Uz velebitsko zaleđe koje zauzima 80% prostora, županiju čini njegovo senjsko i karlobaško priobalje sa 17,65% ukupne županijske površine, te sjeverozapdni dio otoka Paga sa 1,74% županijskog teritorija. Županiji pripada i dio teritorijalnog mora površine 596,63 km² ili 1,9% hrvatskog morskog akvatorija. U dužini od 100,16 km županija graniči s Republikom Bosnom i Hercegovinom što predstavlja 4,9% državne kopnene granice.

Ličko-senjska županija gotovo se svojom cijelom površinom nalazi u gorskoj Hrvatskoj, u reljefno najvišem i najraščlanjnenijem dijelu Hrvatske. To je gorski prostor Dinarida.

U geološkom sastavu prevladavaju karbonatne naslage (vapnenci, dolomiti, breče) mezojoske starosti i paleogenske breče. Uz dna zavala, polja u kršu, vežu se naslage kvartarne starosti riječnog, padinskog i ledenjačkog podrijetla.

Otoci

Pag – površina 284,56 km2 – najviši vrh Sv. Vid 349 m – dug 59 km – širok 9,5 km – submediteranska klima – temperatura u siječnju oko 6ºC, a u srpnju 24ºC. Godišnja količina oborina 900-1000 mm.

Najviši planinski vrhovi

Velebit – Vaganski vrh 1757 m
Velebit – Sveto brdo 1753 m
Velebit – Visočica 1619m
Velebit – Ljubičko brdo 1320 m
Velebit – Sadikovac 1286 m
Velebit – Kiza 1278 m
Velebit – Bačić kuk 1306 m
Velebit – Šatorina 1624m
Velebit – Veliki Zavižan 1676 m
Plješivica – Ozeblin 1657 m
Plješivica – Kremen
Plješivica – Gola Plješivica
Mala Kapela – Seliški vrh
Lisina – Stipanov Grič 1233 m

Rijeke i jezera

Vode na području Ličko-senjske županije pripadaju jadranskom i crnomorskom slivu.

Jadranskom slivu pripada prirodni tok rijeke Like koji je bio dug 78 km, po čemu je, poslije Trebišnjice, bila najdulja ponornica u Europi i čije porječje obuhvaća 1570 km2. Lika izvire u podnožju Velebita u južnom dijelu Ličkog polja na 596 m nadmorske visine, a njen prirodni tok završavao je u Lipovom polju. Izgradnjom brane Selište voda rijeke Like skrenuta je kroz tunel dug 10,5 km u rijeku Gacku gdje se onda vode do Hidroelektrane Senj.

Rijeka Gacka (61 km) koja izvire u jugoistočnom dijelu Gackog polja na 457 m nadmorske visine i čije porječje obuhvaća između 400 i 600 km2 najvećim se dijelom prihranjuje podzemnim putem. Glavnina vode dolazi iz izvorišnog dijela kojeg čine: Veliko i Malo Tonkovića vrilo, Klanac i Majerovo vrilo. U mjestu Vivoze rijeka Gacka račva se na južni krak koji vodi do čvorišta Šumećica, te na sjeverni krak koji prolazi kroz Otočac.

Vodni tokovi jugoistočnog dijela Ličko-senjske županije (općina Lovinac) pripadaju također Jadranskom slivu.

Obesnica, Kruščica (3,9 km2) i Holjevac u prirodnim su uvjetima ponornice koje ispod Velebita napjaju vrulje i izvore u podvelebitskom kanalu i u njegovom priobalju. Izgradnjom akumulacija Opsenica i Štikada međusobno su povezane kanalom i dovedene u akumulaciju Štikada. Vode Ričice ponornim sustavom ispod Velebita jednim dijelom završavaju u rijeci Zrmanji ili napajaju izvore u njenoj neposrednoj blizini, dok se drugim dijelom putem hidroenergetskog sustava RHE Velebit direktno upuštaju u rijeku Zrimanju.

Crnomorskom slivu pripada čitavi krbavski prostor, gornjokotarska dolina s Plitvičkim jezerima (2,0 km²), te ličko Pounje. Rijeka Una desni je pritok rijeke Save dug 207 km. Izvire na sjeveroistočnoj strani Stražbenice. S područja ličkog Pounja nema značajnih pritoka.

Rijeka Krbava je ponornica duga 20 km. Izvire u jugoistočnom dijelu Krbavskog polja u blizini sela Visuć, teče prema sjeverozapadu i ponire uz rub središnjeg dileja polja, a ljeti često presuši.

Krbavica je rijeka ponornica u krbavskom polju duga 13,5 km. Izvire iz Dragaševa vrela na sjeverozapadnom rubu polja, teče prema jugoistoku i ponire u ponoru Vidrovcu južno od sela Debelo Brdo.

Korana je duga 134,2 km i izvire iz Plitvičkih jezera. Kroz Ličko-senjsku županiju teče od mjesta Rastovača do mjesta Sadilovca u općini Plitvička jezera.[3]

Novčica je duga 29 km, ima površinu porječja od 164,8 km2 i izvire na istočnim padinama Velebita na 1286 m nadmorske visine.

Prošćansko jezero (68 ha, nadm. vis. 639m, dubina 37m)
Ciginovac (7,5 ha, nadm. vis. 632m, dubina 13m)
Okrugljak (41 ha, nadm. vis. 613m, dubina 10m)
Batinovac (1,5 ha, nadm. vis. 610m, dubina 5m)
Veliko jezero (2 ha, nadm. vis. 607m, dubina 7m)
Malo jezero (1ha, nadm. vis. 605m, dubina 4,2m)
Vir (0,6 ha, nadm. vis. 598m, dubina 23m)
Milino jezero (vodu prima iz Galovca)
Gradinsko jezero (0,6 ha, nadm. vis. 556m, dubina 10m)
Veliki Burget (0,6 ha, nadm. vis. 555m, dubina 3m)
Galovac (12 ha, nadm. vis. 582m, dubina 23m)
Kozjak (82 ha, nadm. vis. 535m, dubina 46m)
Milanovac (2,5 ha, nadm. vis. 532m, dubina 18m)
Gavanovac (0,7 ha, nadm. vis. 519m, dubina 10m)
Kaluđerovac (2 ha, nadm. vis. 505m, dubina 13m)
Novakovića Brod (0,4 ha, nadm. vis. 503m, dubina 4,5m)

Religija

Županija obuhvaća najveći dio teritorija Gospićko-senjske biskupije, kojoj je na čelu biskup Zdenko Križić sa sjedište u gospićkoj katedrali. U Krasnu se nalazi Svetište Majke Božje od Krasna.

Djelatnosti

Poljoprivreda

Šumarstvo

Turizam

Industrija

Kultura

Kulturnu djelatnost organiziraju Otvoreno pučko učilište Dr. A. Starčević u Gospiću, Gacko otvoreno pučko učilište u Otočcu, Dom kulture Milutin Cihlar – Nehajev u Senju, Muzej Like u Gospiću, koji čuva najveću i najpotpuniju etnološku zbirku u županiji i skrbi o spomeničkoj baštini Like, Državni arhiv u Gospiću, Arheološki i Gradski muzej u Novalji, gradkse knjižnice u Gospiću (s matičnom županijskom knjižnicom), Otočcu i Senju, i općinske narodne knjižnice u Korenici, Udbini, i Brinju. Osebujnu pojavu u kulturnoj infrastrukturi ove županije predstavlja grad Senj kao svojevrsni grad-muzej sa Sakralnom baštinom i Gradskim muzemoj u Senju. Na području županije djeluje 15 kulturno-umjetničkih društava koja njeguju nacionalnu i regionalnu tradiciju. Kulturno bogatstvo Ličko-senjske županije predstavljaju udruge i podružnice Matice hrvatske u Gospiću (s podružnicom u Karlobagu, Perušiću, Korenici i Udbini), Otočcu, Senju i Novalji.[3]

Na području Perušića djeluje HKUD Perušić.

Administrativna podjela

Županija je podijeljena na 4 grada ( Gospić,  Novalja,  Otočac,  Senj)

i 8 općina ( Brinje,  Donji Lapac,  Karlobag,  Lovinac,  Perušić, Plitvička jezera (sjedište Korenica), Udbina,  Vrhovine)

Sjedište županije je u Gospiću, a Statutom Županije uređeno je njeno ustrojstvo, djelokrug i način rada. Tijela Županije su Županijska skupština kao predstavničko tijelo područne (regionalne) samouprave koja ima 45 članova, od kojih je jedan predsjednik i dva potpredsjednika, Županijsko poglavarstvo i Župan kao izvršna tijela. Županijsko poglavarstvo čine župan i dva zamjenika te deset članova. Za obavljavanje upravnih i i stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga županije ustrojeni su upravni odjeli i službe. U Ličko-senjskoj županiji ustrojena su sljedeća upravna tijela: Upravni odjel za gospodarstvo, Upravni odjel za društvene djelatnostii, Tajništvo, Kabinet župana i Zavod za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša.

Znamenitosti

U Ličko-senjskoj županiji u mjestu Smiljan se nalazi rodna kuća Nikole Tesle sa muzejom i edukacijskim centrom.

Nacionalni parkovi

Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Parkovi prirode

Park prirode Velebit

Strogi rezervati

Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi

Geomorfološki oblici

Pećinski park Grabovača

NAJNOVIJE OBAVIJESTI ŽUPANIJE:

28 Veljača, 2021

Priopćenje za medije 28.2.2021.

27 Veljača, 2021

Održana XV. sjednica Županijske skupštine Ličko-senjske županije (elektroničkim putem)

26 Veljača, 2021

Priopćenje za medije 26.2.2021.

26 Veljača, 2021

Sazvana XV. sjednica Županijske skupštine Ličko-senjske županije

25 Veljača, 2021

Priopćenje za medije 25.2.2021.

KONTAKT I ADRESA:

Ličko – senjska županija
Dr. Franje Tuđmana 4, 53 000 Gospić, Republika Hrvatska
Tel: +385 53 588 279
Fax: +385 53 572 100
E-mail: info@licko-senjska.hr