OPĆINA STARI MIKANOVCI

Nastanak i naziv mjesta Stari Mikanovci
Prema podacima listine iz 1395. godine spominje se naselje Szent Miklós
(Sveti Nikola), a nalazi se između sela Petrošanci i Đurđanci što odgovara
zapadnom dijelu današnjih St. Mikanovaca. To je ujedno i jedini spomenuti
mađarski toponim u mikanovačkom ataru. Kapelica posvećena sv. Nikoli,
a ne crkva, ne spominje se u izvješću papinskog legata iz 1332. do 1335. godine.

Sveta Klara-župna crkva u Starim Mikanovcima
(Csánki, Magjarorság történelmi, Vol. II. Budapest 1894., str. 370).
Najvjerojatnije su Mikanovci dobili i ime po toj kapelici jer se ime Nikola u narodu
češće govorilo Mika, a »sveti« zamijenjeno je sa »stari«. Naselje se u vremenu od
14. do početka 16. stoljeća u popisima (1387., 1395. i 1478. godine) zapisuje kao Horvati.
Posjed Horvati s označenim granicama opisan je u darovnici Đakova Bosanskom
biskupu 1244. godine.


Crkva Sv. Bartola u Novim Mikanovcima
Na lokalitetu Paskovac (Bunjevčevo brdo), što odgovara mjestu Certisse,
šezdesetih godina prošloga stoljeća otkriveni su rimska keramika, kameni
žrvanj i pet opeka za podno grijanje. Te opeke su »znanstveno« označene
kao »rimski grob« jer je pod njima nađeno dva kostura – odrasle osobe i djeteta.
Rimske opeke i fragmenti zidova se nalaze i istočno od crkve sv. Bartola u Novim
Mikanovcima. U bišem vinogradu Čurdinjakovića u predjelu Dvorište otkriven je
keramički vrč pun bakrenoga novca koji je pohranjen u vinkovačkom muzeju.
Ako bi se spekuliralo tada bi se moglo reći da je Certissa bila prilično razvučena
uzduž cesta za Mursu i Cibalae.


Comments are Closed