SIRANA GLIGORA

OTOK Pag najpoznatije je sirarsko područje u Hrvatskoj. Zahvaljujući specifičnoj mikroklimi i vegetaciji te posebnoj pasmini paške ovce i dugoj tradiciji proizvodnje sira, njihovi sirevi prepoznati su i na globalnoj razini.

Sirana Gligora iz Kolana, koju je 1994. godine osnovao Ivan Gligora, nakon što je dao otkaz na tadašnjem poslu i u vrlo nezgodno vrijeme krenuo u privatni posao, jedna je od najuspješnijih sirana u zemlji.

Povijest i razvoj Sirane Gligora | Sirana Gligora

Krenuli su 1994. s kreditom od 18 posto kamata

Pokretanje posla u Hrvatskoj ni sada nije lagano, a Gligore su krenuli u posao sredinom 90-ih, kada je okruženje bilo još teže. Ivan Gligora koji je radio kao tehnolog u jednoj drugoj sirani dao je otkaz i odlučio od nule izgraditi vlastiti posao.

“Sirana Gligora je službeno nastala 1994. godine, kada ju je osnovao moj otac, Ivan Gligora. Tada se doduše zvala “Sirena – mala sirana”. Imala je tada to skromno i pomalo nespretno ime, upravo zbog toga što je otac godinama prije sanjao imati svoju malu siranu, ali kada je osnivao tvrtku, nije sanjao da će ona jednog dana postati “velika”, barem u pogledu liderstva u kvaliteti u Hrvatskoj. Doduše, danas smo i najveća otočka sirana, što se tiče godišnjih prihoda. Otac je tada, s 45 godina, ušao u poduzetništvo, i to jednim dijelom jer je sanjao proizvoditi svoj sir, a drugim dijelom iz čisto financijskih razloga – male plaće. Naime, tadašnja uprava u jednoj otočkoj sirani u kojoj je onda radio, prije 25 godina, nije smatrala da ga treba adekvatno platiti, pa je obavljao poslove šefa proizvodnje za vrlo malu naknadu. Kada je pitao povišicu, odgovorili su mu jednostavno: ‘Vrata su svima otvorena…’ I tako je nastala tvrtka koja danas ima veće prihode od njih. Da su tada imali malo sluha, možda bi on tamo radio do penzije, a možda i ja danas. Tko zna”, govori  Gligora.

“Otac je bio siguran u jednu stvar”

“Naravno da počeci nisu bili nimalo laki. Otac i majka su krenuli iz nule, za početni kapital za pretvaranje garaže i podruma obiteljske kuće u mini siranu prodali su stan u Zadru i dobili ‘povoljan’ kredit od HBOR-a uz 18% kamata. Govorimo o 1995./1996. Roditelji sigurno ne bi tada krenuli u rizik poduzetništva da otac nije bio siguran u jednu stvar, a to je bilo znanje i iskustvo u mljekarstvu. Upravo to što je pomalo kasno ušao u poduzetništvo mu je u drugu ruku dalo i hrabrosti jer je vjerovao u iskustvo u struci koje je gradio dugi niz godina kao voditelj proizvodnje u mljekari Zadar. A bio je i školovani tehnolog”, kaže Gligora.

Nakon što je Šime 2005. završio fakultet, shvatili su da slijedi nova etapa u razvoju sirane. Postojeći kapaciteti više nisu bili dovoljni, a bilo je potrebno i tehnologiju podići na višu razinu.

“Kako se tržište polako gradilo, tako smo polako širili proizvodni pogon, naravno bilo je to dograđivanjem pomoćnih prostorija i zgrada oko obiteljske kuće u čijem je podrumu bila sirana. Ja sam se nakon diplomiranja mljekarstva na Agronomskom fakultetu 2005. vratio na otok, i odmah nam je bio jasno da nam slijedi nova etapa u poslovanju. Naime, pogon više nije bio adekvatan ni po veličini ni po opremi za trenutnu proizvodnju i bilo je neminovno ili modernizirati pogon ili smanjiti proizvodnju. Nakon što sam na internetu našao jednog španjolskog proizvođača opreme, oni su nas zvali da dođemo u Španjolsku vidjeti njihovu opremu “uživo” u radu u siranama. Otac i ja smo otputovali prvi put u La Manchu, doživjeli kulturni šok u pogledu njihove tehnološke razine te odlučili, onako, hazarderski: ‘Moramo i mi ovako nešto napraviti na Pagu.’ Nakon toga sam još nekoliko puta putovao u Španjolsku i Italiju kako bih upoznao tehnologiju i prionuo punom snagom u projekt nove tvornice. Za sve to skupa nam je i veliki poticaj bila mogućnost dobivanja EU pretpristupnih fondova, koji su se tada tek bili otvorili. Da nije bilo tog faktora, vjerojatno ne bismo tada imali toliku motivaciju za ulazak u taj projekt 2007. godine”, objašnjava Gligora.

Proizvode 20-ak vrsta sireva

Njihov najpoznatiji proizvod je, naravno, Paški sir, no uz njega proizvode još 20 drugih sireva.

“Proizvodimo dvadesetak vrsta sireva. To su uglavnom tvrdi sirevi, nešto manje polutvrdi i meki sir – skuta. Najpoznatiji je, naravno, Paški sir, koji odnedavno nosi i zaštićenu oznaku izvornosti, a proizveden je isključivo iz ovčjeg mlijeka s otoka Paga. Kako otkupljujemo sve tri vrste mlijeka, radimo tvrde sireve iz kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka, kao i razne kombinacije tih mlijeka. Naši, već na tržištu prepoznati sirevi su Žigljen, Kolan, Težački, Dinarski, Kozlar, Velebjan, Likotin…. Proizvodimo i razne sireve s dodacima i začinima, kao i afinirane sireve. U afinaži sireva smo pioniri u Hrvatskoj, a imamo i metode koje su unikatne. Tako radimo s odležavanjem sireva u vinskom dropu, maslinovoj i maraskinoj komini. To je dosta radno intenzivan proces, količine su limitirane, ali kupci su jako pozitivno reagirali. Zadovoljni smo što su nam, uz Paški sir, na svjetskim natjecanjima nagrađivani gotovo svi naši sirevi. Tako je npr. na WCA u Londonu 2014. godine naš Dinarski sir (sir iz kozjeg i kravljeg mlijeka) bio proglašen vicešampionom natjecanja. Znači 2. mjesto overall između 2.500 sireva! Već deset godina uzastopno šaljemo sireve na natjecanja i uvijek su rezultati visoki, na što smo izuzetno ponosni”, ističe Gligora.

“Paški sir, iako naš najvažniji i najpoznatiji proizvod, čini tek oko 10% naše proizvodnje. Ukupno godišnje radimo oko 500 tona raznih sireva. Količine paškog mlijeka su limitirane, i to tako mora i biti ako želimo zadržati autohtonost u smislu prehrane ovaca na pašnjacima. Na Pagu ima oko 35.000 ovaca, međutim imamo problem to da se mladi nedovoljnim tempom nastavljaju baviti ovčarstvom, iako je cijena otkupa mlijeka poticajna. Tako se događa da nam na otoku postepeno pada broj proizvođača kako stariji ljudi prestaju s radom. To je problem kojeg moramo rješavati. Jedno od rješenja je i povećavanje vlastite proizvodnje ovčjeg mlijeka i okrepljivanje pašnjaka, što imamo u planu.

No moramo nastaviti poticati paške proizvođače i s dobrom otkupnom cijenom, ali i drugim mjerama kojima možemo privoljeti mlade na ostanak u poljoprivredi. Jer, na kraju krajeva, ovčarstvo je lijep posao, pogotovo u kombinaciji s turizmom, s obzirom na to da sezona mužnje završava taman kako počinje turistička sezona. Velika stvar za Paški sir je i njegova zaštita na razini EU-a jer nas ona obvezuje i na tradicionalni način proizvodnje mlijeka, tj. prehranu ovaca na pašnjacima. Što se tiče proizvodnje naših ostalih sireva, otkupljujemo kravlje, kozje i ovčje mlijeko iz područja sjeverne Dalmacije, Like i Korduna. Imamo stabilne odnose s kooperantima, iako generalno u Hrvatskoj nije ni tu situacija bajna. Hrvatska svojom proizvodnjom mlijeka na farmama zadovoljava tek 50% svojih potreba”, kaže Gligora.

Većinu prodaje imaju i dalje na hrvatskom tržištu, razvili su lanac vlastitih delikatesnih prodavaonica te online prodaju.

SAZNAJTE VIŠE O PROIZVODIMA :

PAŠKI SIR GLIGORA

GLIGORA KLASICI

GLIGORA INSPIRACIJE

GLIGORA REZERVA

GLIGORA STARE TAJNE

SIRARSKE IGRE

FRIŠKO I DRITO

POKLONI I PAKIRANJA

OSTALI GLIGORA PROIZVODI

RECEPTI

Gdje kupiti sireve Gligora

TRGOVINE GLIGORA
Sirana Gligora posjeduje svoje prodavaonice u Kolanu kraj sirane, u Zadru, Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Zagrebu. U svim našim trgovinama nalazi se cjelokupna ponuda naših proizvoda kao i ostalih kvalitetnih proizvoda koji idu uz sir. Pošaljite na cheeseclub@gligora.com svoje ime i adresu i dobiti ćete našu karticu povjerenja Gligora cheese club s kojom možete ostvarivati razne pogodnosti u našim trgovinama i webshopu.

WEB SHOP
Većinu naših proizvoda moguće je kupiti uz dostavu na kućnu adresu u gotovom cijelom svijetu putem naše Internet online trgovine koja se nalazi na adresi webshop.gligora.com

OSTALE TRGOVINE
Dio naših proizvoda možete pronaći i u skoro svim većim i manjim trgovačkim kućama u Hrvatskoj i Sloveniji, te u nekim renomiranim marketima u BiH i Srbiji. U ostalim zemljama u svijetu neke naše proizvode možete pronaći kod specijaliziranih distributera za kvalitetne sireve. Slobodno nas kontakirajte na export@gligora.com!

PRONAĐITE SVOJU NAJBLIŽU TRGOVINU OVDJE.

Novo u Gligora online trgovini – ZOI i ZOZP (PDO, PGI) proizvodi

Poznato je da pored renomiranih Gligora sireva u Gligora cheese&deli trgovinama postoji ogroman izbor odabranih domaćih i stranih delikatesnih proizvoda. S obzirom na veliku zainteresiranost kupaca za vrhunske, originalne proizvode odlučili smo obogatiti naš asortiman sa zaštićenim proizvodima na razini Europske Unije i to onim najviše kategorije – zaštićena oznaka izvornosti – ZOI tj. PDO i zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla – ZOZP tj. PGI oznakama.

Tako sada Gligora webshop postaje jedini u Hrvatskoj u kojem je moguće naručiti ove proizvode – u online trgovini delikatesa nalazi zasebna kategorija PDO/PGI proizvoda koji jamče originalnost i zaštićeno zemljopisno porijeklo. Poznato je da je Paški sir trenutno jedini sir u Hrvatskoj koji nosi zaštićenu oznaku izvornosti što je garancija da je svaki korak u procesu proizvodnje vezan isključivo za otok Pag. Pored Paškog sira odlučili smo se uvrstiti u ponudu i svjetski poznate sireve zaštićene oznake izvornosti poput Parmigiano Reggiana, Grana Padana ili pak britanskog Blue Stiltona. Pored sireva u ponudi imamo i Dalmatinski pršut, Pašku sol i solni cvijet, istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, talijanska aceta iz Modene stara po sedam, deset i čak dvanaest godina.

Pritom ne mislimo stati na trenutnoj ponudi, stoga ponudu širimo i na Krčki pršut (ZOI) i Istarski pršut (ZOI), Baranjski kulen (ZOZP) koji će uskoro biti dostupni na webshop.gligora.com
Stoga, pozivamo na suradnju sve proizvođače čije proizvode krase ZOI (PDO) ili ZOZP (PGI) oznake da nas kontaktiraju i postanu dio ove zanimljive priče.

Sirana Gligora povećala proizvodnju paškog sira - Stočarstvo ...

SIRANA GLIGORA

Sirana Gligora d.o.o.
A: Figurica 22/A, 23251 Kolan, Hrvatska
T: +385 (0)23 698 052
F: +385 (0)23 698 107
U: www.gligora.com
E: info@gligora.com


Comments are Closed

© 2024: Business tourist guide | Travel Theme by: D5 Creation | Powered by: WordPress