{"id":9449,"date":"2016-05-20T11:53:24","date_gmt":"2016-05-20T11:53:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=9449"},"modified":"2018-02-06T11:53:59","modified_gmt":"2018-02-06T11:53:59","slug":"zupa-sv-antuna-padovanskog-nasice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/vjerski-turizam\/zupa-sv-antuna-padovanskog-nasice\/","title":{"rendered":"\u017dUPA SV. ANTUNA PADOVANSKOG NA\u0160ICE"},"content":{"rendered":"

Franjevci su u Na\u0161ice do\u0161li izme\u0111u 1275. i 1286., i tu su trajno ostali. Pripadali su Zagreba\u010dkoj kustodiji i Ugarskoj provinciji sv. Marije. Dolaskom Turaka u 16. stolje\u0107u franjevci su protjerani, jer su podr\u017eavali ustanike. Kad su Turci 1687. oti\u0161li, spalili su samostansku crkvu, a jedino je spa\u0161ena slika sv. Antuna, naslikana 1685., koja se i danas nalazi na glavnom oltaru.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Crkvu i samostan u Na\u0161icama, naprosto je nemogu\u0107e proma\u0161iti. Budu\u0107i da se crkva smjestila u strogom centru grada, a kako u Na\u0161icama nema ne\u0161to visokih zgrada, crkveni toranj dominira sredi\u0161tem. Neki koji su prvi put bili u Na\u0161icama, ka\u017eu kako im je crkva bila smjernica umjesto kompasa da se ne izgube.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

POVIJEST \u017dUPE<\/strong><\/h1>\n
\n

Franjevci u Na\u0161ice dolaze\u00a0izme\u0111u 1275.i 1285.\u00a0godine. Pripadali su Zagreba\u010dkoj kustodiji i Ugarskoj provinciji sv. Marije. Najprije je to bila mala postojbina da bi u 14. stolje\u0107u prerasla u samostan u kojem su se odr\u017eavali i provincijski kapituli (1321.).\u00a0U srednjem vijeku franjevci su organizirali rad \u0161kole za duhovnu i svjetovnu mlade\u017e. Najprije je tu bio novicijat, a zatim i studij filozofije i teologije. Sve su one bile u slu\u017ebi pripravljanja mladih franjevaca za sve\u0107eni\u0161tvo. Turci su\u00a01532.\u00a0godine osvojili Na\u0161ice, no franjevci su i dalje u samostanu. Uskoro su ga prepustili \u010dlanovima Bosne Srebrene, koje su Turci\u00a01596.\u00a0godine protjerali jer su podr\u017eavali ustanike. Gpodine\u00a01600.\u00a0u samostanu stanuju Turci, a crkva je bez krova. Tek\u00a01620.\u00a0samostan je ponovno otvoren, obnovljena su crkva i samostan. Kad su Turci\u00a01687.\u00a0napustili Na\u0161ice, spalili su samostansku crkvu. Ostali su samo goli zidovi, a spa\u0161ena je slika svetoga Antuna naslikana 1685., koju i danas imamo na glavnom oltaru.<\/p>\n

Odlaskom Turaka trebalo je obnoviti samostan i crkvu. Obnovljena je stara goti\u010dka crkva, a sve\u010dano je posve\u0107ena\u00a014. rujna 1707.\u00a0po zagreba\u010dkom biskupu Martinu Brajkovi\u0107u. Svaka nova obnova utjecala je na uno\u0161enje baroknih elemenata. Izme\u0111u\u00a01763. \u2013 1765.\u00a0crkva je barokizirana i samostan barokno ure\u0111en. Podignuto je pet baroknih oltara; po ljepoti se isti\u010de oltar sv. Kri\u017ea podignut\u00a01772.\u00a0dare\u017eljivo\u0161\u0107u grofa Josipa Peja\u010devi\u0107a. Sav inventar: glavni oltar, oltari u la\u0111i, oratorij, orgulje, korske klupe, klecala, baroknog su i rokoko stila.<\/p>\n

Tijekom\u00a018. stolje\u0107a smanjen je broj \u017eupa kojima su franjevci upravljali. Godine\u00a01785.samostanska je crkva progla\u0161ena \u017eupnom, a ve\u0107\u00a01789.\u00a0godine, kraljevskim dekretom, na\u0161i\u010dki samostan postaje javnim bogo\u0161tovnim objektom.<\/p>\n

U\u00a019. st.\u00a0franjeva\u010dki samostan vi\u0161e u svojoj sredini nema \u0161kolstvo, ali je zato osniva\u010d raznih vjerskih bratov\u0161tina i organizacija s ciljem o\u010duvanja nacionalne svijesti. Franjevci su bili jedini nosioci duhovnih, dru\u0161tvenih i kulturnih doga\u0111anja sve do 20. stolje\u0107a kada uz njih gra\u0111anstvo postupno preuzima tu ulogu.<\/p>\n

U\u00a0vrijeme 1. svjetskog rata\u00a0(1918.) sve aktivnosti prestaju, a crkva ostaje bez crkvenih zvona koja su pretopljena u topove, ali su u povodu obilje\u017eavanja tisu\u0107u godina Hrvatskog kraljevstva 1925. godine nabavljena nova. Pred 2. svjetski rat franjevci organiziraju mnoge katoli\u010dke bratov\u0161tine i akcije, a u ratu su o\u0161te\u0107eni i samostan i crkva, koja je\u00a01963.\u00a0godine obnovljena.<\/p>\n

Crkva i samostan ponovno su stradali\u00a020. rujna 1991.\u00a0godine tijekom Domovinskog rata, kada je izgorio toranj s crkvenim zvonima i veliki dio krovi\u0161ta crkve i samostana. Sve je brzo obnovljeno i nabavljena su i nova zvona koja je\u00a025. listopada 1992.\u00a0blagoslovio kardinal Franjo Kuhari\u0107.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

Za vi\u0161e informacija posjetite stranicu klikom na:<\/h1>\n

\u017dUPA SV. ANTUNA PADOVANSKOG NA\u0160ICE<\/strong><\/em><\/a><\/p>\n

KONTAKT:<\/p>\n<\/blockquote>\n

fra Zoran Bibi\u0107 (\u017eupnik)<\/p>\n

Kralja Tomislava 1<\/p>\n

31500 Na\u0161ice<\/p>\n

031\/613-205<\/p>\n

ofm.nasice@ofm.hr<\/a><\/p>\n

Po\u017ee\u0161ka biskupija<\/p>\n

www.pozeska-biskupija.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Franjevci su u Na\u0161ice do\u0161li izme\u0111u 1275. i 1286., i tu su trajno ostali. Pripadali su Zagreba\u010dkoj kustodiji i Ugarskoj provinciji sv. Marije. Dolaskom Turaka u 16. stolje\u0107u franjevci su protjerani, jer su podr\u017eavali ustanike. Kad su Turci 1687. oti\u0161li, spalili su samostansku crkvu, a jedino je spa\u0161ena slika sv.Read More …<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9450,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[325],"tags":[],"class_list":["post-9449","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vjerski-turizam"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.2","language":"en","enabled_languages":["hr","en"],"languages":{"hr":{"title":true,"content":true,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9449","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9449"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9449\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9452,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9449\/revisions\/9452"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9450"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9449"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9449"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9449"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}