Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3.582 km² kopnene površine. Obuhvaća područje grada Rijeke, sjeveroistočni dio istarskog poluotoka, Kvarnerske otoke, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Sjedište joj je Rijeka, treći po veličini hrvatski grad. Primorsko-goranska županija sastoji se od 14 gradova, 22 općine i 536 naselja u sastavu gradova i općina. Duljina obalne crte u županiji je 1065 km. Najviši vrh je Bjelolasica-Kula (1534 m.), a najviše naselje Begovo Razdolje, na visini od 1060 m.

Županija je podijeljena na 14 gradova i 22 općine.

Gradovi:

Grad Cres

Grad Crikvenica

Grad Čabar

Grad Delnice

Grad Kastav

Grad Kraljevica

Grad Krk

Grad Rijeka

Grad Bakar

Grad Mali Lošinj

Grad Vrbovsko

Grad Novi Vinodolski

Grad Opatija

Grad Rab

Općine:

Općina Baška

Općina Vrbnik

Općina Čavle

Općina Dobrinj

Općina Fužine

Općina Jelenje

Općina Klana

Općina Lokve

Općina Kostrena

Općina Mošćenička Draga

Općina Lopar

Općina Lovran

Općina Malinska-Dubašnica

Općina Matulji

Općina Mrkopalj

Općina Omišalj

Općina Punat

Općina Ravna Gora

Općina Skrad

Općina Vinodolska

Općina Brod Moravice

Općina Viškovo

Povijesni razvoj

Života je na prostoru Primorsko-goranske županije bilo još u prapovijesnim vremenima. Tragove prastanovništva nalazimo u Loparu na otoku Rabu, na Osorčici na otoku Lošinju, na padinama istarske Ćićarije, osobito na području Brseča, Mošćenica i Lovrana. Tragova ima do Kastavštine i Rijeke i do Lokava u Gorskom kotaru.

Mnoge su nastambe – pećine korištene i u nadolazećim razdobljima, te u srednjem vijeku, iako su u ovim krajevima tada živjeli i urbanizirani stanovnici.

Među njima su najpoznatiji prvi kojima znamo ime – Iliri: Histri su bili stanovnici Istre, a Liburni su naseljavali južniji prostor. Utjecali su na iščezavanje Japoda s ovog područja. Matrijarhat, mrtvaci u skvrčenom položaju i plovila – osnovne su karakteristike tisućljetnog života ovog dijela Ilira. Vrlo rano počeli su i u područje Riječkog zaljeva uplovljavati Heleni. O tome govore i njihove legende, npr. o stvaranju Apsirtida – Kvarnerskih otoka, od kojih su Cres i Lošinj stoljećima nosili zajedničko ime Apsoros (Osor), uži kanal koji je od jednoga Apsorosa stvorio dva otoka – Cres i Lošinj.

Zemljopis

Upravo su zemljopisni smještaj i raznolika obilježja – more, bogato razvedena obala s otocima i vrlo šumoviti Gorski Kotar, odredili i gospodarski razvitak Županije. U fizičko-zemljopisnom smislu Županija se sastoji od tri fizionomski dobro izražene cjeline:

priobalja s neposrednim zaleđem (oko 34 % teritorija Županije);

otoka (oko 29% teritorija Županije) ;

Gorskog kotara (oko 37% teritorija Županije).

Na prostoru od 3.582 km² naseljene površine (oko 6,3% naseljene površine Hrvatske), obitava oko 6,9% stanovništva države s prosječnom gustoćom naseljenosti 84,9 stanovnika/km². Priobalje je većim dijelom građeno od vapnenaca mezozojske starosti između kojih se izdvajaju dolomitne zone, osobito u sjevernom priobalju Riječkog zaljeva oko Kastva i na Cresu.

Mjestimično su preko mezozojsko-paleogene vapnenačke osnove nataložene nepropusne naslage paleogenog fliša što je uvjetovalo reljefnu izmjenu usporednih vapnenačkih grebena i dolomitnih ili flišnih udolina. Podzemnim tokovima iz planinskog zaleđa nastaju brojni izvori od opatijskog preko riječkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i naselja no njihova slabija izdašnost nije dovoljna za suvremenu vodoopskrbu, naročito za potrebe turizma. Područje priobalja obilježava pretežito mediteranska klima s utjecajem planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci.

Sa stanovišta zaštite i očuvanja bioraznolikosti priobalje je zbog veće gustoće naseljenosti jedno od najugroženijih područja, budući ova cjelina predstavlja najznačajnije turističko, prometno i industrijsko središte Županije. Goranska subregionalna cjelina obuhvaća visoravni, manja polja i doline Gorskog kotara, visoke gorske predjele i kraška polja Risnjaka i Snježnika te dolinu rijeke Kupe. Osnovnu stjensku podlogu sačinjavaju karbonatni mezozojski i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita.

Najviši planinski vrhovi u zapadnom dijelu Gorskog kotara su Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m), a u jugoistočnom Bjelolasica (1534 m) i Viševica (1428 m). Između njih proteže se niža središnja zona dolinama rijeka Dobre i Kupe. Planine Gorskog kotara sprečavaju širenje toplinskog utjecaja Jadranskog mora u unutrašnjost, a velika nadmorska visina utječe na povećanje količine padalina te se ova cjelina odlikuje umjereno kontinentalnom do planinskom klimom.

Županijska uprava

Postoji 12 upravnih tijela Primorsko-goranske županije.

• Upravni odjel za gospodarenje imovinom i opće poslove
• Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu
• Upravni odjel za odgoj i obrazovanje
• Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze
• Upravni odjel za proračun, financije i nabavu
• Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
• Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima
• Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade
• Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj
• Upravni odjel za zdravstvo
• Ured unutarnje revizije
• Ured županije

KULTURNO-POVIJESNO NASLJEĐE

BAŠĆANSKA PLOČA – najdragocjeniji spomenik hrvatske prošlosti

Ploča je najveći, na kamenu uklesani hrvatski glagoljski tekst (staroslavenski, s crkvenoslavenskim i latinskim elementima) nastao u benediktinskom samostanu sv. Lucije u Jurandvoru, u Bašćanskoj dolini na otoku Krku.

VINODOLSKI ZAKON

Vinodolski zakon – hrvatski pisani popis običajnog prava iz 1288. – može se s pravom staviti uz bok drugim europskim opsežnim srednjovjekovnim pravnim dokumentima pisanim na narodnom jeziku.

STANOVNIŠTVO

Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine Primorsko-goranska županija ima ukupno 296.195 stanovnika i s udjelom od 6,9 % peta je po veličini u Republici Hrvatskoj (4.284,889 ) – iza Grada Zagreba (790.017), Splitsko-dalmatinske županije (454.798), Zagrebačke županije (317,606) i Osječko-baranjske županije (305.032).

Grad Rijeka – sjedište Primorsko-goranske županije sa 128.624 stanovnika treći je grad po veličini u Hrvatskoj – iza Grada Zagreba (790.017) i Grada Splita (178.102).

Grad Rijeka

Najmanji grad u Primorsko-goranskoj županiji po ukupnom broju stanovnika je Grad Cres s 2.879 stanovnika, a najmanja općina je Općina Brod Moravice s 866 stanovnika.

Grad Cres

Saznajte više informacija klikom na:

KONTAKT:

Ured županije

Adamićeva 10/V
HR-51000 Rijeka

T +385 51 351-612
F +385 51 351-613
E ured.zupanije@pgz.hr