Pula se nalazi na 44° 52′ paraleli sjeverne geografske širine i 13° 51′ meridijanu istočne geografske dužine, na prosječnoj nadmorskoj visini oko 30 m.

Današnja površina grada Pule iznosi 5.165 ha, od čega 4.150 ha na kopnu i 1.015 ha na moru, a omeđena je sa sjevera otocima Sv. Jerolim i Kozadom, gradskim naseljima Štinjan, Veli Vrh i Šijanskom šumom; sa istoka područjima Monteserpo, Valmade, Busoler i Valdebek; s juga Starom Plinarom, marinom Veruda i otokom Veruda; te sa zapada Verudelom, Lungomareom i Musilom.

Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma a ujedno je i tranzitna luka. Pula je administrativni centar Istre još od rimskoga doba.

 Turistička je ponuda raznovrsna te pruža niz mogućnosti za kvalitetan odmor.

Na području Pule, uglavnom uz samu obalu te u središtu grada, smješten je velik broj hotela kao i apartmanskih naselja, kampova, dječjih i ferijalnih ljetovališta, te nekoliko nautičkih marina.

Na nekoliko kilometara udaljenosti od grada nalazi se jedan od najpoznatijih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, Otočje Brijuni, a u okolici grada brojna turistička naselja kao i manja pitoreskna mjesta, primjerice Vodnjan, Medulin, Ližnjan, Premantura, Peroj, Fažana itd.

Grad je najpoznatiji po svojim sačuvanim antičkim rimskim građevinama od kojih je najpoznatiji amfiteatar iz prvog stoljeća šesti po veličini u svijetu, popularno zvan Arena.  Jedan je od najbolje sačuvanih amfiteatara iz antike te se i danas koristi tijekom ljetnih filmskih festivala raznih kulturnih priredbi.

Bijeg od jakog podnevnog sunca najbolje je potražiti u tunelima Zero Strasse- izložbenom prostoru smještenom u tunelima ispod grada. S obzirom da je temperatura vani preko 30 stupnjeva, a u tunelima oko 14, prilično je ugodno, pa čak i prohladno u laganoj ljetnoj odjeći. Kompleks tunela počela je graditi Austrija radi zaštite svoje ratne luke.

Prirodna ljepota pulske okolice i tirkizno plavoga Jadranskoga mora učinili su grad međunarodno popularnim ljetnim odmorišnim odredištem.

Obalne vode nude plaže, ribarenje, ronjenje do olupina antičkih rimskih galija ratnih brodova iz Prvog svjetskog rata te plovidba u netaknute špilje i velike i male otoke. Od pulskih plaža najpoznatije su Gortanova Uvala na Lungomareu, Ambrela i Havajsko na Verudeli te Pješčana Uvala i Valkane.

Na obližnjim morskim obalama mogu se vidjeti otisci dionosaura od kojih su zasigurno važni pronalasci napravljeni na neotkrivenom mjestu pored Bala.

GRADSKA UPRAVA

Ured Grada

Telefon: 052/371-714

Fax: 052/222-990

E-mail: info@pula.hr

Zaprešić je grad u sjevernozapadnom dijelu Hrvatske, u sklopu Zagrebačke županije. Treći je grad po broju stanovnika u Zagrebačkoj županiji.

Zaprešić se sastoji od 9 gradskih naselja: Hruševec Kupljenski, Ivanec Bistranski, Jablanovec, Kupljenovo, Lužnica, Merenje, Pojatno, Šibice i Zaprešić.

 Nalazi se na cestovnim i željezničkim pravcima prema zapadnoj i srednjoj Europi, posjeduje povoljne prirodne uvjete i rastući broj stanovnika, što sve zajedno čini bitne odrednice za razvoj gospodarstva.

U gospodarskoj strukturi grada s oko 27.000 stanovnika, prevladava djelatnost trgovine i ugostiteljstva, a slijede industrijska proizvodnja, obrtništvo, te financijske usluge i turizam.

Gospodarski subjekti bilježe povećanje obujma poslovanja, a sve značajnije mjesto zauzimaju poduzetnici, odnosno, mala i srednja poduzeća.

Udruženje obrtnika Zaprešić okuplja oko 1260 obrtnika s područja zaprešićkog kraja, od čega preko 800 s područja grada.

Poljoprivredne površine grada Zaprešića čini 3.040 ha, i to: 1.702 ha oranice, 60 ha voćnjaci, 103 ha vinogradi, 1.943 ha livade i 132 ha pašnjaci.

Zone poljoprivredne proizvodnje protežu se uz područja rijeke Save na jugu i rijeke Krapine na istoku u ravničarskom dijelu, gdje su većinom oranice i livade. U području Šibica nalazi se vodozaštitno područje, te nije dozvoljena intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Na sjeveru se nalaze mjesta Pojatno, Kupljenovo i Kupljenski Hruševac koja su omeđena rijekom Krapinom na istoku i pitomim brežuljcima na zapadu, na kojima se nalaze voćnjaci i vinogradi, gdje dolazi do izražaja rascjepkanost poljoprivrednih površina u privatnom vlasništvu.

TURIZAM

Novi dvori Jelačićevi

 Spomenik kulturno-povijesne baštine,  udaljeni samo 1,5 kilometara od središta Zaprešića

Jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa.

Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori, na površini od 20,5 hektara, čine dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.

Dvorac Lužnica 

Krenemo li cestom iz samog centra Zaprešića lijevo prema općini Brdovec, samo 1 km dalje s desne strane ceste smjestio se dvorac Lužnica, jednokatno barokno zdanje.

Na pročeljima dvorca, iznad prozora, reljefno su napravljena različita poprsja. U dvorskoj je kapeli oltar iz doba rokokoa. Spomenik je prve kategorije. U Lužnici djeluje Duhovno-obrazovni centar Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog “Marijin dvor”. Dvorac je otvoren za javnost .

Dvorac Januševec

Dvorac Januševec, šest kilometara zapadno od Zaprešića, najljepši je klasicistički dvorac u Hrvatskoj. Dao ga je graditi, po svemu sudeći oko 1830. godine, general Vrkljan, ministar Marije Lujze, nadvojvotkinje od Parme, druge Napoleonove žene.

Središnja okrugla dvorana ima kupolu promjera osam metara, a visoka je 11 metara. Neke su prostorije dvorca Januševec bile ukrašene zidnim slikama veduta različitih gradova. Uz dvorac se nalazi park. Spomenik je nulte kategorije.

Dvorac Laduč

Sedam kilometara od Zaprešića nalazi se dvorac Laduč koji je bio sagrađen, za vlasnika imanja Laduč, baruna Vladimira Vranyczanyja, arhitekt K. Waidman 1882. godine. To je jednokatni dvorac s altanom na pročelju.

Danas služi kao stambeni i radni prostor likovnih umjetnika te pripada trećoj spomeničkoj kategoriji.

Crkve zaprešićkog kraja

Nisu samo dvorci turistički adut zaprešićkog kraja. Vrijedi vidjeti i druge povijesne i kulturne spomenike.

U samom gradu Zaprešiću nalazi se spomen obilježje poginulima u Domovinskom ratu Belog, tu je i spomenik Anti Kovačiću, a valja pogledati i parkovne skulpture Lopatića, Vončine i Grgasa.

Spomenik Augustu Šenoi nalazi se u Jablanovcu, a vrijedno je posjetiti i razgledati i poznate Kamene svatove na zapadnim obroncima Medvednice iznad Jablanovca odakle do lokaliteta i planinarskog doma “KAMENI SVATI” vodi markirana planinarska staza.

U gradu Zaprešiću djeluju tri župe s vrijednim sakralnim objektima: Crkva Marije pomoćnice u župi Ivanec, Kapela sv. Petra, Crkva sv. Ivana Krstitelja i Kapela sv. Josipa u župi sv. Petra apostola, te župa Marije kraljice apostola.

U Brdovcu, tri kilometara sjeverozapadno od Zaprešića,  nalazi se barokna župna crkva sv. Vida i zvonik s puškarnicama. U Brdovcu je 1973. godine utemeljen Zavičajni muzej s povijesnom i etnografskom zbirkom.
U baroknoj župnoj crkvi sv. Jurja u Donjoj Pušći sačuvana su tri klasicistička oltara, propovjedaonica i klupa, te dva kaleža iz XVIII. stoljeća.

U kapeli Majke Božje Čislavske nalazi se barokni glavni oltar iz 1722. godine, dva oltara u rokoko stilu, propovjedaonica s oslikanim evanđelistima, ciklus slika križnog puta. Uz glavnu je cestu barokni kameni kip sv. Florijana iz 1778. godine.

U Mariji Gorici, devet kilometara od Zaprešića, župna je (nekoć franjevačka) crkva sv. Marije od Pohoda iz sredine XVIII. stoljeća.

U crkvi se nalazi drveni gotički kip Madone, iz prve polovice XV. stoljeća, nadgrobna ploča s reljefom ogulinskog kapetana M. Mogorića iz 1679. godine.

Nedaleko od crkve je župna kurija, te spomenik književniku A. Kovačiću, rad V. Radauša.

Samu općinu Dubravica pokriva župa sv. Ana u Rozgi. U vrlo starim zemljovidima župa Rozga (Rozgva spominje se već od 13. stoljeća.

Svake godine 26. srpnja i prvu nedjelju poslije tog datuma u župi se održava tradicionalno proštenje.U dvorištu župne crkve nalazi se vrijedan spomenik kulture stari župni dvor – spomenik nulte kategorije.

U Dubravici se 1806. godine rodio hrvatski pjesnik, veliki rodoljub, preporoditelj, svećenik i jedan od utemeljitelja Matice hrvatske (1847.) Pavao Stoss.  Bio je tajnik Zagrebačke nadbiskupije sve do 1842. godine, kada je na vlastiti zahtjev postao župnikom u Pokupskom, gdje je ostao sve do smrti 1862. godine. Posmrtni ostaci pohranjeni su naknadno u arkadi Hrvatskih branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Od golfa i jahanja do letenja

U Konjičkom klubu “Trajbar team” može se rekreativno jahati, pohađati “običnu” školu jahanja, pa i sportskog jahanja pod vodstvom licenciranog trenera.

Klub ima i dvoranu za sportsko jahanje, kafić i restoran, a nude i smještaj. Uz nogometni stadion i nogometna igrališta, tu su i sportske dvorane, kuglane, te otvoreni i zatvoreni teniski tereni: TK “Zaprešić” i TK “Kraljev vrh” Jakovlje.

Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.

Bjelovarsko-bilogorska županija na sjeveru graniči s Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s Virovitičko-podravskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom, na zapadu sa Zagrebačkom županijom i na jugoistoku sa Podravsko-slavonskom županijom.
U sastavu županije nalaze se 5 gradova i 18 općina.

Gradovi: Grad Bjelovar, Grad Čazma, Grad Daruvar, Grad Garešnica, Grad Grubišno Polje
Općine: Općina Berek, Općina Dežanovac, Općina Đulovac, Općina Hercegovac, Općina Ivanska, Općina Kapela, Općina Končanica, Općina Nova Rača, Općina Rovišće, Općina Severin, Općina Sirač, Općina Šandrovac, Općina Štefanje, Općina Velika Pisanica, Općina Veliki Grđevac, Općina Veliko Trojstvo, Općina Velika Trnovitica, Općina Zrinski Topolovac.

Božićna priča u blizini Čazme

Stanovništvo čine : Hrvati 82,6 %, Srbi 7,1 %, Česi 5,3 %, Mađari 0,9 %, te ostali.

Povijest županije kao takve seže od 1. kolovoza 1871. godine kada je osobni izaslanik cara i kralja Franje Josipa I., austrijski general Rossenzweig, predao dotadašnju vojnu upravu grada Bjelovara krajiškom pukovniku Ivanu Trnskom. Tim je činom ovo područje postalo sastavnim dijelom građanske Hrvatske i u isto vrijeme je zaživjela i nova hrvatska županija Bjelovarska županija.

U gospodarskom smislu najjača poljoprivredna županija u Hrvatskoj. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja gospodarstva na ovom području.

Bilogora

Bjelovarsko-bilogorska županija obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se premalo koriste.

Prekrasan kraj i srdačni ljudi pružaju odlične uvjete za ugostiteljsko-turističku ponudu usmjerenu na zdravstveno-rekreativni turizam, lovni s nizom odličnih i kvalitetnih lovišta, ribolovni turizam, seoski i niz drugih vidova odmora, rekreacije i zabave.

Konjički turizam

Znamenitosti : Katedrala sv. Terezije Avilske u Bjelovaru, Paviljon u Bjelovaru, Zgrada vojne komande, Spomen područje Barutana u Bjelovaru, Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi, Božićna bajka u Grabrovnici kraj Čazme, Dvorac Janković u Daruvaru, Crkva Presvetoga Trojstva u Daruvaru, Julijev park u Daruvaru…

Paviljon u Bjelovaru

Za posjet prekrasnom kraju ili pitanja obratite se na kontakt:

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

Dr. Ante Starčevića 8
43000 BJELOVAR
Tel. 00385 43 221-900 Fax: 00385 43 244-450