Nakon smrti posljednjeg Trpimirovića, mađarski kralj Ladislav Arpadović, pozivajući se na svoja „zakonita prava“ kao brat Jelene-Lepe, udovice kralja Zvonimira, ulazi 1091. godine s vojskom u Posavsku Hrvatsku te je predobiva za sebe i za svoju vladarsku kuću. Mjesto sebe ostavlja u njoj kao vladara sinovca Almoša i tako je stvarno otrgne od države Hrvatske. Po ondašnjem pravnom shvaćanju on dosljedno ide dalje te odjeljuje i na crkvenom polju Posavsku Hrvatsku od metropolije u Splitu i ostale Hrvatske te osniva u Zagrebu biskupiju oko 1094., točnije – po povijesnim vrelima – između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine. Razlog je osnivanja biskupije taj što je sjeverna Hrvatska bila daleko od biskupskih sjedišta u Splitu, Kninu i Ninu, pa je ovdašnji kršćanski narod lako mogao zapasti u vjersko neznanje i krivovjerje. 

Zagrebačka nadbiskupija u svom devetstoljetnom hodu imala je 75 biskupa i nadbiskupa. Ako bi se dvokratno biskupovanje biskupa Eberharda brojilo dva puta, onda bi bilo 76 (nad)biskupa.

Opis grba kardinala Josipa Bozanića

Golub na plavoj pozadini označuje Duha Svetoga.

Zvijezda označuje proslavljenu Isusovu Majku Mariju.

Plava boja štita u grbu označuje bistro nebo i sinje more.

GESLO – DA ŽIVOT IMAJU – uzeto je iz Evanđelja (Iv 10,10).

 Sadašnji nadbiskup Josip Bozanić stvarno je 76. zagrebački (nad)biskup.

Papa Ivan Pavao II. objavio je 28. rujna 2003. da će zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića uvrstiti u kardinalski zbor, što je i učinio 21. listopada 2003. godine. Tim se imenovanjem zagrebačka nadbiskupska stolica sve više učvršćuje kao kardinalska stolica.

Svake se godine na iznimno svečan način proslavlja svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata, koja uključuje svečanu procesiju od katedrale do Kamenitih vrata, što je uveo kardinal Franjo Kuharić. Svake godine proslavu predvode nadbiskupi i kardinali iz različitih zemalja. Svake se godine također održava zavjetno hodočašće grada Zagreba u Mariju Bistricu. Do 2001. godine hodočašće je održavano u mjesecu srpnju, a od 2002. godine u mjesecu rujnu, kada je spojeno s hodočašćem mladih iz cijele nadbiskupije u Mariju Bistricu.

Zagrebačka nadbiskupija ima sada 5 arhiđakonata, 21 dekanat i 206 župa. U njoj je 2010. godine službenim dekretom djelovalo 365 biskupijskih i redovničkih svećenika. Inkardinirana su 283 biskupijska svećenika u Zagrebačku nadbiskupiju.

Nadbiskupski duhovni stol je središnje upravno i savjetodavno tijelo Zagrebačke nadbiskupije koje pomaže Nadbiskupu u upravljanju nadbiskupijom.

Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište ustanova je za odgoj i formaciju svećeničkih kandidata Zagrebačke nadbiskupije te Varaždinske i Požeške biskupije, a prima kandidate i iz drugih biskupija.

U zagrebačkoj se bogosloviji mladi pripremaju za svećenički život, a kroz odgoj i obrazovanje potiče se izgradnja cjelovite osobe,najviše na područja: ljudskosti, duhovnosti i intelektualne dimenzije. Svaki dan zajednički slave misu, zajedno mole te se organizira  klanjanje pred Presvetim i moljenje krunice te druge pobožnosti.

Ustanova za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika na poseban način vodi brigu kako bi klericima i crkvenim službenicima bili osigurani životni i radni uvjeti primjereni njihovim materijalnim, kulturnim i duhovnim potrebama.

Povijest

Katedrala

Brzo nakon osnutka biskupije u Zagrebu (oko 1094. god.) počelo se s gradnjom stolne crkve u prelaznom romaničko-gotičkom stilu. Gradnja je trajala dugo te je tek 1217. godine bila završena i posvećena. Obnova se nastavila u 14. i 15. stoljeću.

 U 16. stoljeću katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a u 17. stoljeću dobiva svoj masivni renesansni toranj.

Požari i navala neprijatelja više su je puta oštećivali, ali najteži udarac ju je zadesio u potresu 1880. godine. Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogotičkom stilu. Tada je zagrebačka prvostolna crkva dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili one barokne iz 18. stoljeća. U njoj su sahranjena i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: stožernici bl. Alojzije Stepinac, Franjo šeper i Franjo Kuharić.

Katedrala Marijina Uznesenja, Kaptol 31

Raspored bogoslužja:

Nedjeljom i blagdanom 7, 8, 9, 10, 11.30 i 18 satiRadnim danom 7, 8, 9 i 18 sati

Raspored ispovijedi:

• Od 7 do 11 sati, te od 17.30 do 19 sati.

Hrvatsko katoličko sveučilište

Hrvatsko katoličko sveučilište sa sjedištem u Zagrebu osnovano je 3. lipnja 2006. dekretom „Luce vera illuminata (Istinskom svjetlošću obasjana)“ kojeg je u ime osnivača  Zagrebačke nadbiskupije potpisao nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu djeluje od samog osnivanja Sveučilišta u Zagrebu, a od 60-tih godina prošlog stoljeća u sklopu fakulteta djeluju četiri znanstveno-nastavna instituta: Filozofsko-teološki, Katehetski institut, Institut za teološku kulturu te Institut za crkvenu glazbu.

Nadbiskupijski pastoralni institut osnovao je zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić 3. listopada 2007., na devetu godišnjicu proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, a svečano ga je otvorio 6. studenoga iste godine.

Nadbiskupijski pastoralni institut

Nadbiskupska je klasična gimnazija započela svoje djelovanje 1920. s adresom na Kaptolu, na broju 29. Kad je dobrotom i marom nadbiskupa Bauera i biskupa Akšamovića dovršena gradnja impozantnog kompleksa na Šalati, gimnazija je promijenila adresu i od te davne 1928. do danas, nalazi se u Voćarskoj cesti na broju 106.

Nadbiskupska  klasična gimnazija

Knjižnica Zagrebačke nadbiskupije i Prvostolnog kaptola zagrebačkog, Metropolitana ili Metropolitanska knjižnica, najveća je i najvažnija crkvena knjižnica u Hrvatskoj.

Riječ Svetog Oca

05.11.2017.

Gospodin potom svojim učenicima daje zadaće: „Vi pak ne dajte se zvati ‘Rabbi’, jer jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća. […] I ne dajte da vas vođama zovu, jer jedan je vaš vođa – Krist. Najveći među vama neka vam bude poslužitelj” (Mt 23,8-11).
Mi, Isusovi učenici, ne smijemo težiti ni za kakvim počasnim naslovima, vlašću ili nadmoći. Mene osobno žalosti vidjeti ljude koji u psihološkom smislu žive trčeći za ispraznošću časti. Mi, Isusovi učenici, ne smijemo činiti to, jer među nama uvijek treba vladati jednostavno i bratsko ponašanje. Svi smo mi braća i sestre i nipošto ne smijemo druge ugnjetavati i gledati ih svisoka. Ne, svi smo mi braća i sestre. Sve darove koje smo primili od Oca nebeskog trebamo staviti u službu braći, a ne da od njih izvlačimo korist za svoje osobno zadovoljstvo i interes. Ne smijemo se smatrati većima od ostalih. Skromnost je ključna za postojanje koje se želi suobličiti nauku Isusovu, koji je blaga i ponizna srca i koji je došao na svijet ne da bude služen, već da služi.

Riječ Nadbiskupa

Draga braćo i sestre, svi smo pozvani na svetost. A kako možemo postati sveti? Svêtī su prijatelji Božji. Da bi bili sveti nije potrebno činiti izvanredna djela, niti posjedovati posebne karizme. Ono što je jedino i neophodno potrebno jest slušati Isusa i njega slijediti bez obzira na teškoće s kojima se susrećemo na životnom putu. »Ako mi tko hoće služiti, neka ide za mnom. I gdje sam ja, ondje će biti i moj služitelj. Ako mi tko hoće služiti, počastit će ga moj Otac« (Iv 12,26). Povijest čovječanstva doista je mukotrpna i često isprepletena zlim djelima pojedinaca i skupina. Ali ta naša ljudska povijest ispunjena je i divnim svjedočanstvima bezbrojnih ljudi koji u poniznoj i iskrenoj vjeri ljube Boga i hrabro prihvaćaju Božju volju te zbog toga podnose razne životne kušnje. Potrebno je otvoriti oči i prepoznati svece u svojoj sredini, u našim obiteljima i našim zajednicama. Dovoljno je promatrati jednostavne ljude, zatim naše bolesnike, starije osobe, nemoćne, kao i mnoge mlade vjernike, ljude na raznim položajima, u različitim zvanjima i zanimanjima, koji savjesno vrše svakidašnje dužnosti tražeći Božju volju u svom životu.

Aktualnosti

„Vijenac“ – književni list za umjetnost, kulturu i znanost  u svojem je najnovijem broju od 9. studenoga 2017. posvetio svoje središnje stranice 800. obljetnici posvete zagrebačke katedrale.

KONTAKT:

Zagrebačka nadbiskupija

Kaptol 31

10 000 Zagreb

Centrala
+385 1 4894 800

Ured zagrebačkog nadbiskupa

vlč. Ivan Lukić, tajnik
Tomislav Buntak, predstojnik Ureda
Telefon: +385 1 4894 802
Faks: +385 1 4816 094
E-adresa: uzgnadb@zg-nadbiskupija.hr