Sport
Ostalo


![]()

Radoboj 8, 49 232 Radoboj
Tel: 049/349 -109 i 049/349-110
Fax: 049/ 350-112
e-mail adresa: opcina@radoboj.hr
Republika Hrvatska obiluje mnoštvom prirodnih ljepota i još uvijek neistraženim područjima. Istražite ih zajedno s nama!
Uvijek ljubazni i na usluzi, hrvati će Vas dočekati raširenih ruku!
Naša metropola broji oko milijun stanovnika, ali i isto toliko mjesta koje morate posjetiti!
Šandrovac se smjestio uzduž vrhova Bilogore. U Šandrovcu se nalazi jedan od vrhova Bilogore Vis (314 m). S Visa se za lijepa vremena može vidjeti dio Podravine i susjedna Mađarska.
![]()
Jasenik, Kašljavac, Lasovac, Lasovac Brdo, Pupelica, Ravneš i Šandrovac.
Ambulanta Šandrovac
Na području Općine Šandrovac djeluju dvije područne osnovne škole, osnovna područna škola Šandrovac i područna Osnovna škola Lasovac.

Prostorno funkcionalno gledano, Općina Šandrovac se nalazi u istočnom dijelu grupe županija središnje Hrvatske, te jednim dijelom svoje teritorije dotiče ključno čvorište europskih i regionalnih prometnih pravaca.
UPUTA KOJOM SE UREĐUJE NAČIN ORGANIZIRANJA I OGRANIČAVANJA OKUPLJANJA USLIJED EPIDEMIJE COVID-19
Plan preventivne jesenske sustavne deratizacije na području Općine Šandrovac u 2020.godini
JAVNI POZIVI ZA DODJELU POTPORE U POLJOPRIVREDI NA PODRUČJU OPĆINE ŠANDROVAC
Općina Šandrovac
Bjelovarska 6, 43 227 Šandrovac
Tel:043 874 128
Fax:043 874 366
E-mail: opcina-sandrovac@bj.t-com.hr
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji. Grad nosi titulu “Srce Slavonije”.

U sastav Grada Đakova ulazi 9 naselja (stanje 2018.), a to su: Budrovci, Đakovo, Đurđanci, Ivanovci Đakovački, Kuševac, Novi Perkovci, Piškorevci, Selci Đakovački i Široko Polje.
Gradske četvrti u Đakovu su: Centar, Vila, Sjever, Brdo, Pazarište, Bajnak, Čikaga, Dračice i Groblje.
Visokoškolske ustanove u Đakovu:
Katoličko bogoslovni fakultet
Srednjoškolske ustanove u Đakovu:
Gimnazija Antuna Gustava Matoša
Ekonomska škola Braće Radić
Strukovna škola Antuna Horvata
Pučko otvoreno učilište Mentor
Škola stranih jezika Mentor
Osnovnoškolske ustanove u Đakovu:
O.Š. Ivana Gorana Kovačića u čijem sastavu djeluje i osnovna glazbena škola
O.Š. Josipa Antuna Čolnića
O.Š. Vladimira Nazora Đakovo
Predškolske ustanove u Đakovu:
Dječji vrtić Đakovo – Gajeva
Dječji vrtić Đakovo – Vila
Dječji vrtić Đakovo – Mažuranićeva
Dječji vrtić Sunčev sjaj-Nazaret (Montessori)
Dječji vrtić Zvrk

Središte Đakova je Strossmayerov trg, omeđen katedralom, kurijama, korzom, biskupskim dvorom i sjemeništem. Najistaknutiji spomenik grada je Đakovačka katedrala. Posvećena sv. Petru, građena je od 1866.-1882. godine, a za njeno podizanje je najzaslužniji biskup Josip Juraj Strossmayer. Prema riječima pape Ivana XXIII. đakovačka je katedrala “najljepša crkva između Venecije i Carigrada”.
Katedrala i Biskupski dvor u Đakovu
Pješačka ulica u staroj gradskoj jezgri naziva se Korzo, i proteže se od katedrale do crkve Svih Svetih. Korzo je svakodnevno je okupljalište svih uzrasta. Župna crkva Svih Svetih nekadašnja je turska džamija s kupolom podignuta na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, koja je tek kasnije pretvorena u crkvu. Svoj je današnji izgled dobila u 19. stoljeću. Od drugih sakralnih zdanja može se izdvojiti samostan Milosrdnih sestara Svetog Križa, s crkvom, izgrađen početkom 19. stoljeća.
U starom dijelu grada također je značajan Muzej Đakovštine koji čuva nekoliko vrijednih zbirki: arheološku, kulturno-povijesnu, etnografsku, numizmatičku i umjetničku.
Korzo u Đakovu
Može se reći da je Đakovo grad Josipa Jurja Strossmayera jer je njemu posvećen i Spomenik J. J. Strossmayeru – skulptura biskupa prema skici Rudolfa Valdeca, koju je izradio akademski kipar Marijan Sušac iz Osijeka. Spomen muzej Josipa Jurja Strossmayera otvoren je 1991. godine. U šest prostorija smještena je maketa katedrale, slike i osobni biskupovi predmeti. Iza katedrale nalazi se i veliki park nazvan Strossmayerov perivoj, gdje je pozornica na kojoj se svake godine održavaju nadaleko poznati Đakovački vezovi.
Znamenitost Đakova je i Đakovačka ergela – ergela plemenitih konja lipicanaca, jedna od najstarijih u Europi, koja je pronijela glas o Đakovu daleko izvan granica Hrvatske.
Izvan Đakova nalazi se Jošava. Vodotoci i jezera Đakovštine koji privlače brojne ribiče i kupače željne odmora i prekrasne prirode
UNIVERZAL PREUZEO NOVE KAMIONE VRIJEDNE 1,5 MILIJUNA KUNA
ZAMJENA I ZBRINJAVANJE KROVNIH POKROVA KOJI SADRŽE AZBEST
NA JAVNOM SAVJETOVANJU NACRT STRATEGIJE RAZVOJA PAMETNOG GRADA ĐAKOVA
JEDNOKRATNU POTPORU ISKORISTILO 940 SREDNJOŠKOLACA, DANAS OTVOREN NATJEČAJ ZA DODJELU STIPENDIJA
ODRŽANA 23. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA ĐAKOVA – PRVA E-SJEDNICA
DESETAK POLAZNIKA NA EDUKACIJI O POKRETANJU POSLOVANJA
TRI NOVE ODLUKE STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE RH
BUGARSKI PODUZETNICI S PREDSTAVNICIMA VELEPOSLANSTVA U RADNOM POSJETU ĐAKOVU
OTVORENE DVIJE IZLOŽBE POVODOM 150. OBLJETNICE ROĐENJA IVANA TIŠOVA
UREĐENJE SVLAČIONICA NK „SLAVONAC“ ĐURĐANCI
NATJEČAJ ZA DODJELU UČENIČKIH I STUDENTSKIH STIPENDIJA TE FINANCIJSKIH POTPORA
SAZVANA 23. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA ĐAKOVA
JAVNI POZIV ZA ISTICANJE KANDIDATURE ZA SAVJET MLADIH GRADA ĐAKOVA
Lepoglava je grad u Hrvatskoj.

Bednjica, Crkovec, Donja Višnjica, Gornja Višnjica, Jazbina Višnjička, Kamenica, Kamenički Vrhovec, Kameničko Podgorje, Lepoglava, Muričevec, Očura, Viletinec, Vulišinec, Zalužje, Zlogonje i Žarovnica.
Lepoglavu karakterizira povoljan geografski položaj, blizina Slovenije i važnih gradskih središta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Povoljan položaj osiguravao je Lepoglavi mnoge pogodnosti. Danas je Lepoglava važno kulturno i gospodarsko središte.
U Lepoglavi je otvorena prva gimnazija u Hrvatskoj, 1656. uveden je studij filozofije, nešto kasnije i teologije, a 1674. godine posebnom odlukom Leopolda I i pape Klementa X, pavlini dobivaju dozvolu za dodjelu doktorata iz filozofije i teologije.1854. ovdje su djelovali pavlini od kojih se naučila i izrada svjetske poznate lepoglavske čipke, također je postojao samostan koji se sada preuređuje.2001. godine pavlinski kompleks predan je u vlasništvo i upravi Biskupije varaždinskoj.Pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja je i danas središnja kaznionica Hrvatske.
Lepoglava (tamnica)
Lepoglavska čipka

Javni natječaj za prodaju nekretnina u Poduzetničkoj zoni Lepoglava
Javni poziv za isticanje kandidatura za članove Savjeta mladih Grada Lepoglave…
OGLAS za prijem u radni odnos na određeno vrijeme
Javni natječaj za prodaju nekretnina u Poduzetničkoj zoni Lepoglava
Čuvanje tradicije lepoglavskog kraja
168.000 kuna potpore za sufinanciranje modernizacije nerazvrstanih cesta
GRAD LEPOGLAVA
Antuna Mihanovića 12
42250 Lepoglava
Telefon: +385 (0)42/770-411
Fax: +385 (0)42/770-419
E-mail: lepoglava@lepoglava.hr
PRIJAVA ZA POSTUPANJE PRILIKOM REDUKCIJE DIVLJAČI (prijava prisutnosti divljači u nelovnom području)
E-mail:zastita.divljaci@lepoglava.hr
Severin je općina u Hrvatskoj kraj Bjelovara.
Općina Severin se prostire na površini od 2.591 ha, ima dva naselja Severin i Orovac i broji 1194 stanovnika. Gospodarski razvitak Severina danas ovisan je prije svega o poljoprivredi i malom poduzetništvu. Razvojem naselja stvoreni su uvjeti za primjenu modernih metoda poljoprivrede. U općini se danas pridaje osobita pozornost kvaliteti života stanovništva.
Obuhvaća prostor dvije karakteristične geografske cjeline: pobrđa Bilogore (sjeverno) te pleistocenskih ravnjaka i doline Severinske (južno). Izrazito je izduženog oblika (kao većina općina na reljefno raščlanjenim područjima) u smjeru jug-sjever, postavljena gotovo okomito na masiv Bilogore.
Severin i Orovac.
Općina Severin graniči:
na sjeveroistoku sa Općinom Šandrovac
na jugu sa Općinom Nova Rača
na zapadu sa Gradom Bjelovarom
na sjeverozapadu sa Općinom Veliko Trojstvo
Crkva sv. Ivana Krstitelja
Pravoslavna crkva
Kulturno-umjetnička društvo “Palična” Severin
Nogometni klub “Slavija” Severin
Voćarsko-vinogradarska udruga “Orovački brijeg” Severin
Lovačka udruga “Srnjak” Severin
Dobrovoljno vatrogasno društvo Severin
Udruga umirovljenika Općine Severin
Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata ogranak Severin
Dobrovoljno vatrogasno društvo Orovac
Vatrogasna zajednica Općine Severin
Sportsko-ribolovno društvo “Slavija” Severin
Udruga dragovoljaca narodne zaštite Severin
Javni poziv studentima za akademsku godinu 2020
prilog-2-izjava-o-clanovima-domaci…
Poziv za prikupljanje ponuda III faza izgradnje
Severin 137. Severin 43274, Hrvatska
043 889 – 010
043 889 – 011
opcina-severin@bj.t-com.hr
Radoboj je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Općina Radoboj smještena je na prigorju Strahinjčice u sjevernom dijelu Hrvatskog Zagorja. Dio je Krapinsko-zagorske županije, a u njenom su okruženju grad Krapina te općine Jesenje, Novi Golubovec i Mihovljan.
Bregi Radobojski, Gorjani Sutinski, Šemnica Gornja, Jazvine, Kraljevec Radobojski, Kraljevec Šemnički, Orehovec Radobojski, Radoboj i Strahinje Radobojsko.
Osnovna škola “Side Košutić”,
Područna škola “Gornja Šemnica”
Područna škola “Jazvine”



![]()

Konjščina je općina u Hrvatskoj u sastavu Krapinsko-zagorske županije. Prema popisu stanovništva iz 2011.godine, općina ima 3790 stanovnika. Površina općine jest 45 km2.
Konjščina je mjesto na jednom od mnogih brežuljaka u Zagorju. Kroz Konjščinu teče rijeka Krapina i potok Selnica. Na ravnici ispod Konjščine nalazi se Konjščanski Stari grad.
Općina Konjščina nalazi se u središnjem dijelu Hrvatskog zagorja. Zemljopisno je smještena s obje strane rijeke Krapine. Ne spada strogo u sklop same Ivanščice, već u njene rubne dijelove. Područje općine pretežno je ravničarsko, izuzev brežuljaka na području Gornje Konjščine, Jertovca i Sušobrega. Samo općinsko središte nalazi se uz državnu cestu D-24, odnosno uz raskrižje cestovnih pravaca Novi Marof – Zabok sa županijskom cestom prema Sv. Ivanu Zelini te uz željezničku prugu Zagreb – Varaždin. Na taj način općina je cestovnim i željezničkim prometnicama veoma dobro povezana s ostalim jedinicama lokalne samouprave.
U Konjščini se nalaze 4 gospodarske zone:
1. Zona malog gospodarstva Konjščina 1
2. Poduzetnička zona Mala Lasača
3. Poduzetnička zona Pešćeno
4. Poduzetnička zona Jertovec
Konjščina je sjedište tvrtke “ZMH Horvat”, jedne od vodećih tvrtki za distribuciju smrznute hrane u Republici Hrvatskoj.
Od najznačajnijih povijesnih znamenitosti ističe se figuralno bogato ukrašena župna crkva sv. Dominika iz 1734. godine te srednjovjekovna utvrda grofova Konjskih, tzv. Stari grad.
Župna crkva koja pripada baroknom razdoblju,; građena je od 1729.-1732. godine. Graditelj crkve bio je Ivan Baisz iz Maribora. Crkva je građena kao jednobrodna građevina sa četvorinastim svetištem koje završava ravnim zidom. S vanjske strane svetišta jedini ukrasi su dvije gotičke glave (možda ostaci starije građevine). Uz pročelje se priljubio zvonik s baroknom kapom, a uz svetište se nalazi sakristija. Relativno skromna po dimenzijama, crkva nema bočnih kašpela. Unutrašnjost lađe nastavlja se užim svetištem na čijem su prijelazu smješteni bočni oltari. Nasuprot svetišta nalazi se pjevalište. Glavni oltar sv. Dominika te bočni oltari- s desne strane oltar sv. Valentina te s lijeve strane oltar posvećen Anđelu Čuvaru- inventar je koji je nastao u 19. stoljeću u duhu klasicizma. Od baroknog inventara sačuvana je bogato ukrašena propovjedaonica iz 1758. godine. Kod stuba je anđeo trubač, a središnja scena s motivom dvanaestogodišnjeg Krista u hramu okružena ja anđelima i evanđelistima. Cijela kompozicija bogato je ornamentalno i figuralno izvedena u duhu rokokoa, a rad je domaće radionice. U crkvi su nadgrobne ploče Otilije Horvath iz 1851. godine i Ivana N. Šandora Gjalskog iz 1856. godine. Nedaleko crkve smještena je župna kurija. Skladna jednokratna građevina četvrtastog tlocrta s krovom na četiri vode sagrađena u drugoj polovici 18.st. Na župnom su dvoru sačuvana dva portreta: J. Galjufa i J. Haulika od Michaela Schlechte iz 1830. godine. Župa je u početku imala ova sela: Cirkveno Selo (Donja Konjščina), Gorenci (Gornja Konjščina), Krapina Selo, Galovec, Jelovec, Bočaki, Bočadir i Kosovečko. Dokumentom datiranim 04. listopada 1789.g. iz zlatarske župe uzeta su sela: Lipovec, Turnišće, Brlekovo, a od belečke župe Klimen i Donja Batina i uvršteni u župu Konjščina.
Udaljena od centra Konjščine, uz državnu cestu D24 smjestila se i rodna kuća narodnog heroja – Ivice Gluhaka.
U Konjščini se od 2007.g održava srednjovjekovni sajam kod konjščanskog Starog grada. Na tom sajmu mogu se vidjeti mnogi stari zanati te prikaz bitke koja se zbila 4. svibnja 1545. Sajam svake godine organizira udruga Grofovija Konjskih. Sajam se održava 3. svibnja svake godine.
U Konjščini se također slavi i blagdan sv. Dominika 8.kolovoza. Tada se zbivaju razna kulturna, glazbena i društvena događanja.
Svake godine zadnji vikend prije Božića organizira se “Božićni sajam u Konjščini.”
Karate klub “Konjščina”
Nogometni klub “Sloga” – (2.ŽNL Krapinsko-zagorska)
Streličarski klub “Grofovi konjski”
1.DVD KONJŠČINA– Donja Konjščina 27 , tel: 464-710
2.DVD GORNJA KONJŠČINA– Gornja Konjščina bb
3.DVD GALOVEC- KRAPINA SELO– Galovec bb
4.DVD JERTOVEC– Jertovec bb, Konjščina
5.KARATE KLUB KONJŠČINA– Varaždinska cesta 33, Konjščina
6.HPD «GRADINA» KONJŠČINA– Zagorska ulica 20, Konjščina
7.ŠRK «ŠTUKA» KONJŠČINA– Vukovarska 14 (Bajeri bb), Konjščina
8.LD «FAZAN» KONJŠČINA– Konjščina
9.NK «SLOGA» KONJŠČINA– Sportska bb, Konjščina
10.VS “ARETE”»
11.UDRUGA PČELARA «NEKTAR» , Vukovarska 12, Konjščina
12.ODRED IZVIĐAČA «IVANČICA», Konjščina
13.UDRUGA UMIROVLJENIKA KONJŠČINA, Drage Božića 6, Konjščina
14.UDRUGA VINOGRADARA «TRSEK», Trgovišće 23C
15.UDRUGA ŽENA KONJŠČINA, Konjščina
16.UDRUGA POLJOPRIVREDNIKA «GRUDA»
17.CRKVENI ZBOR SV. DOMINIK KONJŠČINA
18.UDRUGA «GROFOVIJA KONJSKI»
19.LIKOVNA UDRUGA «STARI GRAD»
20.STRELIČARSKI KLUB «GROFOVI KONJSKI»
21.MOTO –KLUB «WHITE HORSES»
22.KUD KONJŠČINA
23.DJEČJI VRTIĆ KONJŠČINA
24.OSNOVNA ŠKOLA KONJŠČINA
25.SREDNJA ŠKOLA KONJŠČINA
26.HSU KONJŠČINA
27. Udruga veterana Domovinskog rata
SAZNAJTE VIŠE INFORMACIJA OVDJE.
Ivice Gluhaka 13
49282 Konjščina
Tel: 049/502-612
Fax:049/465-905
E-mail: opcina.konjscina@kr.htnet.hr
Podcrkavlje je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.
Općina Podcrkavlje, sa sjedištem u naselju Podcrkavlje, smještena je u sjevernom dijelu Brodsko – posavske županije, između Dilj gore i riječice Glogovice. Bogata je vodom i šumom te lijepim i očuvanim krajolikom.
Po površini, općina Podcrkavlje jedna je od većih općina na području Brodsko – posavske županije ( prostire se na 94,84 km² ), ali po razvijenosti je u donjem dijelu ljestvice. U kolovozu 2008. god. općina Podcrkavlje postaje područje posebne državne skrbi i pripada trećoj skupini područja posebne državne skrbi. Općina Podcrkavlje je prema razvijenosti razvrstana u II. skupinu sa indeksom razvijenosti 57,59 % (pokazatelji iz 2013.g.).
![]()
Agencija za poljoprivredno zemljište – Letak o zakupu
Popis obrtnika sa sjedištem u općini Podcrkavlje
Popis tvrtki sa sjedištem u Općini Podcrkavlje
Trg 108. brigade ZNG 11
35201 Podcrkavlje
Tel: 035/221-109
Fax: 035/221-109
Email: opcina-podcrkavlje@sb.t-com.hr
Tomislav Trtanj rođen je 03. rujna 1983. u Slavonskom Brodu.
Dužnost načelnika obavlja profesionalno.

Kraljevec na Sutli je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom Zagorju u sastavu Krapinsko-zagorske županije.

Općinu Kraljevec na Sutli sačinjava 10 naselja i to : Draše (123 stanovnika), Gornji Čemehovec(125 stanovnika), Kačkovec (152 stanovnika), Kapelski Vrh (104 stanovnika), Kraljevec na Sutli (377 stanovnika), Lukavec Klanječki (64 stanovnika), Movrač (135 stanovnika), Pušava (28 stanovnika), Radakovo (505 stanovnika) i Strmec Sutlanski (104 stanovnika).

Crkva sv. Josipa
Crkva Presvetog Trojstva i župni dvor
Orgulje u crkvi Presvetog Trojstva
Osnovna škola Pavla Štoosa Kraljevec na Sutli
VZO KRALJEVEC NA SUTLI
KINOLOŠKA UDRUGA “SUTLANSKA DOLINA”
SAZNAJTE VIŠE INFORMACIJA OVDJE.
Adresa: Kraljevec na Sutli 132, 49294 Kraljevec na Sutli
Tel: 049/554-523
Fax: 049/502-403
e-mail: opcina.kraljevec.ns@kraljevecnasutli.hr
Gornji Mihaljevec (mađarski Felsőmihályfalva) je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji.
Badličan, Bogdanovec, Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo, Gornji Mihaljevec, Gornja Dubrava, Križopotje, Martinuševec, Preseka, Prhovec, Tupkovec, Vugrišinec i Vukanovec
Općina Gornji Mihaljevec jedinica je lokalne samouprave u Međimurskoj županiji. Općina obuhvaća područje naselja Badličan, Bogdanovec, Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Martinuševec, Preseka, Prhovec, Tupkovec, Vugrišinec i Vukanovec.
Općina Gornji Mihaljevec nalazi se u zapadnom dijelu Međimurske Županije, graniči sa susjednim općinama Štrigova, Nedelišće, Sveti Juraj na Bregu, a na krajnjem zapadu, u dužini od 5 km (5051m) granica Općine poklapa se s državnom granicom prema Republici Sloveniji.
Taj je prostor u gospodarskom smislu desetljećima bio orijentiran velikim dijelom na susjednu Sloveniju – od prometa robe, zaposlenja do obrazovanja. Prema ocjeni krajobraznih vrijednosti prostora Županije, područje gornjeg Međimurja ima karakter osobito vrijednog predjela, kojem pripada teritorij Općine Gornji Mihaljevec u cijelosti.
Brežuljkasti predio kojeg čine krajnji obronci Alpa, čine ovaj prostorno manji dio Županije posve različit od preostalog dijela – od krajobraznih i prirodnih obilježja do specifičnosti ljudskog djelovanja i tipologije naseljenosti.

U Gornjem Mihaljevcu zdravstvenu skrb za stanovništvo Općine vodi tim ambulante opće medicine i jedan stomatološki tim. Da bi se opskrbili lijekovima, stanovnici tu uslugu moraju potražiti u drugim najbližim središtima – Nedelišću, Štrigovi ili Lopatincu. Zbog malog broja stanovnika, unatoč udaljenostima, ljekarna u Gornjem Mihaljevcu nije uvrštena u planiranje mreže ljekarni.
Na teritoriju Općine nalazi se jedna osnovna škola – u Gornjem Mihaljevcu.
Kao potencijalne turističke destinacije spominju se : obiteljsko gospodarstvo Lovrec Eduard, Preseka 22, koji posjeduje stari mlin pod nazivom “Stari Lovrecov mlin na vodi u Preseki” na samoj granici s Republikom Slovenijom; kompleks “Zelena” za pješačenje i rekreaciju; šetnica “Dragoslavec Breg”, obilježena signalizacijom, osnovana od strane udruge “Sport za sve” Dragoslavec Breg u suradnji s mjesnim odborom Dragoslavec Breg.
Na području općine Gornji Mihaljevec djeluje nekoliko seoskih turizama poznatih diljem Hrvatske i Slovenije, kao što su “K Jeleni” i “Štefova klet” u Gornjoj Dubravi, seoski turizam “Klet Veselko” u Vugrišincu i seljačko domaćinstvo, vinogradarstvo i podrumarstvo “Petković” u Dragoslaec Bregu.
Arheološka baština
Graditeljska baština
Zaštićeni objekti kulturne baštine
–Župna crkva Sv. Katarine u Gornjem Mihaljevcu
Saznajte više informacija OVDJE.
Gornji Mihaljevec 74, 40306 Macinec
TEL: 040/899-117
FAX: 040/899-117
E-mail adrese: opcina.gornji.mihaljevec@gmail.com , info@gornjimihaljevec.hr
Općina Jasenovac smještena je na krajnjem jugoistočnom dijelu Sisačko-moslavačke županije. To je nizinski prostor kontinentalne klime, okružen rijekama Trebežom, Savom, Unom i kanalom Veliki Strug, sa svojih 10 naselja.
Drenov Bok
Jasenovac
Košutarica
Krapje
Mlaka
Puska
Tanac
Trebež
Uštica
Višnjica Uštička
Spomen-područje Jasenovac jedan je od najvećih spomenika holokausta i genocida na našem području. Od 2002. godine u stvaranju novog koncepta Spomen područja Jasenovac surađuju stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, uz pomoć Muzeja Holokausta u Washingtonu i Yad Vashema u Jeruzalemu. Cilj novog koncepta, koji se odnosi na otvorenje novog stalnog postava i novog obrazovnog centra, prije svega je individualizirana patnja i identificirane žrtve, kojih je evidentirano oko 80 tisuća.
Posavsko selo Krapje, smješteno uz rub Save nedaleko od Jasenovca, proglašeno je selom graditeljske baštine u kojem se svake godine u rujnu obilježava Dan Europske baštine.
Osnovna škola Jasenovac

JKP Jasenovačka voda d.o.o.
POSLJEDNJE NOVOSTI
1.Sastanak projektnog tima u sklopu projekta „Svi smo mi zajednica“
MEĐUNARODNI DAN MEĐUSOBNOG POMAGANJA I KREATIVNA RADIONICA
Radovi na poduzetničkoj zoni izvode se prema planu
25. listopad dan dobrovoljnih darivatelja krvi
JAČANJE KAPACITETA STRUČNOG OSOBLJA I REKREACIJSKE VJEŽBE
Obavijest o izboru kandidata za program „Zaželi“ -Projekt – Radim, pomažem, učim II. faza
Medulin je naselje i općina u Istarskoj županiji, Hrvatska.
Općina Medulin priobalna je općina smještena na samom jugu istarskog poluotoka, površine 29.35km2, s oko 6.500 stanovnika u osam naselja smještenih uglavnom duž obale. To su Medulin, Premantura, Banjole, Pomer, Vinkuran, Vintijan, Valbonaša i Pješčana Uvala.
Osnovana je početkom 1993.g. i od tada djeluje samostalno kao jedinica lokalne samouprave (do tada je bila sastavni dio Općine Pula).

U sastavu općine Medulin nalaze se još i naselja Banjole, Pješčana Uvala, Pomer, Premantura, Valbonaša, Vinkuran i Vintijan

U svom samoupravnom djelokrugu Općina Medulin obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:
uređenje naselja i stanovanja
prostorno i urbanističko planiranje
komunalne djelatnosti
brigu o djeci
socijalnu skrb
primarnu zdravstvenu zaštitu
odgoj i osnovno obrazovanje
kulturu, tjelesnu kulturu i šport
zaštitu potrošača
zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša
protupožarnu i civilnu zaštitu
Dan Općine Medulin je 12. lipnja, i na taj dan se održava svečana sjednica Općinskog vijeća, odnosno prigodne svečanosti.
Javna ustanova Kamenjak
Dječji vrtić Medulin
Dječji vrtić „Ciciban“
Dječji vrtić „Sunčica“
Osnovna škola „Dr. Mate Demarina“
Područna škola Banjole
Centar 223
52203 Medulin
HRVATSKA
Telefon: +385 (0) 52 385 650
Telefax: +385 (0) 52 385 660
E-mail: opcina@medulin.hr
Sveta Marija (mađarskiMuraszentmária) je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji.

Donji Mihaljevec i Sveta Marija
U Svetoj Mariji još od davnina mještani su se utjecali Bogorodici. Poznato je da je srednjovjekovna kapela bila posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Današnja je crkva, posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, kasnobarokna, sagrađena oko 1782. godine. Građena je kao područna kapela župne crkve Svetog Vida u Donjem Vidovcu, od koje se odvojila 1789. godine. Nalazi se na zapadnoj periferiji mjesta. Uz nju je uređen mali park s klupama za odmor vjernika i hodočasnika.
Crkva je longitudinalna, pravilno orijentirana tako da je ulazno pročelje na istok, a apsida na zapadu. Jednobrodna je građevina s polukružnom apsidom, neznatno užom od lađe. U sredini pročelja nalazi se zvonik kvadratnog tlocrta. Uz južnu stranu svetišta prigrađen je dvoetažni aneks pravokutnog tlocrta: u prizemlju je to sakristija, a na katu oratorij. Glavni ulaz u crkvu je kroz zvonik, a postoji i bočni ulaz, smješten na južnom zidu broda. Lađa je podijeljena u tri traveja. Svetište čini četvrti travej, nešto uži od onih u lađi, te polukružna apsida. Traveji su odijeljeni zidnim ojačanjima i susvodnicima i svođeni baldahinskim svodovima. Ojačanja zida naglašena su na čeonoj strani udvojenim pilastrima čiji su kapiteli složeni, slični kompozitnima. Kapiteli su izvedeni u štuku, oblikuju ih florealni i antropomorfni motivi. Žtukature koje pokazuju figuralne motive nisu česte u hrvatskim crkvama pa su ovi kapiteli tim značajniji. Svetište je podignuto od razine lađe za dvije niske stepenice. Dok su u lađi odsječci greda samo iznad pilastara, u svetištu ono kontinuira duž čitavog traveja. Na gredu, između prvog traveja i apside, postavljen je pojedan anđeo izveden u štuku. Tu se greda prekida i ne nastavlja se na zidu apside. Crkva je osvijetljena velikim segmentno završenim prozorima. Oratorij je bio župna biblioteka, u njemu se danas čuvaju vrijedne knjige. na podu je sačuvan mozaik, geometrijskih oblika, koji tvore crni, bijeli i crveni komadići kamena. U prvom traveju lađe dva masivna toskantna stupa nose kor koji se žiri u prostor lađe. Glavni oltar, koji svojom visinom ispunjava čitavo svetište, nosi posvetu Uznesenja Bogorodice. U središtu se nalazi polikromni reljef Uznesenja Bogorodice, a flankiran je s po dvije kolos-statue (sv. Ambrozije, sv. Josip, sv. Ivan Krstitelj, sv. Dominik). Izgrađen je za svetište dominikanskog samostana u Ptuju. Nakon što je samostan ukinut, oko 1786. godine oltar je dopremljen u Svetu Mariju. U crkvi se nalazi još pet oltara. Četiri bočna (posvećeni Srcu Isusovu, Srcu Marijinom, sv. Jeronimu i sv. Barbari) postavljeni su uz zid ispod prozora. Manji drveni oltar Muke Kristove postavljen je ispod kora, u prvom traveju. Od kamenog inventara važno je spomenuti dvije škropionice koje se nalaze ispod kora, ispred stupova. Na jednoj on njih urezana je 1837. godina. U svetištu, uz sjeverni zid crkve, nalazi se krstionica. Na koru su pseudogotičke velike orgulje, potječu iz 1869. godine. Godine 1910. talijanski majstori oslikali su crkvenu unutrašnjost u duhu baroka. Glavni majstor bio je slikar Ivan Bierti iz Udina.
Pročelje crkve su crvenkaste boje, tzv. “terra di siena”, s bijelo obojenom arhitektonskom plastikom . Bijelim trakama obrubljeni su prozori i niše, portali te etaže zvonika. Vrh sokla profiliran je bijelom trakom. Sjeverno i južno pročelje artikulirana su ritmičkom izmjenom izduženih polukružno završenih prozora, po tri sa svake strane, te jonskim pilastara. Streha je oblikovana kao bijeli profinjeni vijenac. Profilacija vijenca jednaka je na lađi, sakristiji i apsidi, a nastavlja se i na istočnom pročelju i na zvoniku. Ulazno pročelje je pravokutno i završava zabatom. U sredini pročelja nalazi se zvonik podijeljen u tri etaže. Na pročelnoj strani zvonika jednostavan je portal iznad kojeg je pravokutna niša s kipom sv. Ivana Nepomuka. U drugoj etaži nalazi se niša u obliku kartuše u kojoj je smješten kip Bogorodice. Crkva u Svetoj Mariji, koja spada među nekoliko najznačajnijih baroknih crkvi Međimurja, predstavlja središnji akcent ovog ravničarskog mjesta.
U mjestu je smještena Osnovna škola Sveta Marija sa područnom školom u Donjem Mihaljevcu. Uz školu postoji vrtić Kockavica.
Udruga umirovljenika Međimurske županije
KLA Zdravi život
Svetomarska čipka je zaštićeno kulturno dobro.

Saznajte sve ostale informacije OVDJE.
Trg bana Jelačića 1
40326 Sveta Marija
OIB: 33141736361
Tel:+385 (0)40 660 001, +385 (0)40 660 864
Fax:+385 (0)40 660 865
E-mail: opcina@svetamarija.hr
Načelnica – Đurđica Slamek
Mob: 099 366 00 01
e-mail: nacelnica.svetamarija@gmail.com
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije. Jedan je od najvećih industrijskih gradova kroz povijest u Hrvatskoj zahvaljujući rafineriji nafte, željezari, riječnoj luci te mlinskoj i pekarskoj proizvodnji. Prema popisu stanovništva 2011. Sisak ima 47.768 stanovnika, dok uže područje ima 33.322 stanovnika.
Grad Sisak smjestio se na utocima rijeka Odre u Kupu i Kupe u Savu, u plodnom i često močvarnom području Panonske nizine, obilježenom umjerenom kontinentalnom klimom. Kroz povijest grad se razvijao uz Kupu, sad s njezine desne, sad s njezine lijeve strane. Razvoju grada osobito je pridonijela činjenica da su Sava i Kupa plovne upravo do Siska, što je potaklo gospodarski razvoj i trgovinu.

Sisak se sastoji od 35 naselja:
Blinjski Kut, Budaševo, Bukovsko, Crnac, Čigoč, Donje Komarevo, Gornje Komarevo, Greda, Gušće, Hrastelnica, Jazvenik, Klobučak, Kratečko, Letovanci, Lonja, Lukavec Posavski, Madžari, Mužilovčica, Novo Pračno, Novo Selo, Novo Selo Palanječko, Odra Sisačka, Palanjek, Prelošćica, Sela, Sisak, Stara Drenčina, Staro Pračno, Staro Selo, Stupno, Suvoj, Topolovac, Veliko Svinjičko, Vurot i Žabno.
Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak
Dom kulture Kristalna kocka vedrine
Gradska galerija Striegl
Gradski muzej Sisak
Športsko rekreacijski centar Sisak
Gradsko društvo Crvenog križa
Dječji vrtić Sisak Novi ( Maslačak, Radost, Tratinčica, Sunce)
Dječji vrtić Sisak Stari ( Ciciban, Bubamara, Pčelica, Potočnica)
Komunalac Sisak d.o.o.
Gospodarenje otpadom Sisak d.o.o.
Sisački vodovod d.o.o.
Gradska tržnica Sisak d.o.o.
Gradska groblja Viktorovac d.o.o.
Autopromet Sisak d.o.o.
Osnovna škola “Braća Bobetko”
Osnovna škola Braća Ribar
Osnovna škola Budaševo- Topolovac- Gušće
Osnovna škola 22. lipnja
Osnovna škola Galdovo
Osnovna škola Ivana Kukuljevića
Osnovna škola Komarevo
Osnovna škola Sela
Osnovna škola Viktorovac
Gimnazija Sisak
Privatna gimnazija s pravom javnosti Sisak
Ekonomska škola Sisak
Tehnička škola Sisak
Industrijsko-obrtnička škola Sisak
Strukovna škola Sisak
Ugostiteljsko-trgovačka škola Sisak
Medicinska škola Sisak
Metalurški fakultet u Sisku;
Fakultet informatike i organizacije Sisak Novi;
Tehnički fakultet u Sisku;
Od kraja 2005. godine u gradu djeluje i poduzeće u vlasništvu grada »Poslovne zone«, čija je svrha osigurati pretpostavke za razvoj gospodarstva i poduzetništva u gradu, te stvoriti podlogu za strateško planiranje njegovog razvoja. Poslovne zone koje trenutno djeluju smještene su uz izlaz iz grada prema Zagreb (Komunalna zona), uz gradsku zaobilaznicu (zona Tanina-Gorički), te na južnom rubu grada (Južna industrijska zona na prostoru Željezare, Novog Pračna i Crnca). Grad ima u planu osnovati zonu Barutana te zonu u Stupnu.
Ipak, unatoč naizgled visokoj industrijalizaciji i velikim mogućnostima, nezaposlenost je u gradu visoka, pa prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od rujna 2007. u gradu ima 4.882 nezaposlenih.
Danas u Sisku djeluje veći broj kulturnih ustanova:
Dom kulture »Kristalna kocka vedrine« ustanova je koja pokriva četiri glavne grane kulture: kazalište i glazba, objavljivanje knjiga, izložbe, te kinematografija.
Gradski muzej Sisak smješten u Tomislavovoj ulici, na mjestu gdje je nekad bila radionica majstora Karasa u kojoj je bravarski zanat izučio Josip Broz Tito. Danas muzej sadrži arheološku zbirku prapovijesti; arheološku zbirku antike; arheološku zbirku ranog srednjeg vijeka; numizmatičku zbirku; zbirku 13.-17. st.; povijesnu zbirku 18. i 19. st.; povijesnu zbirku 20. st. Usto, muzej vodi brigu o Starom gradu, zgradi Velikog kaptola, te omogućuje obilazak grada uz stručnu pratnju. Redovito se organiziraju tematske izložbe i predavanja. Muzej ima i vlastite publikacije.
Glazbena škola »Fran Lhotka« utemeljena je 28. lipnja 1894. odlukom kraljevske zemaljske vlade, a nakon Drugog svjetskog rata ponovno je otvorena 27. kolovoza 1948. Od 1967. škola djeluje u zgradi nekadašnje sisačke sinagoge. Danas je to javna i umjetnička škola s djelatnošću osnovnog i srednjeg glazbenog obrazovanja.
Plesni studio Doma kulture Kristalna kocka vedrine osnovan je 1979. godine pod vodstvom Jasminke Petek Krapljan. Do sada je sudjelovao na festivalima u Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj, Indiji, Bosni i Hercegovini i Belgiji, a u Hrvatskoj na Eurokazu, Tjednu suvremenog plesa, te Susretima plesnih ansambala.
Kazalište D.A.S.K.A. i alternativni kulturni centar Daskalište djeluje od 1976., a po njemu je Sisak postao međunarodno poznat na području istraživačkog, eksperimentalnog kazališta. Ova se ustanova bavi i dramskim odgojem djece i mladih.
Uz ove i druge ustanove, u Sisku djeluje i niz umjetnika iz raznih područja. Tu je poznati akademski slikar Slavko Striegl, a u pripremi je otvaranje stalnog postava njegove galerije.
Od 1995. djeluje i sastav The Bambi Molesters koji svira garage i surf glazbu, a postigao je zapaženi uspjeh u svijetu.
U Sisku se od 1999. održava i Međunarodni festival dječjih kazališta Maslačak.
Od 2007. u Sisku se održava orguljaški festival Ars organi sisciae.

Rimska 26
Sisak 44000
Hrvatska
Tel +385 44 510 110
Grad Novi Marof smješten je u južnom dijelu Varaždinske županije. Na istoku graniči s Gradom Varaždinskim Toplicama i Općinom Ljubešćica dok zapadnu granicu dijeli s Krapinsko-zagorskom županijom (općinama Budinšćina i Hraščina). Grad Novi Marof na jugu graniči s općinama Visoko i Breznički Hum, jugoistoku s Koprivničko-križevačkom županijom (Općinom Gornja Rijeka), na sjeveru s općinama Beretinec, Sveti Ilija i Gornji Kneginec, a na sjeverozapadu s Gradom Ivancem. Prometno-geografski položaj je povoljan jer prostorom Grada prolazi jedan od glavnih državnih prometnih pravaca Goričan-Zagreb-Rijeka, na kojeg se vežu ostali cestovni pravci državnog i županijskog značaja iz smjera Zaboka, Ivanca, Ludbrega i Križevaca.
Područje Grada prostire se na 111,75 km², što čini 8,86% ukupne površine Županije.

Grad Novi Marof administrativno se dijeli na 23 naselja: Bela, Donje Makojišće, Filipići, Gornje Makojišće, Grana, Jelenščak, Kamena Gorica, Ključ, Krč, Madžarevo, Možđenec, Novi Marof, Orehovec, Oštrice, Paka, Podevčevo, Podrute, Presečno, Remetinec, Strmec Remetinečki, Sudovec, Topličica i Završje Podbelsko.
USTANOVE KOJIMA JE OSNIVAČ VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
Dom zdravlja

Grebengrad
Kapela – zvonik u Kamenoj Gorici
Utvrda Paka
Arheološki lokalitet Lonja – Matušini
“DANI VRGANJA U PAKI”
LISTOPAD
“ADVENT U NOVOM MAROFU”
“DOČEK NOVE GODINE U MAROFU”
SAZNAJTE VIŠE INFORMACIJA KLIKOM NA
Trg hrvatske državnosti 1
42220 Novi Marof
tel: 042 611 023
fax: 042 611 446
pisarnica@novi-marof.hr
Čačinci su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji.
Općina Čačinci nalazi se u jugoistočnom dijelu Virovitičko-podravske županije. Sa sjeverne strane graniči s općinama Mikleuš, Nova Bukovica i Crnac, s istočne strane s općinom Zdenci, s južne strane s gradom Orahovica i Požeško-slavonskom županijom, a sa zapadne s općinom Voćin.
U općini Čačinci se nalazi dvanaest naselja i to Brezovljani Vojlovički, Bukvik, Čačinci, Humljani, Krajna, Krasković, Paušinci, Prekoračani, Pušina, Rajino Polje, Slatinski Drenovac i Vojlovica. Naselje Čačinci je sjedište općine Čačinci.
Općina Čačinci jedna je od većih općina u Virovitičko-podravskoj županiji, s površinom od 145,02 km2, što predstavlja 7,17% površine županije.
Općina Čačinci svojim prirodnim vrijednostima, reljefom, geološkim sastavom tla, klimatskim i hidrološkim karakteristikama, vegetacijskim pokrovom i faunom, ima posebno značenje u Virovitičko-podravskoj županiji.
Odgoj i školstvo na području općine, provodi se u predškolskim ustanovama, osnovnim i područnim školama. Na području općine Čačinci nalazi se jedna osnovna škola, OŠ A. G. Matoša, u naselju Čačinci u sklopu koje djeluje i predškolska ustanova i područna škola u naselju Humljani.
Kulturno umjetničko društvo “Čačinci”
Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine: prostrana lovna područja s bogatim fondom divljači, rijeka Vojlovica i njene pritoke, vinorodna područja, kao i brojna šumska i planinska područja (Park prirode Papuk, park šuma Jankovac), pogodna su za različite oblike izletničkog i rekreacijskog turizma.
PP Orahovica na lokalitetu Jezerac u blizini odmarališta Merkur te u neposrednoj blizini vinske ceste nudi nekoliko paketa degustacija po prihvatljivim cijenama:
Saznajte više informacija OVDJE.
Trg kardinala Franje Kuharića 2, 33514, Čačinci
E: opcina@cacinci.hr
T: +385 33 684-212, službena osoba za kontakte: Đurđica Vukušić
F: +385 33 400-337
Općina Josipdol sa svojih 3767 stanovnika druga je općina u Karlovačkoj županiji prema broju stanovnika, na površini nešto većoj od 165 km2 što iznosi 23 stanovnika na kilometar kvadratni.
Josipdol se nalazi u središtu Hrvatske u Ogulinsko-plaščansko-modruškoj udolini. Oko njega je područje gustih šuma na obroncima Male Kapele. Iako administrativno spada pod Karlovačku županiju, mnogi ga smatraju najsjevernijem ličkim gradićem i srcem Hrvatske.
Danas se središte Josipdola sastoji od tri glavne ulice nazvane prema gradovima do kojih vode: Karlovačka, Ogulinska, i Senjska ulica.
U sastavu općine su naselja: Carevo Polje, Cerovnik, Istočni Trojvrh, Josipdol, Modruš, Munjava, Munjava Modruška, Oštarije, Sabljaki Modruški, Salopeki Modruški, Skradnik, Trojvrh, Vajin Vrh, Vojnovac u kojima živi oko četiri tisuće stanovnika.
Pored Josipdola prolazi suvremena autocesta koja povezuje Srednju Europu s Jadranskim morem i zato je Josipdol pogodan za kraći odmor na putovanju, ali i kao odredište za odmor u miru i netaknutoj prirodi.

Zbog plodne zemlje i pašnjaka, te povoljnih klimatskih uvjeta, najveći dio stanovništva se bavi poljoprivredom i stočarstvom. Zadnjih se nekoliko godina stanovništvo sve više bavi raznim oblicima turizma, pogotovo lovnog. Razvoju turizma ide na ruku obnovljeni hotel “Josipdol”, u središtu mjesta. Članovi lovačkog društva “Vepar” gospodare bogatim lovištem josipdolskog kraja. Aktivni su članovi biciklističkog kluba Kotač, koji organiziraju biciklističke ture sve do mora.

SAZNAJTE VIŠE INFORMACIJA ovdje.
Ogulinska 12 ,
47303 Josipdol
Tel: 047/581-298, 047/581-633
Fax:047/581-609
E-mail: opcina@josipdol.hr
Čabar je grad u Hrvatskoj. Grad Čabar izdvaja se kao posebna cjelina, mikroregija na krajnjem sjevernozapadnom dijelu Gorskog kotara, okružena Republikom Slovenijom s oko 54 km državne granice. Grad Čabar pokriva 282 km2 površine, od čega je oko 215km2 pod šumom. Rijeka Čabranka predstavlja prirodnu granicu između područja Čabra i Slovenije. Sam pojam grad Čabar se odnosi i na mjesto Čabar, kao i na područje okolnih većih naselja: Prezid, Tršće, Plešce i Gerovo.
Bazli, Brinjeva Draga, Čabar, Crni Lazi, Donji Žagari, Fažonci, Ferbežari, Gerovo, Gerovski Kraj, Gorači, Gornji Žagari, Hrib, Kamenski Hrib, Kozji Vrh, Kraljev Vrh, Kranjci, Lautari, Lazi, Makov Hrib, Mali Lug, Mandli, Okrivje, Parg, Plešce, Podstene, Požarnica, Prezid, Prhci, Prhutova Draga, Pršleti, Ravnice, Selo, Smrečje, Smrekari, Sokoli, Srednja Draga, Tropeti, Tršće, Vode, Vrhovci, Zamost i Zbitke.
Bivša naseljena naselja: Brezovci, Konjci, Kupari, Markci, Mošun, Podgrič, Putari, Srednji Hrib, Steklice, Šafari, Šegine i Žikovci.
Grad je bogat prirodnim ljepotama (Nacionalni park Risnjak, Snježnik, nezagađene rijeke i predivni izvori rijeka Kupe i Čabranke), ima relativno dobre klimatske uvjete, brojne kulturno-povijesne sadržaje, a nema velikih industrijskih postrojenja koji bi bili potencijalni zagađivači prirode. Sam pojam grad Čabar odnosi se i na mjesto Čabar, kao i na područje cijelog grada gdje su najznačajnija naselja Čabar, Gerovo, Prezid, Plešce i Tršće. Veća naselja smještena su uz dvije glavne prometnice: od Delnica prema Republici Sloveniji (Gerovo, Tršće, Prezid), i uz rijeke Čabranku i Kupu prema Brodu na Kupi (Čabar, Plešce). Osnovna privredna djelatnost stanovnika ovog područja je stočarstvo i ratarstvo, a u industriji – prerada drveta. Prirodni resursi i vrijednosti stečene ljudskim radom, među kojima veliko značenje imaju kulturno-povijesno naslijeđe i etnološka baština, omogućavaju nesmetan razvoj primjerenih privrednih djelatnosti, naročito turizma koji uključuje kulturnu i gastronomsku ponudu na osnovi zdrave hrane: seoskog-ruralnog turizma, lovnog turizma, sportsko-rekreacijskog turizma, zdravstvenog turizma i sl.
-GALERIJA VILIMA SVEČNJAKA
-ZAVIČAJNA ZBIRKA PREZID
-ZAVIČAJNA ZBIRKA U ČABRU

Dvorac Petra Zrinskog – Čabar
Tunel od Dvorca Petra Zrinskog do Tropetarske stjene – Čabar
Prva kovačnica u Hrvatskoj – Čabar
Crkva sv. Antuna Padovanskog – Čabar
Crkva sv. Vida – Prezid
Stari rimski zid Limes – Prezid
„Stopama tršćanskih rudara“ i „Staza predatora“ – Tršće
Energetsko-rekreativna staza – Prezid
Saznajte više informacija OVDJE.
Narodnog oslobođenja 2, 51306 Čabar
OIB: 04026778166
Tel: 051 829 490, Fax: 051 821 137
e-mail: info@cabar.hr
gradonačelnik: kristijan.rajsel@cabar.hr
Lobor je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Cebovec, Lobor, Markušbrijeg, Petrova Gora, Stari Golubovec, Šipki, Vinipotok, Velika Petrovagorska, Vojnovec, Završje Loborsko
U 17. stoljeću obitelj Keglević počinje gradnju Loborgrada, jednog od najvrjednijih zagorskih dvoraca, nakon što su napustili Pusti Lobor. To je ranobarokna građevina, na čijem desnom krilu se nalazi kapelica s drvenim zvonikom, dok su u središnjoj dvorani postavljene zidne slike “Feba s muzama”. Po završetku gradnje, dvorac Loborgrad postaje glavno središte hrvatske loze Keglevića. Oko 1910. godine biva prodan, a novi vlasnik ga prepušta zubu vremena.
Za vrijeme 2. svjetskog rata od rujna 1941. do listopada 1942. u Loborgradu se nalazio koncentracioni logor za židovske i srpske žene i djecu[1].
Nakon 2. svjetskog rata nacionaliziran je i pretvoren u starački dom.
Današnji dvorac, premda je najveći u ovome kraju, tek je sjena svog prijašnjeg sjaja. Teško je dočarati njegov prijašnji izgled, ne toliko zbog same zgrade koja se održava već zbog svega onoga što čini okvir dvorca i što za njega isto toliko važno koliko i krov, zidovi, gospodarski objekti. Najviše treba požaliti što je isječen i preoran prekrasan i golem perivoj koji je sa svih strana okruživao dvorac.
U podnožju Gore u crnogoričnoj šumi, u prekrasnom parku Zazidja, stoji zavjetna kapelica Sv. Antuna i njegov kip koje su sagradili Keglevići 1703. godine.
U samom centru Lobora, na istoimenom trgu, nalazi se župna crkva Sv. Ane. To je kasnobarokna građevina sagrađena koncem 18. stoljeća s vrijednim zlatarskim predmetima.
Nedaleko Loboru, u Petrovoj Gori nalazi se još jedna kapelica, kapelica Sv. Petra iz 13. stoljeća.
Uz svaku su crkvu vezana u toku godine proštenja, a posebno je pet puta u godini ugođaj na uzvisini kod Majke Božje Gorske. Okolica Lobora je brdovita s mnogim bistrim izvorima i sjenovitim stazama. Ta igra skrivenih, pitomih brežuljaka privukla je pozornost pa su mnoga srca zastala i uzela motiva za svoja umjetnička stvaralaštva.


Trg Svete Ane 26
49253 Lobor, Hrvatska
Krapinsko-zagorska županija
Tel: (049) 430-531
Fax: (049) 430-090
Email: opcina@lobor.hr

Ljubica Jembrih
Načelnica
Stranka: HDZ
E-mail: ljubica.jembrih@lobor.hr
Općina Sveta Nedelja nalazi se u istočnom dijelu središnje Istre. Područje općine obuhvaća prostor vapnenačkog ravnjaka prosječne nadmorske visine od 250-300 m, nad dolinom rijeke Raše, koja se proteže uz njegov cijeli sjeverozapadni dio od Čepičkog polja prema moru i uvali Raša. Prostor platoa obilježavaju pretežno obradive i žumovite povržine razvedene brojnim manjim vrtačama.
Broj stanovnika za općinu Sveta Nedelja iznosi 3.087 prema Popisu 1991. godine, za naselja koja ulaze u sastav općine Sveta Nedelja prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97), odnosno 3.158 stanovnika, koji uz navedena naselja dodatno obuhvaća i naselje Eržišće.
U njen sastav ulazi slijedećih 21 naselja:
1. Cere
2. Frančići
3. Jurazini
4. Kraj Drage
5. Mali Golji
6. Mali Turini
7. Marići
8. Markoci
9. Nedešćina
10. Paradiž
11. Ružići
12. Santalezi
13. Snašići
14. Sveti Martin
15. Štrmac
16. Šumber
17. Veli Golji
18. Veli Turiniv
19. Vrećari
20. Županići
21. Eržišće


Općinska uprava prihvaća i preuzima odgovornost za potpuno zadovoljstvo svojih sugrađana i gostiju, kao i svojih poslovnih partnera, što ostvarujemo praćenjem modernih tehnologija upravljanja lokalnom samoupravom, kao i kroz kontinuirano obrazovanje naših kadrova.
Prema našim građanina i gostima ponašat ćemo se kao prema poslovnim partnerima i prijateljima vodeći računa da njihovo zadovoljstvo našim uslugama i radom, kao i životom i radom na našem području budu naš cilj i zadaća koju ćemo kontinuirano provoditi i poboljšavati. Naši građani i gosti predmet su naše kontinuirane profesionalne brige kroz iskazanu punu pažnju u svrhu zadovoljenja svih njihovih potreba i očekivanja, uz održavanje najvišeg standarda kvalitete naših usluga, koje u trenutnim uvjetima možemo postići.
Cilj naše politike kvalitete je: pružiti našim građanima i gostima uslugu kakva se i od nas očekuje, imajući u vidu postojeće okruženje, tehnološki i gospodarski potencijal kao i sve postojeće zakonske propise. Ostvarenje naše fundamentalne misije, a to je potpuno zadovoljstvo naših građana, gostiju i naših partnera kroz dugoročnu obostrano korisnu poslovnu suradnju, naš je cilj i svakodnevna zadaća.
Kvaliteta rada svakog našeg zaposlenika, a i vanjskog suradnika dok obavlja poslove za nas, pretpostavka je i cilj koji si pred sebe postavlja općinska uprava. Osiguranje kvalitete stoga prati naše usluge na svim razvojnim, pripremnim i realizatorskim fazama, do izvršenja naše usluge ili zadaće, kao i njezino kontinuirano praćenje i vrednovanje.
Odgovornost za kvalitetu snosi svaki naš zaposlenik, vanjski suradnik i kooperant.
Politika kvalitete ugrađena je u sve poslovne procese i ona je obvezujuća za sve zaposlenike i vanjske suradnike.
Politiku kvalitete ostvariti ćemo dosljednom primjenom slijedećih načela:
– osigurati politički i institucionalni okvir za učinkovito pružanje usluga našim korisnicima,
– održavati kvalitetnu komunikaciju sa institucijama, organizacijama, gospodarstvom i građanima – korisnicima naših usluga,
– stvarati kvalitetne i održive razvojne planove i projekte koji će osigurati prosperitet općini i njenim građanima,
– održavati pozitivnu i realnu sliku u javnosti vezano na aktivnosti općinskih tijela,
– zapošljavati stručne i ambiciozne djelatnike koji će imati mogućnosti i obvezu stalnog usavršavanja,
– primjenjivati i stalno poboljšavati djelotvornost sustava upravljanja kvalitetom temeljenog na zahtjevima međunarodne norme ISO 9001 i smjernicama za lokalnu samoupravu IWA-4.
SAZNAJTE VIŠE INFORMACIJA KLIKOM NA
Nedešćina 103
52231 Nedešćina
Telefon: 052 865-631, 052 865-008
Fax: 052 865-600
Email: info@sv-nedelja.hr
Oriovac je naselje i općina u Republici Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji, na pola puta između gradova Slavonskog Broda i Nove Gradiške.

Općina Oriovac smještena je u središnjem dijelu Brodsko-posavske županije, obuhvaća prostor od 99,06 km², te svojim udjelom u površini Brodske-posavke županije od 4,9% pripada među teritorijalno veće općine u županiji. Općina Oriovac sjevernom stranom graniči sa susjednom Požeško-slavonskom županijom, odnosno s Općinom Pleternica, dok južnu granicu općine čini rijeka Sava koja je ujedno i državna granica prema susjednoj Bosni i Hercegovini.
Turska česma u Oriovcu
Župna crkva sv. Emerika
Osnovna škola Dr. Stjepana Ilijaševića, Oriovac
Bečic
Ciglenik
Kujnik
Lužani
Marino
Oriovac
Pričac
Radovanje
Slavonski Kobaš
Živike
KUD Luka ilić Oriovčanin
Udruga vinogradara i voćara općine Oriovac

U naselju Oriovac kao administrativnom središtu općine, djeluje i “Narodna knjižnica i čitaonica” utemeljena davne 1880. godine. U vrijeme kada je osnovana, “Narodna knjižnica i čitaonica” bila je sjedište kulturnih zbivanja ovoga područja. Knjižnica je sa prekidima radila do 1997. godine, kada je obnovljen njen rad, te je 2003. godine preseljena u nove prostorije gdje i danas djeluje. “Narodna knjižnica i čitaonica” sastoji se od informativnog-posudbenog dijela u čijem sastavu se nalazi i kutak za djecu, te čitaonica. Svrha djelovanja knjižnice prvenstveno je formiranje knjižničkog fundusa, te sa zadovoljstvom možemo istaknuti da “Narodna knižnica i čitaonica” u Oriovcu danas raspolaže sa fondom od 6087 knjiga. Trenutno se knjižnicom i čitaonicom koristi 91 registrirani član, te se kao priritetan zadatak knjižnice nameće povećanje broja članova, posebice djece i mladih kojima želimo usaditi ljubav prema pisanoj riječi.
Plan Proračuna Općine Oriovac za 2021. godinu – javno savjetovanje
Objavljena lista kandidata za dodjelu stipendija – I. DIO
Objavljena lista kandidata za dodjelu stipendija – II. DIO
Poziv na 24. sjednicu Općinskog vijeća
Javni natječaj za zakup poslovnog prostora u Slavonskom Kobašu
Godišnji plan upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Oriovac za 2021
Odluka o imenovanju Povjerenstva za provedbu natječaja za zakup poslovnog prostora
Osnivanje Podružnice HPD “Gojzerica” povjesni trenutak za općinu Oriovac
KUD Luka Ilić Oriovčanin proslavio 40. rođendan
Produžen rok za dostavu prijava za dodjelu stipendije studentima s područja općine Oriovac

Općina Oriovac
Načelnik: Antun Pavetić
Adresa: Trg hvatskog preporoda 1
35250 Oriovac
Telefon: (035) 431 232
Fax: (035) 430 006
E-mail: opcina-oriovac@sb.t-com.hr
D5 Creation | Powered by: WordPress