Travnik je smješten u središtu Bosne i Hrecegovine,

predstavlja glavni administrativno-politički centar Srednjebosanskog kantona.

150 godina bio je glavni grad bosanskog pašaluka, rezidencija 77 vezira i sjedište dva konzulata,

a na sve to su ponosni Travničani, te svoj „muzej nad otvorenim nebom“,

koji baštini riznicu različitih kulturno-historijskih događaja i znamenitih ličnosti,

vjekovima njeguju i čuvaju od zaborava.

Na samom ulazu, dolazeći u grad sa istoka dočekat će vas prizor vrijedan hiljadu riječi,

slika o kojoj maštaju fotografi i slikari, ali i neiscrpna inspiracija piscima – Stari grad,

tvrđava zaboravljenog imena Garbun, koja je izgrađena u prvoj polovini 15 stoljeća.

Prekrivena velom misterije, tvrđava već vijekovima odolijeva vremenu i ljudima,

stoji čvrsto i skriva nedoumicu o bosanskom kralju koji ju je podigao nad Hendekom,

neobičnim potokom što zimi teče, a ljeti presušuje.

Nakon šetnje po Starom gradu, odmor je najbolje potražiti na mjestu,

gdje hirovito izvire hladna i bučna Plava voda ili Šumeće.

  Baš na tom mjestu, smještena je „Lutvina kafana“, koja je dana 18. juna, 1887.godine

ugostila austrijskog princa Rudolfa Habsburškog,

koji je očaran ljepotom ambijenta poklonio zlatnik za obnovu kafane,

te su je od tada prozvali  „Rudolfova kafana“.

Ovaj atraktivni dio grada, predstavlja nezaobilazno mjesto svim posjetiteljima,

a najslikovitije ga je opisao naš nobelovac Ivo Andrić u djelu „Travnička hronika“.

     Na ovom pitomom i plodnom travničkom tlu susreli su se različiti kulturni i civilizacijski tokovi,

koji su za sobom ostavili tragove bogate kulturno-historisjkom baštinom,

te tako Travnik svrstali u važan turistički centar.

Travnik je grad sa najviše turbeta u BiH, grad sa Šarenom džamijom i munarom usmjerenom ka istoku,

grad sa ljekovitim „Gospinim vrilom“, Isusovačkom gimnazijom, Franjevačkim samostanom,

Elči-Ibrahim pašinom medresom, Vezirskim konakom, Zavičajnim muzejom,

ali i mnogim drugim jedinstvenim obilježjima.

Ovaj grad je također poseban i u svijetu jer je jedini grad sa dvije 20-metarske sahat kule,

koje su travnički veziri podigli u 18 stoljeću, a jedini u BiH ima sunčani sat te vrste, izgrađen 1886. godine.

Iz burne prošlosti bogate kulturno-historijskim zbivanjima proizašle su i različite znamenite ličnosti,

po kojima je Travnik postao prepoznatljiv.

Od vremena poznatih velikana i vojskovođa, konzula i vezira do danas,

Travnik je iznjedrio ili udomio mnogobrojne priznate naučnike, umjetnike i slučajne ili namjerne putnike.

O svom gradu i danas širom svijeta govore, pišu i pjevaju Josip Pejaković, Besim Spahić, Seid Memić-Vajta, ali i mnogi drugi Travničani.

KONTAKT

Općina Travnik

Konatur bb,

72270 Travnik

 Tel.: +387 030 511 146

Telefon i fax:

+387 030 511 630

+387  030 511 277

 – lokal 211 –

 E­mail: urednacelnika@opcinatravnik.com.ba

Prostor općine Vitez karakterizira Lašvansko polje na sjeveru i planinski masiv Kruščica na jugu.

Sjeverno područje općine Vitez gdje su se oformila sva 34 naselja konsolidirano je oko rijeke Lašve.

Poljoprivredno zemljište koje se nalazi u sjevernom dijelu općine Vitez je prostor veličine 4.926 ha.

90% poljoprivrednog zemljišta  je u drugoj i trećoj kategoriji.

Brdsko planinski prostor je šumsko zemljište površine 10.249 ha, odnosno 64% teritorije općine.
Naselje Vitez i općina Vitez imaju dovoljno rezervnog prostora za izgradnju.

Naročito se treba zaštititi prostor poljoprivrednog zemljišta koji je druge i treće bonitetne klase.
Prostor je najznačajniji razvojni potencijal pa je zaštita i racionalno korištenje,

planiranje i uređenje prostora najvažnija strateška aktivnost.
Za općinu Vitez je karakteristično da je njen sjeverni dio naseljen,

a južni nenaseljeni i obrastao šumom.

Općina ima 34 naseljena mjesta i 17 mjesnih zajednica.

Smještena u samom središtu zemlje, općina Vitez se nalazi u području

najjaćeg tranzitnog prometnog kretanja u Bosni i Hercegovini.

Privreda

Općina Vitez je mnogim pokazateljima poslije rata ostvarila natprosječan rast privrede,

što je prije svega rezultat idividualnog poduzetništva, ali i napora vlasti

u usmjeravanju privrednih i društvenih kretanja.
      Na području općine je u studenom 2004. godine bilo registrirano 1,035 poslovnih subjekata,

od kojih su 483 pravna (46,7%), a 552 fizička lica (53,3%).

Broj poslovnih subjekata ukazuje na usitnjenu privrednu strukturu.

To upućuje da ekonomski rast generiraju mala i srednja poduzeća,

formirana privatnim kapitalom, koja preuzimaju odlučujuću ulogu u poslijeratnom razdoblju.

Vodeće djelatnosti su trgovina i ugostiteljstvo, prerađivačka industrija i uslužne djelatnosti.

Sigurno je da će i u narednom periodu  mala i srednja poduzeća

preuzimati ulogu istinskih aktera i faktora razvoja.

Povijest

Vitez kao grad nastaje poslije Drugog svjetskog rata,

kad ovo naselje doživljava svoj puni procvat.

No, susret s poviješću viteškog kraja započeo je davno,

već u mlađemu kamenom dobu (neolitu).

Prva naselja iz ovog perioda pripadala su poznatoj butmirskoj kulturnoj grupi,

dok su arheološkim ispitivanjima pronađena i naselja iz brončanog doba.

Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Jurja mučenika-Vitez

Džamija u Šantićima

KONTAKT

OPĆINA VITEZ

Stjepana Radića 1

72250 Vitez

Bosna i Hercegovina

Centrala: +387 30 718 200

Fax:+387 30 713 939

Načelnik općine: +387  30 718 200

Predsjednik OV : +387 30 718 210

Info desk: +387 30 718 205

POVIJEST GRADA

Ime Široki Brig prvotno je označavalo samostan i župu, onda zaselak sela Pribinovića, a kasnije naselje, pa općinu i na kraju cijelu okolicu. Uz rijeku Lišticu ispod Širokoga Brijega, u naselju Lise, bilo je nekoliko mlinica u tursko doba. Tada se to naselje sporo razvijalo. Gradić je sporo rastao, najprije, kada je podignut franjevački samostan i crkva (1846.), te kada je godine 1902. puštena u promet cesta Mostar-Široki Brijeg-Posušje. Uz cestu, počele su nicati kuće, gostionice i pokoja prodavaonica. Početkom XX. stoljeća tu je podignuta velika zgrada za otkupno skladište duhana, pa škola i pošta, kasnije zgrada zdravstvene stanice i općinske uprave, a u drugoj polovini stoljeća različite poslovne i obiteljske zgrade. Od polovine 30-tih godina XX. stoljeća širokobriješko je područje bilo središte za eksploataciju hercegovačkih boksitâ.

Svaki govor o Širokomu Brijegu kao Gospinu svetištu moramo započeti sa sv. Franjom Asiškim, utemeljiteljem i duhovnim ocem čuvara toga svetišta.

Crkvica sv. Marije Anđeoske postala je središte iz kojega je rastao i razvijao se Franjevački red. Franjo je želio da njegova duhovna braća to sveto mjesto “smatraju vrijednim svake časti”. Pobožnost prema Gospi utkana je tako duboko u život i rad Franjinih duhovnih sinova, od osnutka Reda do danas. Ubrzo će tako oni postati jedni od najgorljivijih promicatelja marijanske pobožnosti, u narodima i krajevima kamo ih Providnost bude vodila. Po Franjinu uzoru i Široki Brijeg postat će središte iz kojega će rasti i razvijati se zajednica hercegovačkih franjevaca, a taj rast i razvoj bit će protkan marijanskom duhovnošću koja u širokobriješkom svetištu nalazi svoju izlaznu točku i svoje središte.

        Mokrisik i bazilika iz-V.stoljeća u Mokrom

Općina Široki Brijeg je kulturno i administrativno sjedište Zapadno-hercegovačke županije, samo gradsko naselje se nalazi na rijeci Lištici, 20 km zapadno od Mostara i na putnom pravcu koji povezuje Hercegovinu s Dalmacijom.

Cijelo područje Općine je bogato kulturno – povijesnim naslijeđem i ima dugu povijest koja datira još od antičkog doba. Novija povijest je vezana za izgradnju Franjevačkog samostana 1846. godine, čime je pokrenut kulturni preporod i gospodarski razvitak cijelog kraja.

Urbanističkim planom je obuhvaćeno je gradsko i prigradsko područje površine 1.168 ha što je polazište i okvir za daljnji urbani razvoj Grada.

Široki Brijeg je posljednjih godina postao prepoznatljiv po sportskim uspjesima, brojnim kulturnim događanjima i posebno kao izrazito poduzetnička sredina. 

Stoga je Široki Brijeg danas u gospodarskom pogledu među najrazvijenijim općinama na području Hercegovine s jasnom vizijom i perspektivom ukupnog budućeg razvitka.

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja za 2015. godinu (Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH u 2015. godini) Grad Široki Brijeg je peti po razvijenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Gimnazija Fra Dominik Mandić                                              Akademija likovnih umjetnosti Široki Brijeg                            Zavod svete Obitelji na Puringaju           

Kontakt

GRAD ŠIROKI BRIJEG

Fra Didaka Buntića 11 
88220 Široki Brijeg 
www.sirokibrijeg.ba
Tel.:     039/702-801

            039/702-802

Fax:     00387 (0)39/705-915;
E-mail: sirokibrijeg@sirokibrijeg.ba 

Radno vrijeme: od 7 do 15 h