\u0161te Op\u0107ine), Budislavec, Domitrovec, Krkanec, Zamla\u010da, Prekno i Tu\u017eno. Obrazovanje Na podru\u010dju Op\u0107ine Vidovec nalaze se dvije osnovne \u0161kole\u2026","rel":"","context":"In "Op\u0107ine"","block_context":{"text":"Op\u0107ine","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/opcine\/"},"img":{"alt_text":"Op\u0107ina Vidovec","src":"https:\/\/i0.wp.com\/vidovec.hr\/upload\/publish\/237\/thumb\/slika-vidovec-9_601003a069c5c_400x240c.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":11728,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-vrbovec\/","url_meta":{"origin":13255,"position":4},"title":"GRAD VRBOVEC","author":"tourist-ad-guide","date":"March 1, 2020","format":false,"excerpt":"Vrbovec se nalazi sjeveroisto\u010dno od Zagreba. NASELJA Banovo Br\u010devec Celine Cerik Cerje Dijane\u0161 Donji Tkalec Dulepska \u0110ivan Gaj Gornji Tkalec Gostovi\u0107 Graberanec Graber\u0161\u0107ak Greda Hru\u0161kovica Konak Krka\u010d Ku\u0107ari Lonjica Lovre\u010dka Varo\u0161 Lovre\u010dka Velika Luka Lukovo Mareni\u0107 Martinska Ves Naselje Stjepana Radi\u0107a Negovec Novo Selo Peskovec Pirakovec Podolec Poljana Poljanski Lug\u2026","rel":"","context":"In "Gradovi"","block_context":{"text":"Gradovi","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/gradovi\/"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/GRAD-VRBOVEC-NASLOVNA.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/GRAD-VRBOVEC-NASLOVNA.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/GRAD-VRBOVEC-NASLOVNA.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/GRAD-VRBOVEC-NASLOVNA.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/www.tourist-ad-guide.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/GRAD-VRBOVEC-NASLOVNA.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x"},"classes":[]},{"id":9389,"url":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/gradovi\/grad-zapresic\/","url_meta":{"origin":13255,"position":5},"title":"GRAD ZAPRE\u0160I\u0106","author":"tourist-ad-guide","date":"August 15, 2017","format":false,"excerpt":"Zapre\u0161i\u0107\u00a0je grad u sjevernozapadnom dijelu\u00a0Hrvatske, u sklopu Zagreba\u010dke \u017eupanije. Tre\u0107i je grad po broju stanovnika u\u00a0Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji. Zapre\u0161i\u0107 se sastoji od 9 gradskih naselja:\u00a0Hru\u0161evec Kupljenski,\u00a0Ivanec Bistranski,\u00a0Jablanovec,\u00a0Kupljenovo,\u00a0Lu\u017enica,\u00a0Merenje,\u00a0Pojatno,\u00a0\u0160ibice\u00a0i Zapre\u0161i\u0107. \u00a0Nalazi se na cestovnim i \u017eeljezni\u010dkim pravcima prema zapadnoj i srednjoj Europi, posjeduje povoljne prirodne uvjete i rastu\u0107i broj stanovnika, \u0161to sve zajedno\u2026","rel":"","context":"In "Gradovi"","block_context":{"text":"Gradovi","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/category\/gradovi\/"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13255","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13255"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13255\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13258,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13255\/revisions\/13258"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13256"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13255"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13255"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13255"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}