{"id":7001,"date":"2016-10-06T10:36:52","date_gmt":"2016-10-06T10:36:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=7001"},"modified":"2017-11-07T15:35:35","modified_gmt":"2017-11-07T15:35:35","slug":"opcina-budva-crna-gora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/crna-gora\/opcina-budva-crna-gora\/","title":{"rendered":"OP\u0160TINA BUDVA – Crna Gora"},"content":{"rendered":"

Povijest<\/strong><\/p>\n

Budva se smatra jednim od najstarijih naselja na Jadranu<\/a>. <\/span><\/p>\n

Prema legendi, osniva\u010d Budve bio je Kadmo<\/a>, sin feni\u010danskog<\/a>kralja Agenona<\/a>, <\/span><\/p>\n

vladar Tebe<\/a>, mu\u017e Aresove<\/a> i Afroditine<\/a> k\u0107eri Harmonije<\/a>. <\/span><\/p>\n

U dubokoj starosti supru\u017enici su bili prisiljeni napustiti grad. <\/span><\/p>\n

Na volovskoj zaprezi (otud naziv Butoe<\/i> – volovi) do\u0161li su u zemlju Ilira i zagospodarili njome.<\/span><\/p>\n

Vjeruje se da se Kadmov i Harmonijin grob nalazi u blizini Epidamna, dana\u0161njeg Dra\u010da<\/a>.<\/span><\/p>\n

Kulturna i povijesna ba\u0161tina<\/span><\/strong><\/p>\n

Velika vrijednost Budve je i njena kulturna i povijesna ba\u0161tina:<\/p>\n

brojni spomenici, iskopine, tvr\u0111ave, samostani i crkve.<\/p>\n

U Budvi su tvr\u0111ave Citadela<\/a>, Kastelo, Kosma\u010d na Braji\u0107ima i Mogren.<\/span><\/p>\n

Tvr\u0111ava Citadela – Budva<\/strong><\/em><\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

<\/h5>\n

Samostani (manastiri) u Budvi i okolici su:<\/p>\n

Podostrog,Praskvica, iznad milo\u010derske pla\u017ee,<\/p>\n

Re\u017eevi\u0107i iznad uvale Perazi\u0107eva Dola, Duljevo ,Podlastva , Gradi\u0161te.<\/p>\n

Podostrog i Stanjevi\u0107i bili su u vlasni\u0161tvu Cetinjskog manastira.<\/p>\n

Manastir Podostrog<\/strong><\/em><\/p>\n

<\/p>\n

Budva<\/strong> je sredi\u0161te crnogorskoga turizma i dobro je poznata po pje\u0161\u010danim pla\u017eama<\/p>\n

i prelijepoj mediteranskoj arhitekturi.<\/p>\n

Okolica toga grada uzdu\u017e obale je sada poznata i kao Budvanska riviera.<\/p>\n

Zna\u010dajni turisti\u010dki objekti se nalaze unutar mleta\u010dkih zidina iz 15. stolje\u0107a,<\/p>\n

koje okru\u017euju budvanski Stari grad.<\/p>\n

Stari grad je bio te\u0161ko o\u0161te\u0107en u razornom potresu 1979. godine,<\/p>\n

ali je dosad uglavnom obnovljen.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

U blizini Budve<\/strong> se nalazi turisti\u010dko naselje Be\u010di\u0107i. <\/strong><\/p>\n

Budva<\/strong> tj. prapovijesna Buthoe je stara oko 3.450<\/i> godina i<\/p>\n

jedan je od najstarijih gradova na Jadranu.<\/p>\n

Budva<\/strong> je promijenila mnoge osvaja\u010de, a najdu\u017ee su se<\/p>\n

na podru\u010dju grada zadr\u017eali Mle\u010dani i Austrijanci,<\/p>\n

koji su dotada prete\u017eno katoli\u010dki grad napustili 1918. godine<\/p>\n

od kada u njemu<\/p>\n

pod Jugoslavijom sve vi\u0161e\u00a0prevladavahu\u00a0pravoslavci.<\/p>\n

Flora i fauna\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n

Obalna vegetacija halofita i morskih alga na jugu Crne Gore je slabo poznata,<\/p>\n

a podmorske fitocenoze skoro nepoznate.<\/p>\n

Prirodoslovni i botani\u010dki je najmanje prou\u010dena ba\u0161 ta najtoplija strma obala<\/p>\n

Bigova-Platamuni gdje se prije spominju tek 2 morske cistozire i tvrdolisna makija<\/p>\n

Quercion ilicis.<\/strong><\/p>\n

Na kopnu od mora do Grbalja ima 211 ju\u017enih vrsta vaskularnoga bilja,<\/p>\n

od tog su 44 ju\u017eni mediteranski kserofiti riedki za Crnu Goru.<\/p>\n

Ovdje ni\u017ee je razra\u0111ena morska flora, alga i halofita, pa mediteranski kserofiti<\/p>\n

od primorske doline Grbalj<\/strong> preko Donje Gore<\/strong> do mora kod Budve.<\/strong><\/p>\n

\"screenshot_1\"<\/a><\/p>\n

Turizam<\/strong><\/em><\/p>\n

Prvi organizirani turisti\u010dki dolasci u Budvi,spominju se jo\u0161 30-tih godina XX\u00a0stolje\u0107a.<\/p>\n

Turizam po\u010dinje dolaskom prvih stranaca, \u010ceha, na obale Budvanske rivijere.<\/strong><\/p>\n

Od tada do danas u turisti\u010dkom smislu, Budva<\/strong> se vrlo\u00a0razvila.<\/p>\n

Na 12 kilometara , od Jaza<\/strong> do Petrovca<\/strong> na 20-tak pla\u017ea mo\u017eete, na toplom suncu,<\/p>\n

od 10. svibnja\u00a0do 8.studenog u\u017eivati oko 182 dana.<\/p>\n

Budvanska rivijera obuhva\u0107a povr\u0161inu od 122 km kvadratna.<\/p>\n

Budva<\/strong> ima 25 kilometara razdijeljene obale.<\/p>\n

Klima u Budvi<\/strong> je tipi\u010dno mediteranska, to podrazumijeva blage zime i vrlo topla,<\/p>\n

uglavnom suha ljeta. Budva ima 2.300 sun\u010danih sati godi\u0161nje.<\/p>\n

Veliki broj pla\u017ea posjeduje plavu zastavicu, sto je garancija<\/p>\n

vrhunskog kvaliteta i ugo\u0111aja na njima.<\/p>\n

Na svakoj od spomenutih pla\u017ea zastupljeni su i spasioci,<\/p>\n

koji motre na kupa\u010de i vode ra\u010duna o\u00a0sigurnosti.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

KONTAKT<\/strong><\/p>\n

Op\u0107ina Budva<\/strong><\/p>\n

Trg Sunca 3 Budva<\/strong><\/p>\n

85310 Crna Gora<\/strong><\/p>\n

Tel: +382 33 451 000<\/p>\n

E-mail: info@budva.me<\/a><\/span><\/p>\n

Web:\u00a0www.budva.me<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povijest Budva se smatra jednim od najstarijih naselja na Jadranu. Prema legendi, osniva\u010d Budve bio je Kadmo, sin feni\u010danskogkralja Agenona, vladar Tebe, mu\u017e Aresove i Afroditine k\u0107eri Harmonije. U dubokoj starosti supru\u017enici su bili prisiljeni napustiti grad. Na volovskoj zaprezi (otud naziv Butoe – volovi) do\u0161li su u zemlju IliraRead More …<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7003,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[324],"tags":[],"class_list":["post-7001","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-crna-gora"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.2","language":"en","enabled_languages":["hr","en"],"languages":{"hr":{"title":true,"content":true,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7001","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7001"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7001\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9228,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7001\/revisions\/9228"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7003"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7001"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7001"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7001"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}