{"id":9474,"date":"2016-04-01T15:15:50","date_gmt":"2016-04-01T15:15:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/?p=9474"},"modified":"2018-03-08T15:18:22","modified_gmt":"2018-03-08T15:18:22","slug":"primorsko-goranska-zupanija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.tourist-ad-guide.com\/en\/poslovni-marketing\/primorsko-goranska-zupanija\/","title":{"rendered":"PRIMORSKO GORANSKA \u017dUPANIJA"},"content":{"rendered":"

Primorsko-goranska \u017eupanija<\/b>\u00a0nalazi se na zapadu\u00a0Hrvatske, 3.582 km\u00b2 kopnene povr\u0161ine. Obuhva\u0107a podru\u010dje grada Rijeke, sjeveroisto\u010dni dio istarskog poluotoka,\u00a0Kvarnerske\u00a0otoke,\u00a0Hrvatsko primorje\u00a0i\u00a0Gorski kotar. Sjedi\u0161te joj je\u00a0Rijeka, tre\u0107i po veli\u010dini hrvatski grad. Primorsko-goranska \u017eupanija sastoji se od 14 gradova, 22 op\u0107ine i 536 naselja u sastavu gradova i op\u0107ina. Duljina obalne crte u \u017eupaniji je 1065 km. Najvi\u0161i vrh je\u00a0Bjelolasica-Kula\u00a0(1534 m.), a najvi\u0161e naselje\u00a0Begovo Razdolje, na visini od 1060 m.<\/em><\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

\u017dupanija je podijeljena na 14 gradova i 22 op\u0107ine.<\/p>\n

Gradovi:<\/h1>\n

Grad\u00a0Cres<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0Crikvenica<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0\u010cabar<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0Delnice<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0Kastav<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0Kraljevica<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0Krk<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0Rijeka<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0Bakar<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0Mali Lo\u0161inj<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0Vrbovsko<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0Novi Vinodolski<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0Opatija<\/em><\/p>\n

Grad\u00a0Rab<\/em><\/p>\n

Op\u0107ine:<\/h1>\n

Op\u0107ina\u00a0Ba\u0161ka<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Vrbnik<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0\u010cavle<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Dobrinj<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Fu\u017eine<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Jelenje<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Klana<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Lokve<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Kostrena<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Mo\u0161\u0107eni\u010dka Draga<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Lopar<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Lovran<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Malinska-Duba\u0161nica<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Matulji<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Mrkopalj<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Omi\u0161alj<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Punat<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Ravna Gora<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Skrad<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Vinodolska<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Brod Moravice<\/em><\/p>\n

Op\u0107ina\u00a0Vi\u0161kovo<\/em><\/p>\n

Povijesni razvoj<\/h2>\n

\u017divota je na prostoru Primorsko-goranske \u017eupanije bilo jo\u0161 u prapovijesnim vremenima. Tragove prastanovni\u0161tva nalazimo u Loparu na otoku Rabu, na Osor\u010dici na otoku Lo\u0161inju, na padinama istarske \u0106i\u0107arije, osobito na podru\u010dju Brse\u010da, Mo\u0161\u0107enica i Lovrana. Tragova ima do Kastav\u0161tine i Rijeke i do Lokava u Gorskom kotaru.<\/p>\n

Mnoge su nastambe – pe\u0107ine kori\u0161tene i u nadolaze\u0107im razdobljima, te u srednjem vijeku, iako su u ovim krajevima tada \u017eivjeli i urbanizirani stanovnici.<\/p>\n

Me\u0111u njima su najpoznatiji prvi kojima znamo ime – Iliri: Histri su bili stanovnici Istre, a Liburni su naseljavali ju\u017eniji prostor. Utjecali su na i\u0161\u010dezavanje Japoda s ovog podru\u010dja. Matrijarhat, mrtvaci u skvr\u010denom polo\u017eaju i plovila – osnovne su karakteristike tisu\u0107ljetnog \u017eivota ovog dijela Ilira. Vrlo rano po\u010deli su i u podru\u010dje Rije\u010dkog zaljeva uplovljavati Heleni. O tome govore i njihove legende, npr. o stvaranju Apsirtida – Kvarnerskih otoka, od kojih su Cres i Lo\u0161inj stolje\u0107ima nosili zajedni\u010dko ime Apsoros (Osor), u\u017ei kanal koji je od jednoga Apsorosa stvorio dva otoka – Cres i Lo\u0161inj.<\/p>\n

Zemljopis<\/span><\/h2>\n

Upravo su zemljopisni smje\u0161taj i raznolika obilje\u017eja – more, bogato razvedena obala s otocima i vrlo \u0161umoviti\u00a0Gorski Kotar, odredili i gospodarski razvitak \u017dupanije. U fizi\u010dko-zemljopisnom smislu \u017dupanija se sastoji od tri fizionomski dobro izra\u017eene cjeline:<\/p>\n

priobalja s neposrednim zale\u0111em (oko 34\u00a0% teritorija \u017dupanije);<\/p>\n

otoka (oko 29% teritorija \u017dupanije)\u00a0;<\/p>\n

Gorskog kotara\u00a0(oko 37% teritorija \u017dupanije).<\/p>\n

Na prostoru od 3.582 km2<\/sup>\u00a0naseljene povr\u0161ine (oko 6,3% naseljene povr\u0161ine\u00a0Hrvatske), obitava oko 6,9% stanovni\u0161tva dr\u017eave s prosje\u010dnom gusto\u0107om naseljenosti 84,9 stanovnika\/km2<\/sup>. Priobalje je ve\u0107im dijelom gra\u0111eno od\u00a0vapnenaca\u00a0mezozojske\u00a0starosti izme\u0111u kojih se izdvajaju dolomitne zone, osobito u sjevernom priobalju Rije\u010dkog zaljeva oko\u00a0Kastva\u00a0i na\u00a0Cresu.<\/p>\n

Mjestimi\u010dno su preko mezozojsko-paleogene vapnena\u010dke osnove natalo\u017eene nepropusne naslage paleogenog\u00a0fli\u0161a\u00a0\u0161to je uvjetovalo reljefnu izmjenu usporednih vapnena\u010dkih grebena i dolomitnih ili fli\u0161nih udolina. Podzemnim tokovima iz planinskog zale\u0111a nastaju brojni izvori od opatijskog preko rije\u010dkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i naselja no njihova slabija izda\u0161nost nije dovoljna za suvremenu vodoopskrbu, naro\u010dito za potrebe turizma. Podru\u010dje priobalja obilje\u017eava prete\u017eito\u00a0mediteranska klima\u00a0s utjecajem\u00a0planinske klime\u00a0(bura, ki\u0161a i snijeg) tijekom zimskih mjeseci.<\/p>\n

Sa stanovi\u0161ta za\u0161tite i o\u010duvanja bioraznolikosti priobalje je zbog ve\u0107e gusto\u0107e naseljenosti jedno od najugro\u017eenijih podru\u010dja, budu\u0107i ova cjelina predstavlja najzna\u010dajnije turisti\u010dko, prometno i industrijsko sredi\u0161te \u017dupanije. Goranska subregionalna cjelina obuhva\u0107a visoravni, manja polja i doline\u00a0Gorskog kotara, visoke gorske predjele i kra\u0161ka polja\u00a0Risnjaka\u00a0i\u00a0Snje\u017enika\u00a0te dolinu rijeke\u00a0Kupe. Osnovnu stjensku podlogu sa\u010dinjavaju karbonatni mezozojski i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita.<\/p>\n

Najvi\u0161i planinski vrhovi u zapadnom dijelu Gorskog kotara su\u00a0Risnjak\u00a0(1528 m) i\u00a0Snje\u017enik\u00a0(1506 m), a u jugoisto\u010dnom\u00a0Bjelolasica\u00a0(1534 m) i\u00a0Vi\u0161evica\u00a0(1428 m). Izme\u0111u njih prote\u017ee se ni\u017ea sredi\u0161nja zona dolinama rijeka\u00a0Dobre\u00a0i\u00a0Kupe. Planine Gorskog kotara spre\u010davaju \u0161irenje toplinskog utjecaja\u00a0Jadranskog mora\u00a0u unutra\u0161njost, a velika nadmorska visina utje\u010de na pove\u0107anje koli\u010dine padalina te se ova cjelina odlikuje umjereno kontinentalnom do planinskom klimom.<\/p>\n

\"Slikovni<\/p>\n

\u017dupanijska uprava<\/span><\/h2>\n

Postoji 12 upravnih tijela Primorsko-goranske \u017eupanije.<\/strong><\/em><\/p>\n