{"id":9297,"date":"2017-08-25T15:04:10","date_gmt":"2017-08-25T15:04:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=9297"},"modified":"2017-11-15T14:47:31","modified_gmt":"2017-11-15T14:47:31","slug":"zagrebacka-nadbiskupija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/vjerski-turizam\/zagrebacka-nadbiskupija\/","title":{"rendered":"Zagreba\u010dka nadbiskupija"},"content":{"rendered":"

Nakon smrti posljednjeg Trpimirovi\u0107a, ma\u0111arski kralj Ladislav Arpadovi\u0107, pozivaju\u0107i se na svoja \u201ezakonita prava\u201c kao brat Jelene-Lepe, udovice kralja Zvonimira, ulazi 1091. godine s vojskom u Posavsku Hrvatsku te je predobiva za sebe i za svoju vladarsku ku\u0107u. Mjesto sebe ostavlja u njoj kao vladara sinovca Almo\u0161a i tako je stvarno otrgne od dr\u017eave Hrvatske. Po onda\u0161njem pravnom shva\u0107anju on dosljedno ide dalje te odjeljuje i na crkvenom polju Posavsku Hrvatsku od metropolije u Splitu i ostale Hrvatske te osniva u Zagrebu biskupiju oko 1094., to\u010dnije – po povijesnim vrelima – izme\u0111u druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine. Razlog je osnivanja biskupije taj \u0161to je sjeverna Hrvatska bila daleko od biskupskih sjedi\u0161ta u Splitu, Kninu i Ninu, pa je ovda\u0161nji kr\u0161\u0107anski narod lako mogao zapasti u vjersko neznanje i krivovjerje.\u00a0<\/a><\/p>\n

Zagreba\u010dka nadbiskupija<\/strong><\/em> u svom devetstoljetnom hodu imala je 75 biskupa i nadbiskupa. Ako bi se dvokratno biskupovanje biskupa Eberharda brojilo dva puta, onda bi bilo 76 (nad)biskupa.<\/p>\n

\"\"<\/p><\/blockquote>\n

Opis grba kardinala Josipa Bozani\u0107a<\/strong><\/p>\n

Golub<\/strong><\/em> na plavoj pozadini ozna\u010duje Duha Svetoga.<\/p>\n

Zvijezda<\/strong><\/em> ozna\u010duje proslavljenu Isusovu Majku Mariju.<\/p>\n

Plava boja<\/strong><\/em> \u0161tita u grbu ozna\u010duje bistro nebo i sinje more.<\/p>\n

GESLO – DA \u017dIVOT IMAJU – uzeto je iz Evan\u0111elja (Iv 10,10).<\/strong><\/em><\/p>\n

\n

\u00a0Sada\u0161nji nadbiskup Josip Bozani\u0107 stvarno je 76. zagreba\u010dki (nad)biskup.<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p><\/blockquote>\n

Papa Ivan Pavao II<\/strong>.<\/em> objavio je 28. rujna 2003. da \u0107e zagreba\u010dkoga nadbiskupa Josipa Bozani\u0107a<\/strong><\/em> uvrstiti u kardinalski zbor, \u0161to je i u\u010dinio 21. listopada 2003. godine. Tim se imenovanjem zagreba\u010dka nadbiskupska stolica<\/strong><\/em> sve vi\u0161e u\u010dvr\u0161\u0107uje kao kardinalska stolica.<\/p>\n

Svake se godine na iznimno sve\u010dan na\u010din proslavlja svetkovina Majke Bo\u017eje od Kamenitih vrata,<\/strong><\/em> koja uklju\u010duje sve\u010danu procesiju od katedrale do Kamenitih vrata<\/strong>,<\/em> \u0161to je uveo kardinal Franjo Kuhari\u0107.<\/strong><\/em> Svake godine proslavu predvode nadbiskupi i kardinali iz razli\u010ditih zemalja. Svake se godine tako\u0111er odr\u017eava zavjetno hodo\u010da\u0161\u0107e grada Zagreba<\/strong><\/em> u Mariju Bistricu. <\/strong><\/em>Do 2001. godine hodo\u010da\u0161\u0107e je odr\u017eavano u mjesecu srpnju, a od 2002. godine u mjesecu rujnu, kada je spojeno s hodo\u010da\u0161\u0107em mladih iz cijele nadbiskupije u Mariju Bistricu.<\/strong><\/em><\/p>\n

Zagreba\u010dka nadbiskupija<\/strong> ima sada 5 arhi\u0111akonata, 21 dekanat i 206 \u017eupa. U njoj je 2010. godine slu\u017ebenim dekretom djelovalo 365 biskupijskih i redovni\u010dkih sve\u0107enika. Inkardinirana su 283 biskupijska sve\u0107enika u Zagreba\u010dku nadbiskupiju.<\/strong><\/p>\n

\n

\"\"<\/p>\n<\/blockquote>\n

Nadbiskupski duhovni stol je sredi\u0161nje upravno i savjetodavno tijelo Zagreba\u010dke nadbiskupije<\/strong><\/em> koje poma\u017ee Nadbiskupu u upravljanju nadbiskupijom.<\/p>\n

Nadbiskupsko bogoslovno sjemeni\u0161te<\/strong> ustanova je za odgoj i formaciju sve\u0107eni\u010dkih kandidata Zagreba\u010dke nadbiskupije<\/strong> <\/em>te Vara\u017edinske i Po\u017ee\u0161ke biskupije,<\/strong><\/em> a prima kandidate i iz drugih biskupija.<\/p>\n

U zagreba\u010dkoj se bogosloviji<\/strong> mladi pripremaju za sve\u0107eni\u010dki \u017eivot, a kroz odgoj i obrazovanje poti\u010de se izgradnja cjelovite osobe,najvi\u0161e na podru\u010dja: ljudskosti, duhovnosti i intelektualne dimenzije. Svaki dan zajedni\u010dki slave misu, zajedno mole te se organizira\u00a0 klanjanje pred Presvetim i moljenje krunice te druge pobo\u017enosti.<\/p>\n

Ustanova za uzdr\u017eavanje klera i drugih crkvenih slu\u017ebenika<\/strong> na poseban na\u010din vodi brigu kako bi klericima i crkvenim slu\u017ebenicima bili osigurani \u017eivotni i radni uvjeti primjereni njihovim materijalnim, kulturnim i duhovnim potrebama.<\/p>\n

Povijest<\/strong><\/em><\/p>\n

Katedrala<\/strong>
\n\"\"<\/p>\n

Brzo nakon osnutka biskupije u Zagrebu (oko 1094. god.) po\u010delo se s gradnjom stolne crkve u prelaznom romani\u010dko-goti\u010dkom stilu. Gradnja je trajala dugo te je tek 1217. godine bila zavr\u0161ena i posve\u0107ena. Obnova se nastavila u 14. i 15. stolje\u0107u.<\/p>\n

\u00a0U 16. stolje\u0107u katedrala je utvr\u0111ena zidinama i kulama, a u 17. stolje\u0107u dobiva svoj masivni renesansni toranj.<\/p>\n

Po\u017eari i navala neprijatelja vi\u0161e su je puta o\u0161te\u0107ivali, ali najte\u017ei udarac ju je zadesio u potresu 1880. godine.\u00a0Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogoti\u010dkom stilu.\u00a0Tada je zagreba\u010dka prvostolna crkva dobila svoj dana\u0161nji oblik s dva vitka tornja, visokim krovi\u0161tem, novim stupovima u sveti\u0161tu i oltarima koji su zamijenili one barokne iz 18. stolje\u0107a.\u00a0U njoj su sahranjena i posljednja tri zagreba\u010dka nadbiskupa: sto\u017eernici bl. Alojzije Stepinac, Franjo \u0161eper i Franjo Kuhari\u0107.<\/strong><\/em><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Katedrala Marijina Uznesenja, Kaptol 31<\/a><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Raspored bogoslu\u017eja:<\/strong><\/em><\/p>\n

Nedjeljom i blagdanom 7, 8, 9, 10, 11.30 i 18 satiRadnim danom 7, 8, 9 i 18 sati<\/p>\n

Raspored ispovijedi:<\/p>\n